Ribarstvo u Republici Srpskoj

Ribarstvo u Republici Srpskoj je grana poljoprivrede koja za svoj rad korsti veštački izgrađena ili prilagođena vodena površina namenjena za uzgoj ribe, koja se po potrebi može prazniti ili puniti vodom. Za razliku od klasičnog poljoprivrednog zemljišta za ribarstvo se koriste područja koja su pokrivena vodom, a na kojem se stvara određena biomasa. Ta biomasa sastoji se od fitoplanktona, zooplanktona, makrofita i faune bentosa. U sistemu kopnenih voda Republike Srpske ribnjaci zauzimaju posebno mesto, jer su pod većim uticajem čoveka nego bilo koji drugi tip kopnenih voda.[1] Obezbeđena infrastruktura ribnjaka za punjenje i pretapanje vode osigurava potpunu ispražnjenje jezera za vreme ribolova. Tokom proizvodnje, ribnjak se veštački đubri, a uzgoj ribe u ribnjacima regulisan je Zakonom o zaštiti i održivom korišćenju ribljeg fonda.

Ribarstvo RS u ribarstvu Bosne i Hercegovine uredi

Bosna i Hercegovina ima veoma dugu tradiciju u uzgoju slatkovodne ribe, pastrmke i šarana, s obzirom na značajno vodno bogatstvo koje čini sedam vodnih slivova, veliki broj rečnih i planinskih jezera, kao i podzemnih voda. Mrestilišta i ribogojilišta u BiH su brojna i raličitih su kapaciteta, površine i godišnje proizvodnje. Prema lokalitetu i vrsti uzgoja ribe ribnjaci i ribogojilišta se dele na salmonidna, ciprinidna i marinska. U sektoru akvakulture BiH, najznačajnije riblje vrste su: pastrmka (kalifornijska pastrmka, potočna pastrmka i potočna zlatovčica), šarani (šaran, amur, bijeli glavaš tolstobik), te morske (lubin, orada i zubatac) kao i mekušci (dagnje i ostrige).

Tokom 2015. godine urađena je analiza sektora ribarstva i akvakulture u Bosni i Hercegovini čiju je izradu finansirala Evropska komisija, a implementirao FAO. Izrađena sektorska analiza je rezultat zajedničkog rada domaćih i FAO eksperata, te predstavnika nadležnih institucija u Bosni i Hercegovini.

Kapaciteti za proizvodnju i eksploataciju ribe u BiH, vodno bogatstvo, hidrološki kao i ekološki uslovi, te fizikalno-hemijska svojstva vodotoka, izuzetno razvijena tehnologija kako uzgoja tako i prerade ribe, tradicija u uzgoju i proizvodnji ribe kao i konstantan rast izvoza ribe, predstavljaju izuzetne preduslove za povećanje proizvodnje ribe.

Prema gruboj proceni 65% proizvodnje pastrmke u BiH se odvija na području Federacije, a 35% u Republici Srpskoj. Gotovo cela proizvodnja šarana realizuje se u Republici Srpskoj. Proizvodnja morskih vrsta koncentrisana je u Neumu gde postoje dva kavezna uzgajališta ukupne površine 0,36 ha. Ukupna korisna površina instaliranih kapaciteta akvakulture u BiH iznosi oko 3.113 ha. Veličina objekata u eksploataciji ribe u Bosni i Hercegovini za pastrmske ribnjake iznose 91.026 m2 i šaranske ribnjake 2.278 ha. Prosečna proizvodnja konzumne ribe u Bosni i Hercegovini i iznosi oko 5.000 tona.[2]

Opšte informacije uredi

U ljudskoj ishrani riba ima značajno mesto. Riba i proizvodi od ribljeg mesa spadaju u istu grupu namirnica u kojoj su jaja i razne vrste mesa životinja za klanje, kao i njihovi proizvodi, jer imaju dosta sličnosti u pogledu energetske, hranljive i biološke vrednosti.

 
Kalifornijska pastrmka najviše se gaji u hladnovodnim, odnosno salmonidnim ribogojilištima u Republici Srpskoj
 
Šaran se u Republici Srpskoj gaji na toplovodnim, ciprinidnim ribnjacima

Što se tiče Republike srpske, potrošnjom ribe je znatno manja od one na globalnom nivou. Prema raspolođivim podacima, na hidrografskom području kompletne Republike Srpske proizvede se oko 4.500 tona konzumne ribe, što preračunato po glavi stanovnika (1.300.000) predstavlja potrošnju od oko 3 kg godišnje po glavi stanovnika. Mnogo važnije od podatka o prosečnoj potrošnji ribe je da ta potrošnja u Republici Srpskoj nije ravnomerna, odnosno jednaka u svim krajevima zemlje, što je i razumljivo. Stanovništvo koje živi pored vode, daleko više jede ribu od onog koje živi drugom delu države.. Međutim, te razlike su toliko velike da se za dobar deo može reći da ribu gotovo uopšte ne jede ili je jede vrlo retko.[3]

Prema raspoloživimvodenim potencijalima u Republici Srpskoj, a na osnovu kvaliteta vode, postoje preduslovi za intenzivnu proizvodnju konzumne ribe, do nivoa od preko 8.000 tona toplovodnih i hladnovodnih vrsta riba (šaranskih i pastrmskih vrsta). [3]

Velike štete ribarstvu Republike Srpske nanose ptice zaštićene zakonom, koje godišnje unište oko 140 tona raznih vrsta i uzrasta ribe, što iznosi oko 700.000 maraka.[4]

Na hladnovodnim, odnosno salmonidnim ribogojilištima u Republici Srpskoj gaji se uglavnom kalifornijska pastrmka. Dominira uzgoj u protočnim objektima i kavezima. Patološka stanja koja se najčešće sreću kod ovih vrsta su parazitske bolesti prouzrokovane flagelatama i cilijatama, kao i bakterijske bolesti prouzrokovane sa Yersinia ruckeri, Flavobacterium spp. i drugim uzročnicima.[5]

Na toplovodnim, ciprinidnim ribnjacima gaji se većinom šaran, amur i tolstolobik. Kod ovih vrsta dominiraju patološka stanja prouzrokovana promenom kvaliteta vode i parazitske bolesti. Česte su miksosporidioze, daktilogiroze, infekcije pantljičarama, infekcije jednoćelijskim parazitima. Takođe, nije redak slučaj da se na ovakvim ribnjacima dijagnostikuju bakterijske i gljivične bolesti.[5]

Obaveze korisnika ribljeg fonda uredi

Svi korisnici ribarskog područja radi očuvanja ribljeg fonda kao prirodnog resursa, izdaju ograničen broj godišnjih dozvola za privredni ribolov utvrđen programom gazdovanja ribarskim područjem Republike Srpske. Ribari koji obavljaju privredni ribolov mrežarskim, udičarskim i samolovnim alatima u obavezi su da ne ugrožavaju jedinke riba u periodu razvića između završetka metamorfoze larvi i sticanja polne zrelosti i životinje kojima se ribe hrane.

Radi zaštite ribljeg fonda, svakom od korisnik ribarskog područja u Republici Srpskoj može, uz saglasnost ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske privremeno, a najduže na period od godinu dana, zabraniti privredni ribolov na određenom delu ribarskog područja.[3]

Vrste i lokacije ribnjaka uredi

Ribnjaci su veštački izgrađena ili prilagođena jezera, koja se po želji mogu prazniti ili puniti vodom. U sistemu voda Republike Srpske oni zauzimaju posebno mesto, jer su pod većim antropogenim uticajem nego bilo koji drugi tip kopnenih voda.

Svi ribnjaci u Republici Srpskoj klasifikovani su prema raznim faktorima, na toplovodne ili šaranske ribnjake, u kojima se uzgaja šaran kao glavna riba i hladnovodne (koji služe uglavnom uzgoj salmonida). i Tip ribnjaka određuju klimatski uslovi i kvalitet vode, ali i specifičnost tehnološkog procesa i kompleks ribarsko-tehničkih i intenzifikacijskih mera, koji osiguravaju postizanje maksimalno mogućih prinosa ribe.[1] U ovim ribnjacima obezbeđena je optimalna sredina za život riba (povoljno hidrohemijsko stanje), regulisanjem i racionalnim iskorišćavanjem biološkog kružnog toka materije u vodi.[6]

Šaranski ribnjaci uredi

Dubina vode u šaranskim ribnjacima kreće se obično od 1 do 2 m. Zbog male dubine u hemijskim i biološkim procesima značajnu ulogu ima temperatura vode. Optimalna temperatura vode kreće se od 20 do 27 °C. Osnovni elementi u ovim ribnjacima čiji nedostatak može dovesti do negativnih posledica bilo na ribi, bilo na drugim organizmima smatraju se: kiseonik, vodonik, ugljenik, azot, sumpor, fosfor, kalijum, kalcijum, magnezijum i gvožđe, a manje važni su natrijum, hlor, fluor, silicijum, mangan, jod i arsen.[1]

Veći šaranski ribnjaci uredi

Veći šaranski ribnjaci u Republici Srpskoj, uglavnom su locirani u hidrografskom regionu grada Banja Luke;[3]

Ribnjak Saničani (Prijedor) uredi

Ribnjak Saničani je od jednog od najuspešnijih preduzeća na ovim prostorima 2010-ih postala propale firme i problema za lokalnu zajednicu u Prijedoru, nakon što je otišla u stečaj.[7]

 
Jezero Saničani

Ministarstvo poljoprivrede Republike Srpske zainteresovano je da Ribnjak Saničani, nastavi proizvodnju. Stečajna masa Ribnjaka procenjena je na 18 miliona maraka, a zemljište i objekti, koji su ranije pripali banci, vredni su 2,2 miliona maraka.[7]

Ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Republike Srpske Boris Pašalić smatra da bi bilo najbolje da se u...

...Ribniku Saničani organizuje proizvodnja ribe, jer postoji tržište i ova riba je uvek bila interesanta tržištu. Postoje odlični uslovi za uzgoj, a mi imamo i podsticaje, pomažemo i kod izgradnje novih ribnjaka i kod održavanja i proizvodnje sa određenim iznosom po kilogramu.[7]

Bardača (Srbac) uredi
 
Bardača

Ribnjakom Bardača sa 11 jezera ukupne površine 650 hektara, gazduje banjalučka firma Agroimpeks.

Godišnje se izlovi oko 50 tona kvalitetne konzumne ribe šarana, amura, tolstolobika i druge vrste ribe prosečne težine od tri do pet kilograma i sve plasirana na tržište BiH. Iz jezera Brzajski površine 10 hektara izlovljava se riblja mlađ i prebacuje u zimovnike, odakle će na proljeće biti puštena u jezera Rakitovac i Sinjak koje je površine 40 hektara.[8]

Sijekovac (Brod) uredi

U ribnjaku u Sijekovcu proizvede se i na tržište plasirano između 270 i 300 tona ribe, uglavnom šarana, manja količina smuđa i amura.[9]

Ribnjak u Brodu izgrađen je 1980-ih godina na 720 hektara kojim trenutno gazduju dva privatna preduzeća. Preduzeće “Ribarstvo-Brod“ koje raspolaže sa 380 hektara ribnjaka, smatra ovu površinu nedovoljnom, jer tržište Republike Srpske već godinama nema dovoljne količine ribe iz vlastitog uzgoja, a riba se uvozi iz zemalja u okruženja.[9]

Obzirom na ratom uništene objekte, ribnjak je potrebno rekonstruisati da bi se ostvarila projektovana proizvodnja od oko 500 tona.[9]

Ribnjak Prnjavor uredi

 
Pogled na Prnjavor

Preduzeće “Ribnjak” a.d. Prnjavor gazduje ribnjakom površine od 638 ha i na toj površini proizvodiod oko 750 tona godišnje, od čega je 500 tona konzumne ribe, a ostatak čini proizvodnja riblje mlađi.[10]

Osnovne hidrološke karakteristike ribnjaka su:[10]

  • površina 700 ha,
  • zapremina 12,60 hm3,
  • potrebne količine vode: punjenje 12,6 hm3 /god, dopuna 16,556 hm3/god, ukupno 29,156 hm3 /god,
  • srednji protok vode je 0,924 m3sek.
  • zahvaćene količine vode za ribnjak iznose oko 155 m3 /sek, odnosno 4.888.000 m3/god.

Klasični hladnovodni ribnjaci uredi

 
Blagaj (Mostar)

Od klasičnih hladnovodnih ribnjaka, koji podrazumevaju realizaciju svih segmenata proizvodnje, od reprodukcije polno zrelih jedinki do proizvodnje predkonzumne i konzumne ribe, najveću proizvodnju ostvaruju ribnjaci u:[3]

Poluintenzivan način proizvodnje ribe uredi

 
Jezero Bočac, u kome se vrši dotovljavanje predkoznumne ribe u kavezima.

Pored klasične proizvodnje ribe, konzumno riblje meso moguće je proizvesti i na poluintenzivan način, dotovljavanjem pretkonzumnih jedinki toplovodnih i hladnovodnih vrsta riba na prirodnim lokalitetima. U Republici Srpskoj pored klasičnih uzgajališta ribe veoma mali broj prirodnih lokacija iskorišćen je za proizvodnju ribe.

Jedan od načina akvakulture, ili dotovljavanja predkoznumne ribe je dotovljavanje u kavezima. Ovakav način produkcije prisutan je u hidroakumulaciji Bočac (Banja Luka). Pored kaveznog sistema uzgoja dotovljavanje se vrši i na niz prirodnih hidrografskih lokaliteta, kao npr. u „bivšim“ šljunkarama, koje su sada nakupine vode, ali gde je kvalitet vode i hidrološki režim zadovoljavajući. Slični lokaliteti takođe se mogu iskoristiti u tu svrhu (razne nakupine vode).

Pored toga dotovljavanje ribe može da se vrši u geotermalnoj vodi (ovom vodom obiluje hidrografsko područje RS – Banja Luka, Laktaši, Bijeljina, Teslić i drugi).[3]

Izvori uredi

  1. ^ a b v Bugarčić, Saša (06. 10. 2013). „UZGOJ RIBE U RIBNjACIMA”. www.zdravasrbija.com. Pristupljeno 27. 10. 2021. 
  2. ^ „Ribarstvo i akvakultura u Bosni i Hercegovini”. www.mvteo.gov.ba. Pristupljeno 2021-10-27. 
  3. ^ a b v g d đ „Razvoj ribarstva u Republici Srpskoj - Ribarstvo - AgroPlod.rs | AgroPlod.rs” (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2021-10-27. 
  4. ^ Kovacevic, Slobodan. „Ribarstvo potapaju male izvozne kvote i podsticaji”. Privredna Komora Republike Srpske - Privredna komora Republike Srpske - Chamber of Commerce and Industry of Republic Srpska (na jeziku: srpski). Arhivirano iz originala 27. 10. 2021. g. Pristupljeno 2021-10-27. 
  5. ^ a b „Ribarstvo”. virs-vb.com. Pristupljeno 27. 10. 2021. 
  6. ^ Bojanić, V., Radević, M., Grujić, R., Mikavica, D., Savić, N. (2001): Hemijska i biološka valorizacija vodenog ekosistema ribnjaka Bardača, IV Jugoslovenski simpozijum - Hemija i zaštita životne sredine, Zbornik radova, 292-294, Zrenjanin.
  7. ^ a b v Srpska, RTRS, Radio Televizija Republike Srpske, Radio Television of Republic of. „Pronaći rješenje da Ribnjak Saničani nastavi proizvodnju (VIDEO)”. PRIVREDA - RTRS. Pristupljeno 2021-10-27. 
  8. ^ Srna (2015-01-23). „Ribnjak Bardača tržištu isporučio 50 tona ribe”. Nezavisne novine (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2021-10-27. 
  9. ^ a b v „Brod: Ribnjak značajan resurs • Preduzetnički portal RS”. Preduzetnički portal RS (na jeziku: srpski). 2019-12-06. Pristupljeno 2021-10-27. 
  10. ^ a b „Kako izgledaju prnjavorski ribnjaci danas”. Prnjavor.info (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2021-10-27. 

Literatura uredi

  • Bojanić, V., Radević, M., Grujić, R., Mikavica, D., Savić, N. (2001): Hemijska i biološka valorizacija vodenog ekosistema ribnjaka Bardača, IV Jugoslovenski simpozijum - Hemija i zaštita životne sredine, Zbornik radova, 292-294, Zrenjanin.
  • Mikavica, D., Savić, N., Važić, B., Vuković Dragojla (2002): Rezultati proizvodnje dužičaste pastrmke (Oncorhynchus mykiss Wal.) u kavezima u HA Bočac - Banja Luka, Savremena poljoprivreda, vol. 51, 3-4, str. 401-404, Novi Sad.
  • Mikavica, D., Savić, N., Bojanić, V., Durman, P., Novaković, B. (1996): Optimalizacija proizvodnje ribe u ribogojilištu Krupa na Vrbasu, Savremena poljoprivreda, vol. 50, br.5-6, str. 41-46, Novi Sad.
  • Mikavica, D., Grujić, R., Bojanić, V., Savić, N., Radević, M. (1999): Tehničko-tehnološko rješenje ribogojilišta Sitnica (Banja Luka), Savremena poljoprivreda, vol. 48, str. 129-134, Novi Sad.
  • Mikavica, D., Grujić, R., Bojanić, V., Savić, N. (2001): Koncepcija razvoja ribarstva u Republici Srpskoj, Savjetovanje agronoma Republike Srpske sa međunarodnim učešćem, Teslić.
  • Bojanić, V., Mikavica, D., Miletić, P., Topić, Ž., Savić, N. (2001): Prirodni resursi ekološke regije Krupa na Vrbasu, Savjetovanje agronoma Republike Srpske sa međunarodnim učešćem, Teslić.

Spoljašnje veze uredi