Republički zavod za statistiku Srbije

Republički zavod za statistiku (RZS) je posebna stručna organizacija u sistemu državne uprave u Republici Srbiji.

Republički zavod za statistiku
Republički zavod za statistiku
Republički zavod za statistiku
DržavaSrbija
SedišteBeograd, Milana Rakića 5
Kontakttel: +381 11 2401 284
Internetwww.stat.gov.rs
Elektronska poštastat@stat.gov.rs
Društvene mrežeTwitter You Tube
DirektorProf. dr Miladin Kovačević

Istorija uredi

Statistika Srbije zvanično je ustanovljena 1862. godine, kada je knez Mihailo Obrenović doneo akt kojim se ekonomsko odeljenje Ministarstva finansija obavezuje da vodi statističke poslove. Ova godina se uzima kao početak državne statistike u Srbiji. Istorija je zabeležila da su se na ovim prostorima i ranije vršila prebrojavanja obveznika plaćanja poreza, a od 1824. godine i popisivanje stoke. Takođe, od 1834. godine vrše se redovni popisi stanovništva, a od od 1843. godine uvodi se redovno praćenje statistike spoljne trgovine, statistike unutrašnje trgovine, statistike cena i statistike zarada (nadnica).

Statistički poslovi su se, pre osnivanja državne statistike, odvijali i kroz učešće predstavnika Srbije na međunarodnim kongresima statističara u Hagu 1859, Berlinu 1863. i Firenci 1867. godine. U narednom periodu, godine 1881. donet je Zakon o ustrojstvu statistike, a od 1882. godine statistika prelazi u nadležnost Ministarstva narodne privrede.

Državna statistika Srbije je član Međunarodnog statističkog instituta od osnivanja ove značajne institucije, odnosno od 1885. godine.

Direkcija državne statistike osniva se 1919. godine pri Ministarstvu socijalne politike Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, ali posebna kancelarija statistike Srbije ne postoji sve do 1945. godine.

U okviru publicističke delatnosti, prvi Državopis Srbije izašao je iz štampe 1863. godine. Popis ljudstva štampan je 1863. godine. Prvi statistički godišnjak Kraljevine Srbije izdat je za 1893. godinu, s tim da 1894. godine prestaje da izlazi Državopis. Poslednji statistički godišnjak Kraljevine Srbije izlazi 1910. godine. Ponovno obnavljanje ove edicije izvršeno je 1954. godine kada izlazi iz štampe Statistički godišnjak Srbije kao kompleksna statistička publikacija koja obuhvata rezultate statističkih istraživanja iz različitih oblasti.

Republički zavod za statistiku Srbije osnovan je 1945. godine.

U periodu od 1945. do 2006, RZS je u pogledu obaveze sprovođenja jedinstvenih programa i metodologija bio podređen Saveznom zavodu za statistiku, s tim da je imao samostalnost u finansijskim, kadrovskim i drugim pitanjima.

RZS je organizovan tako da, pored glavnog sedišta u Beogradu, ima i 15 područnih odeljenja nadležnih za sprovođenje istraživanja na terenu.

Nadležnost uredi

Republički zavod za statistiku obavlja stručne poslove koji se odnose na:

  • donošenje programa, organizaciju i sprovođenje statističkih istraživanja, odnosno izradu metodologije, prikupljanje, obradu, statističku analizu i objavljivanje statističkih podataka;
  • pripremu i donošenje jedinstvenih statističkih standarda;
  • razvoj, održavanje i korišćenje republičkih administrativnih i statističkih registara;
  • formiranje i održavanje sistema nacionalnih računa;
  • saradnju i stručnu koordinaciju sa organima i organizacijama ovlašćenim za vršenje statističkih istraživanja;
  • saradnju sa međunarodnim organizacijama radi standardizacije i obezbeđivanja uporedivosti podataka;
  • obradu podataka radi utvrđivanja rezultata izbora i referenduma na republičkom nivou, kao i druge poslove određene zakonom.

Aktivnosti uredi

U sistemu zvanične statistike Republike Srbije, RZS, prema odredbama zakona o zvaničnoj statistici obavlja sledeće aktivnosti:

  1. kao glavni učesnik unutar sistema, RZS obavlja poslove koji se odnose na: proizvodnju i diseminaciju nacionalnih računa; sprovođenje popisa; sprovođenje istraživanja o domaćinstvima; sprovođenje istraživanja koja se odnose na ekonomiju i poljoprivredu, kao i za uvođenje i vođenje statističkih registara, sa izuzetkom određenih istraživanja iz finansijskog sektora;
  2. kao organizator i koordinator zvanične statistike, RZS priprema petogodišnji statistički program i godišnje implementacione planove; izrađuje metodologiju za istraživanja koja sprovodi i postavlja standarde za celokupnu zvaničnu statistiku (klasifikacije, nomenklature, definicije, principe i drugo, ukoliko za pojedine oblasti nije drugačije određeno); donosi odluke o tome koji su rezultati zvanični i kakva se terminologija koristi prilikom objavljivanja tih rezultata; postavlja implementacione standarde za sve odgovorne proizvođače zvanične statistike polazeći od osnovnih načela i sarađuje sa odgovornim proizvođačima prilikom implementacije njihovih podataka; sarađuje sa drugim odgovornim proizvođačima statističkih podataka u vezi sa statističkim istraživanjima koja oni sprovode i odobrava metodologije uzoraka; postavlja i održava baze podataka koji su rezultat rada zvanične statistike (osim baze podataka Narodne banke Srbije); izrađuje statističke godišnjake koji sadrže podatke o svim predmetnim oblastima; korisnicima pruža savete i daje uputstva u vezi sa raspoloživošću rezultata u celokupnom statističkom sistemu; dostavlja zvanične statističke rezultate Republike Srbije međunarodnim organizacijama; učestvuje u međunarodnim statističkim aktivnostima; učestvuje u obrazovanju i obuci kadrova u oblasti statistike, kako u zemlji tako i u inostranstvu; realizuje aktivnosti na osnovu donacija iz inostranstva namenjenih poboljšanju procesa proizvodnje podataka i kapaciteta sistema zvanične statistike i, shodno svojim mogućnostima, učestvuje u pružanju stručne pomoći zvaničnim statistikama drugih zemalja;
  3. RZS obavlja i druge aktivnosti regulisane petogodišnjim statističkim programom, godišnjim implementacionim planovima i drugim pravnim aktima zasnovanim na ovom Zakonu o zvaničnoj statistici ili na posebnim zakonima kojima se uređuju popisi, i
  4. RZS objavljuje sve metodologije zvaničnih statističkih istraživanja (u štampanom obliku ili na svojoj internet prezentaciji), a metodologiju pojedinih statističkih istraživanja u „Službenom glasniku Republike Srbije”.

Statistička istraživanja uredi

Sprovođenje statističkih istraživanja predstavlja osnovnu delatnost RZS-a. Statistička istraživanja obuhvataju faze rada na:

  • definisanju programa i planova statističkih istraživanja;
  • utvrđivanju jedinstvenih metodologija i jedinstvenih statističkih standarda;
  • organizaciji statističkih istraživanja;
  • prikupljanju, kontroli, obradi, statističkoj analizi i objavljivanju statističkih podataka, kao i obezbeđivanju i zaštiti podataka i informacionih sistema.

Istraživanja se sprovode prema jedinstvenim metodologijama usaglašenim sa međunarodnim preporukama i planom utvrđenoj periodici prikupljanja podataka i objavljivanja rezultata.

RZS realizuje preko 250 istraživanja, koja se uglavnom sprovode izveštajnim i drugim metodama, dok jedan deo čine kompleksni statistički obračuni koji se rade na osnovu dokumentacije statističkih i drugih organa i organizacija, kao i razvojne i infrastrukturne aktivnosti na unapređenju zvanične statistike i njegovom prilagođavanju međunaronim standardima, pre svega standardima statistike Ujedinjenih nacija, Evrostata i drugih organizacija.

Pored sprovođenja redovnih aktivnosti, RZS obavlja i dodatne obrade za potrebe pojedinih republičkih institucija i ustanova, privrednih komorama, SANU, univerziteta, naučnih instituta i drugih korisnika.

Sistem zvanične statistike uredi

Sistem zvanične statistike čine Republički zavod za statistiku, kao glavni koordinator sistema nadležan za najveći deo istraživanja iz realnog sektora i deo eksternog sektora (izvoz i uvoz robe i dr.).

Narodna banka Srbije nadležna za finansijski, monetarni i veći deo eksternog sektora.

Gradska uprava grada Beograda — za teritoriju grada Beograda nadležna za prikupljanje i obradu podataka statističkih istraživanja za teritoriju grada Beograda iz najvećeg dela oblasti statistike kao i ostali odgovorni proizvođači zvanične statistike navedeni u petogodišnjem statističkom programu i to:

  • Ministarstvo finansija – nadležno za javne prihode i rashode;
  • Ministarstvo unutrašnjih poslova – nadležno za deo iz oblasti saobraćaja i kriminaliteta;
  • Ministarstvo pravde;
  • Visoki savet sudstva i Državno veće tužilaca — nadležni za deo iz oblasti pravosuđa;
  • Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede – nadležno za deo iz oblasti bezbednosti hrane, bilansa hrane i zaštite životne sredine;
  • Ministarstvo zdravlja i Institut za javno zdravlje Srbije – nadležni za javno zdravstvo i zdravlje;
  • Ministarstvo rudarstva i energetike – nadležno za deo energetske statistike;
  • Ministarstvo životne sredine i prostornog planiranja;
  • Agencija za zaštitu životne sredine, Agencija za hemikalije i Zavod za zaštitu prirode Srbije – nadležni za vođenje informacionog sistema životne sredine i registar zaštićenih prirodnih dobara;
  • Ministarstvo za nauku i tehnološki razvoj i Institut „Mihajlo Pupin” – nadležni za deo statistike nauke, tehnologije i inovacija;
  • Ministarstvo prosvete – nadležno za deo statistike obrazovanja i doživotnog obrazovanja;
  • Ministarstvo rada i socijalne politike – nadležno za deo statistike socijalne zaštite;
  • Ministarstvo omladine i sporta i Republički zavod za sport – nadležni za deo iz oblasti statistike sporta;
  • Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja – nadležno za definisanje i izračunavanje indikatora razvijenosti regiona;
  • Republički hidrometeorološki zavod – nadležan za deo statistike zaštite životne sredine;
  • Republički geodetski zavod – nadležan za Nacionalnu infrastrukturu geoprostornih podataka;
  • Nacionalna služba za zapošljavanje – nadležna za deo iz oblasti tržišta rada;
  • Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje – nadležan za statistiku penzijskog i invalidskog osiguranja; i
  • Republički fond za zdravstveno osiguranje – nadležan za statistiku obaveznog zdravstvenog osiguranja i bezbednosti i zdravlja na radu.

Rezultati zvanične statistike uredi

Veb sajt uključujući i diseminacionu bazu podataka predstavlja glavni kanal diseminacije statističkih podataka.

Diseminaciona baza podataka je baza koja sadrži agregirane podatke statističkih istraživanja. Indikatori koji se nalaze u bazi podataka organizovani su po statističkim oblasti i podoblasti. Za svaki indikator dostupno je metodološko objašnjenje. Omogućeno je preuzimanje generisanog izveštaja u formatu JSON, CSV, XML, SDMX, SDMX DSD, Excel.

Rezultati svih statističkih istaživanja se objavljuju i u redovnim statističkim publikacijama:

IST uredi

IST je softverski paket, u potpunosti dizajniran i razvijen u Republičkom zavodu za statistiku. IST je jedna .net aplikacija i jedna jednostavna metadata baza podataka (šest tabela).

Ove dve podjednako važne komponente barataju sa velikim brojem različitih baza podataka, koje sadrže individualne i agregirane podatke. IST.net aplikacija je interpreter. Ona, u bukvalnom smislu, čita podatke IST metabaze, koji predstavljaju opis svake aplikacije i, na osnovu pročitanih podataka, generiše i izvršava u realnom vremenu svaku fazu statističkog istraživanja ili nekog drugog projekta, od unosa podataka do njihove diseminacije.

Najvažnije komponente IST.net aplikacije su: ažuriranje IST metabaze, generisani unos podataka (data entry interpreter), generator web aplikacija, logička kontrola i ispravka podataka, automatska korekcija, napredna pretraga individualnih i agregiranih podataka iz baze, generisanje izveštaja i mogućnost upravljanja procedurama baza podataka koje sadrže individualne i agregirane podatke.

Zahvaljujući rešenju developer u RZS-u pokriva 20 aplikacija istovremeno, što je prosečno četiri-pet puta više nego tradicionalnim načinom obrade podataka.

Spoljašnje veze uredi