Romski jezik
Romski jezik (rom. romani ćhib), ili ciganski jezik, jedan je od nekoliko jezika Roma i spada u indoarijsku grupu indoevropskih jezika.[7] Po Ethnologue, sedam varijanti romskog jezika je dovoljno različita da se mogu smatrati odvojenim jezicima. Najveće su vlaški romski (oko 500.000),[8] balkanski romski (oko 600.000)[9] i sinti romski (oko 300.000).[10] Neke romske zajednice govore pomješanim jezikom koji je nastao na osnovu okolnih jezika sa vobakularom zadržanim iz romskog jezika – ti jezici su u lingvistici poznati kao pararomske varijante, i češće su od samih dijalekata romskog jezika.[11]
romski | |
---|---|
romani | |
Region | srednja i istočna Evropa i romska dijaspora |
Broj govornika | 4 milion ili znatno više (nema pouzdanih procjena) (2011)[1] (nedostaje datum) |
romski alfabet | |
Zvanični status | |
Priznati manjinski jezik u | |
Jezički kodovi | |
ISO 639-2 | rom |
ISO 639-3 | rom |
Dijalekti romskog jezika u Evropi |
Razlika između različitih sorti može biti velika kao, na primjer, između različitih slovenskih jezika.[12]
Ime
Govornici romskog jezika obično jezik nazivaju řomani čhib (romski jezik) ili řomanes (na romski način).[13] Nazivi su nastali od romske riječi řom, što znači „pripadnik (romske) skupine“ ili „muž“.[13]
Romski jezik u Srbiji
Oktobra 2005. godine objavljena je prva gramatika romskog jezika u Srbiji, koju je napisao lingvista Rajko Đurić pod naslovom „Gramatika e Rromane čhibaki - Gramatika romskog jezika“.
Godine 2011. godine Bajram Haliti je objavio „Srpsko-romski rečnik“ u izdanju Izdavačke kuće Prometej, Novi Sad.
Slova
Slovo | Fonema | Primer |
---|---|---|
A a | /a/ | akana (sada) |
B b | /b/ | barvalo (bogat) |
C c | /ts/ | cirdel (vuče) |
Č č | /tʃ/ | čačo (istina) |
Čh čh | /tʃʰ/ | čhavo (dečak) |
D d | /d/ | dorjav (reka) |
Dž dž | /dʒ/ | džukel (pas) |
E e | /e/ | ertimos (oproštaj) |
F f | /f/ | foros (grad) |
G g | /ɡ/ | gadže (stranac) |
H h | /h/ | harmasari (pastuv) |
I i | /i/ | ičarel (mrvi) |
J j | /j/ | jag (vatra) |
K k | /k/ | kaj (gde) |
Kh kh | /kʰ/ | khamesko (sunčano) |
L l | /l/ | lašo (dobro) |
M m | /m/ | manuš (čovek) |
N n | /n/ | nav (ime) |
O o | /o/ | oxto (osam) |
P p | /p/ | pekel (peče) |
Ph ph | /pʰ/ | phabaj (jabuka) |
R r | /r/ | rakli (devojka) |
S s | /s/ | sunakaj (zlato) |
Š š | /ʃ/ | šukar (slatko/lepo/dobro) |
T t | /t/ | taxtaj (šolja) |
Th th | /tʰ/ | them (zemlja) |
U u | /u/ | uoš (usna) |
V v | /ʋ/ | voro (rođak) |
X x | /x/ | xarano (mudar) |
Z z | /z/ | zeleno (zeleno) |
Ž ž | /ʒ/ | žoja (četvrtak) |
Vidi još
Reference
- ^ Romani Project: Numbers and distribution Arhivirano na sajtu Wayback Machine (6. novembar 2018), University of Manchester
- ^ „Ley de lenguas nativas” (PDF) (na jeziku: španskom). Bogotá: Ministry of Culture of Colombia. 2010. Pristupljeno 21. 07. 2014.
- ^ „Regional- und Minderheitensprachen” (PDF) (na jeziku: nemačkom). Berlin: Federal Ministry of the Interior. 2008. Arhivirano iz originala (PDF) 03. 04. 2012. g. Pristupljeno 12. 08. 2012.
- ^ „National and Ethnic Minorities in Hungary” (PDF). Facts About Hungary (na jeziku: mađarskom). Arhivirano iz originala (PDF) 11. 10. 2017. g. Pristupljeno 12. 08. 2012.
- ^ „National minorities and minority languages”. Swedish Ministry for Integration and Gender Equality. 2007. Arhivirano iz originala 7. 2. 2012. g. Pristupljeno 12. 08. 2012.
- ^ „Law of Ukraine "On Principles of State Language Policy" (Current version — Revision from 01.02.2014)”. Document 5029-17, Article 7: Regional or minority languages Ukraine, Paragraph 2. Zakon2.rada.gov.ua. 1. 2. 2014. Pristupljeno 30. 4. 2014.
- ^ „Romani (subgroup)”. SIL International. n.d. Pristupljeno 15. 09. 2013.
- ^ „Romani, Vlax”. SIL International. n.d. Pristupljeno 12. 08. 2012.
- ^ „Romani, Balkan”. SIL International. n.d. Pristupljeno 12. 08. 2012.
- ^ „Romani, Sinte”. SIL International. n.d. Pristupljeno 12. 08. 2012.
- ^ Matras 2006 "In some regions of Europe, especially the western margins (Britain, the Iberian peninsula, Scandinavia), Romani- speaking communities have given up their language in favor of the majority language, but have retained Romani-derived vocabulary as an in-group code. Such codes, for instance Angloromani (Britain), Caló (Spain), or Rommani (Scandinavia) are usually referred to as Para-Romani varieties."
- ^ Hübschmannová, Milena (1993). Šaj pes dokaveras - Můžeme se domluvit . Olomouc: Pedagogická fakulta UP Olomouc. ISBN 978-80-7067-355-3. str. 23.. (Czech)
- ^ a b Matras 2005, 1.1 Names
Literatura
Ovaj odeljak bi trebalo proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |