Saborna crkva u Zaječaru

објекат и непокретно културно добро у Зајечарском управном округу, Србија

Saborna crkva Rođenja Presvete Bogorodice u Zaječaru je glavni i najveći pravoslavni hram u Zaječaru, smešten uz sedište vladičanski dvor Timočke eparhije Srpske pravoslavne crkve. Saborna crkva u Zaječaru je središnja crkva eparhije i predstavlja nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture.

Saborna crkva u Zaječaru
Opšte informacije
MestoZaječar
Država Srbija
Vrsta spomenikaspomenik kulture
Vreme nastanka1834.
Nadležna ustanova za zaštituZavod za zaštitu spomenika kulture Niš

Istorijat uredi

Do 1830. godine u Zaječaru nije postojao nikakav pravoslavni hram, da bi iste godine, uz dozvolu turskog starešine Ferad-age, bila podignuta crkvica, najnužnije opremljena za službu Božiju. Obilazeći Zaječar u leto 1833. godine, knez Miloš je zapazio da je u ovom kraju verski život „zapušten“, te je, ceneći značaj i ulogu Crkve u ovim krajevima, odlučio da se osnuje nova, timočka eparhija i da se u Zaječaru podigne nova prestona crkva.

Gradnja crkve Roždestva Presvete Bogorodice počela je u proleće 1834. godine, uz svesrdnu podršku kneza Miloša, koji je telima vlasti naredio da obezbede sve uslove za hitnu gradnju crkve (ljude, materijal i ostalo). Oktobra 1834. godine gradnja je bila završena, a njeno osvećenje obavljeno 23. decembra 1834. godine. U potonjim vremenima crkva je više puta opravljana i dograđivana.

Odvojeno od crkve, odmah pored nje, izgrađen je visok zvonik. Na njemu je pet zvona, izlivenih u Kragujevcu 1899. godine Četiri zvona su poklon grada Zaječara, a jedno zaječarskog trgovca Jote Pašića.

Starešina hrama je protojerej Zoran Golubović. Pored njega sveštenstvo hrama trenutno čine protojerej mr Igor Ivković, arhijerejski namesnik zaječarski, protojerej Tomislav Stanković, protonamesnik Marko Radosavljević, protonamesnik Marko Pajčin, protonamesnik Dragan Blindžov i đakon Uroš Pamučar. Kao sabrat hrama vodi se i vojni sveštenik jerej Srđan Vasiljković.

Galerija uredi

Izvor uredi

Spoljašnje veze uredi