Roršah (nem. Rorschach, franc. Rorschach, ital. Rorschach) je grad u severoistočnoj Švajcarskoj. Roršah se nalazi u okviru kantona Sankt Galen, gde je sedište okruga Rajnska Dolina.

Roršah
Rorschach
Priobalje u Roršahu
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država  Švajcarska
KantonSankt Galen
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 8.883
 — gustina4.990,45 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate47° 28′ 44″ S; 9° 29′ 38″ I / 47.478814° S; 9.493842° I / 47.478814; 9.493842
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina400 m
Površina1,78 km2
Roršah na karti Švajcarske
Roršah
Roršah
Roršah na karti Švajcarske
Poštanski broj9400
Veb-sajt
www.rorschach.ch

Prirodne odlike uredi

Roršah se nalazi u severoistočnom delu Švajcarske, blizu državne granice sa Austrijom - 7 km istočno od grada. Od najbližeg većeg grada, Ciriha grad je udaljen 100 km istočno.

Reljef: Roršah je smešten na južnoj obali Bodenskog jezera. Grad se nalazi na približno 400 metara nadmorske visine. Južno od grada strmo se izdižu Apencelski Alpi, pa je gradsko područje stešnjeno između jezera i planina.

Klima: Klima u Roršahu je umereno kontinentalna.

Vode: Roršah je smešten na južnoj obali Bodenskog jezera. Grad je poslednjih decenija postao i turističko izletište na jezeru. Reka Rajna uliva se u jezero 7 km istočno od grada.

Istorija uredi

Područje Roršaha bilo je naseljeno u vreme praistorije, a u doba Starog Rima ono se nalazilo u severnom delu carstva.

Prvi pomen naziva današnjeg grada vezuje se za godinu 850.

Stanovništvo uredi

2010. godine Roršah je imao blizu 9.000 stanovnika. Od tog broja strani državljani čine 43,7%.

Jezik: Švajcarski Nemci čine tradicionalno stanovništvo Roršaha i nemački jezik je zvanični u gradu i kantonu. Međutim, gradsko stanovništvo je tokom proteklih nekoliko decenija postalo veoma šaroliko, pa se na ulicama Roršaha čuju brojni drugi jezici. Tako danas nemački govori 76,0% gradskog stanovništva, a prate ga italijanski (5,3%) i srpski jezik (4,4%).

Veroispovest: Mesni Nemci su u 16. veku prihvatili protestantizam. Međutim, poslednjih decenija u gradu se znatno povećao udeo drugih vera, posebno rimokatolika. Tako su danas rimokatolici u većini (46,6%), zatim slede protestanti (21,6%), a potom muslimani (12,8%), pravoslavci (4,7%) i ateisti (3,6%).

Galerija slika uredi

Spoljašnje veze uredi