Velika rjazanjska kneževina

Rjazanjska kneževina (1127–1129. Muromo-rjazanjska kneževina)[1] bila je jedna od udeonih kneževina Kijevske Rusije.

Osnivanje uredi

Osnivač Muromo-rjazanjske kneževine, bio je knez Jaroslav Muromski, mlađi sin Svjatoslava II Kijevskog i unuk Jaroslava Mudrog, koji se 1127. odelio od Černjigova. Nakon njegove smrti 1129.[1] kneževina se podelila na Rjazanj, Murom i Pronsk.[2]

Istorija uredi

Osnovana 1127. u srednjem toku Oke, Rjazanjska kneževina se na severu graničila sa Vladimir-Suzdaljem, na zapadu sa Černigovskom kneževinom, a na jugu sa Divljim Poljem (Poloveckom stepom). Smeštena na istočnoj granici Kijevske Rusije, mala kneževina bila je izložena napadima nomada, povolških Bugara i Vladimira-Suzdaljskog.[2][1] Nakon dugih borbi, rjazanjski kneževi su 1207. priznali vlast Vsevoloda III od Vladimira.[3][1]

Godine 1237, Rjazanj je uništen tokom mongolskog osvajanja Rusije, i prestonica kneževine preneta je u Perejaslalj Rjazanjski.

Od 1238. vazal Zlatne horde, 1456. priznao je vlast Velike kneževine Moskve,[4] koja je pripojila Rjazanj 1521.[1][5]

Reference uredi

  1. ^ a b v g d Gažević, Nikola (1970—1976). Vojna enciklopedija/ [glavni urednik Nikola Gažević]. Beograd : Vojnoizdavački zavod, (Zagreb : Grafički zavod Hrvatske). str. 196, knjiga 8. 
  2. ^ a b „RBS/VT/Rяzanskie knяzья — Vikiteka”. ru.wikisource.org (na jeziku: ruski). Pristupljeno 9. 4. 2018. 
  3. ^ Fajfrić 2008, str. 81.
  4. ^ Fajfrić 2008, str. 156.
  5. ^ Fajfrić 2008, str. 178.

Literatura uredi