Saborna crkva u Kragujevcu

објекат и непокретно културно добро у Шумадијском управном округу, Србија

Saborna crkva uspenja Presvete Bogorodice u Kragujevcu je prva crkva izrađena u vizantijsko-romanskom stilu u oslobođenoj Srbiji. Pripada Eparhiji šumadijskoj Srpske pravoslavne crkve. Crkva predstavlja nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture, odlukom Vlade RS br. 633-7570/2005 od 01. 12. 2005. godine Sl.Gl. RS br. 108/2005. od 06.12.2005. godine.[1] 12. jula 1869. godine maloletni knez Milan Obrenović, položio je temelj crkve. U periodu od 1872. - 1879. godine, nisu izvođeni nikakvi radovi. Na kraju 1879. godine, su se našla sredstva za nastavak gradnje. Izgradnja hrama je završena 1884.

Saborna crkva u Kragujevcu
Saborna crkva uspenja Presvete Bogorodice
Opšte informacije
MestoKragujevac
OpštinaGrad Kragujevac
Država Srbija
Vreme nastanka18691884.
Tip kulturnog dobraSpomenik kulture
Nadležna ustanova za zaštituZavod za zaštitu spomenika kulture Kragujevac
www.kulturnonasledje.com

Zidana je od kamena i opeke po projektu Andreje Andrejevića koji je bio prvi arhitekta koji je radio u Srbiji, a školovao se u inostranstvu. Projekat, kao i sam objekat, rađen je u duhu ruske nacionalne škole, koja je, zajedno sa tadašnjom obnovom srpskog stila, bila uvod u srpsko-vizantijski koncept po recepturi Hanzeove škole. Crkva je oblika upisanog krsta sa pet kupola, od kojih su manje osmougaone, a centralna, najveća je i postavljena na tambur.

Karakteristična je po arhitektonskim elementima lanterni na kupoli, pravougaonoj oltarskoj apsidi, galeriji na zapadnom pročelju, jedinstvenim za crkveno graditeljstvotog toga vremena u Srbiji.

Galerija uredi

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ „Saborna crkva u Kragujevcu”. Zavod za zaštitu spomenika kulture Kragujevac. Pristupljeno 9. 1. 2019. 

Spoljašnje veze uredi