Saborna crkva u Kragujevcu
Saborna crkva uspenja Presvete Bogorodice u Kragujevcu je prva crkva izrađena u vizantijsko-romanskom stilu u oslobođenoj Srbiji. Pripada Eparhiji šumadijskoj Srpske pravoslavne crkve. Crkva predstavlja nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture, odlukom Vlade RS br. 633-7570/2005 od 01. 12. 2005. godine Sl.Gl. RS br. 108/2005. od 06.12.2005. godine.[1] 12. jula 1869. godine maloletni knez Milan Obrenović, položio je temelj crkve. U periodu od 1872. - 1879. godine, nisu izvođeni nikakvi radovi. Na kraju 1879. godine, su se našla sredstva za nastavak gradnje. Izgradnja hrama je završena 1884.
Saborna crkva u Kragujevcu | |
---|---|
![]() Saborna crkva uspenja Presvete Bogorodice | |
Opšte informacije | |
Mesto | Kragujevac |
Opština | Grad Kragujevac |
Država | ![]() |
Vreme nastanka | 1869—1884. |
Tip kulturnog dobra | Spomenik kulture |
Nadležna ustanova za zaštitu | Zavod za zaštitu spomenika kulture Kragujevac |
www |
Zidana je od kamena i opeke po projektu Andreje Andrejevića koji je bio prvi arhitekta koji je radio u Srbiji, a školovao se u inostranstvu. Projekat, kao i sam objekat, rađen je u duhu ruske nacionalne škole, koja je, zajedno sa tadašnjom obnovom srpskog stila, bila uvod u srpsko-vizantijski koncept po recepturi Hanzeove škole. Crkva je oblika upisanog krsta sa pet kupola, od kojih su manje osmougaone, a centralna, najveća je i postavljena na tambur.
Karakteristična je po arhitektonskim elementima lanterni na kupoli, pravougaonoj oltarskoj apsidi, galeriji na zapadnom pročelju, jedinstvenim za crkveno graditeljstvotog toga vremena u Srbiji.
Galerija Uredi
-
Ulaz
-
Živopis
-
Živopis
-
Živopis
-
Živopis
Vidi još Uredi
Reference Uredi
- ^ „Saborna crkva u Kragujevcu”. Zavod za zaštitu spomenika kulture Kragujevac. Pristupljeno 9. 1. 2019.