Rozarijum „Kiš“ je najveća zbirka sortnih ruža u Srbiji i ovom delu Evrope sa oko 1000 sorti što je zavidan broj i u poređenju sa Europa-Rosarium iz Zangerhauzena, Nemačka, koji se smatra najbogatijom zbirkom na svetu od oko 8.500 sorti ruža. Locirana je u istočnom predgrađu Pančeva na putu za Kovin, Bavaništanski drum 291. Osnovana je 1968. godine, na površini od 0.15 ha, da bi se do danas proširila na 0.30 ha. Raspoređena je na tri polja, u trideset redova dužine 95 m. Najveći broj primeraka u kolekciji kalemljen je na podlogu Rosa multiflora Thumb. i prezimljava bez dodatnih mera zaštite.

Rozarijum Kiš.
Srednje vrednosti temperature vazduha i količine padavina za Pančevo.
Đura Kiš i puzavica Rosa 'Clair Matin'.

Uslovi sredine uredi

Klima uredi

Kolekcija je na priobalnoj depresiji Dunava na nadmorskoj visini 77 m. Klima je umerenokontinentalna panonskog tipa, sa apsolutnom minimalnom temperaturom vazduha -29,5oC i maksimalnom +40,5oC; srednja godišnja je +11,3oC. Najhladniji mesec je januar -1,4oC, a najtopliji jul +22,1oC; srednja temperatura vegetacionog perioda (april-septembar) je +16,5oC. Najraniji mraz javlja se 1. oktobra, najkasniji 27. aprila.

Srednja godišnja visina padavina je 616 mm; najviše taloga je leti 178 mm, najmanje ujesen 132 mm. Srednja godišnja relativna vlažnost vazduha je 77%(maksimum u decembru 89%, minimum u julu 67%, u vegetacionom periodu 70%). Osunčanost: srednja godišnja suma 2181.9 h, najsunčaniji mesec juni 316 h. Vetar: najčešći je SE vetar Košava prosečne brzine 5-11m/sec (max 31m/sec); NW vetar u julu i februaru donosi kišu.

Ograničavajući klimatski činioci su pozni prolećni i rani jesenji mrazevi, vetrovi, duži periodi suše tokom vegetacije, minimalne zimske temperature (-30oS).

Srednja godišnja vrednost ukupnih aerosedimenata 139.9 - 217.4 mg/m²/24h Najčešći zagađivači su: čađ, sumpordioksid, oksidi azota i amonijak.

Zemljište uredi

Poljoprivredno zemljište sa izmenjenim prirodnim osobinama obradivo do 60 cm - livadska crnica na lesnoj terasi, neutralne reakcije, pH(H2O) 6.9-7.7, slabo karbonatno, CaCO3 0.2-1.1%, sadržaj humusa 3.7-4.6%, ukupni azot 0.18-0.23%, jedinjenja fosfora 5.0-20.0 mg/100g zemlje, jedinjenja kalijuma 31-50 mg/100g zemlje. Zemljište relativno siromašno u azotu i fosforu pa se prihranjuje.

Karakteristike rozarijuma uredi

Zbirka je vlasništvo gospodina Đure Kiša i broji oko 1000 sorti. U zbirci je zastupljeno ukupno 109 autora (selekcionera) od kojih su najzastupljeniji Meilland 175 sorti (21,16%), Kordes 163 sorte (19,71%), Tantau 80 sorti (9,67%), Delbard 66 sorti (7,98%), McGredy 28 sorti (3,39%) i Cocker 23 sorte (2,78%). U najvećem broju sadnice su nabavljane direktno od proizvođača-selekcionera. Raritet zbirke su ruže selekcionera iz Sente Olaha sintetisane tokom šezdesetih godina XX veka, od kojih je jedna ('Remete Odilka') priznata od strane Rosen-Union-a.

Sorte pripadaju različitim grupama ruža:

  чајно хибридне су заступљене са 463 сорте,
  флорибунде са 173 сорте,
  минијатурне са 66 сорти,
  пузавице са 42 сорте,
  жбунасте са 33 сорте,
  полианте са 16 сорти,
  покривачи тла са 7 сорти,
  енглеске руже са 4 сорте и
  руже повијуше са 3 сорте.
  

Poseban deo zbirke čine istorijske ruže:

  ремонтантне руже (17 сорти),
  бурбонске руже (11 сорти),
  галике (9 сорти),
  дамасцене (9 сорти),
  кинеске руже (4 сорте),
  центифолије (4 сорте),
  портланд (3 сорте),
  маховинасте руже (2 сорте),
  албе (2 сорте),
  чајне руже (1 сорта).

Literatura uredi

  • Grbić, M., Mijanović, O., & Kiš, Đ. (1997): Zbirka sortnih ruža u Pančevu kao potencijalni genetički resurs za sintezu novih sorti. Simpozijum sa međunarodnim učešćem "Biljni i životinjski genetički resursi Jugoslavije" Zlatibor. (Savremena poljoprivreda Vol XX 3-4, Novi Sad: 319-26)
  • Bilov, N. V., et al. (1988): Rozi Itogi inrodukcii. Nauka, Moskva
  • Bunuševac, T. et al (1981): Studija o uticaju aerozagađenja na predstavnike biljnog sveta zelenih površina Pančeva. Pančevo
  • Nojgebauer B. (1977): Zemljišta Vojvodine. Novi Sad
  • Mijanovic, O., Grbic, M., Jevtic, S. (1995): Present status and trends of rose production in Serbia. Acta Horiculturae 424:129-130
  • Phillips, R., Rix,M. (1988): Roses. Pan Books Ltd. London

Spoljašnje veze uredi