Svetislav Ivan Petrović

Svetislav Ivan Petrović (Novi Sad, 1. januar 1894Minhen, 18. oktobar 1962) bio je filmski glumac. Petrović je prvi Srbin koji se između dva svetska rata proslavio na filmskom platnu u Evropi.[1]

Svetislav Ivan Petrović
Datum rođenja(1894-01-01)1. januar 1894.
Mesto rođenjaNovi Sad
 Austrougarska
Datum smrti18. oktobar 1962.(1962-10-18) (68 god.)
Mesto smrtiMinhen
 Zapadna Nemačka

Biografija uredi

Rođen u srpskoj porodici, Petrovićev otac je bio poznati krojač iz Sivca koji je šio uniforme i za Srpsku vojsku.[2]

Školovao se u Novom Sadu a u Budimpešti je završio Politehničku akademiju ali ali se 1919. godine seli u Beč i posvetćuje se glumi na filmu.[3] Pored glume pokazivao je talenat za pevanje, svirao je violinu, bavio se sportom (najviše plivanjem) i bio je učesnik Olimpijskih igara u Stokholmu 1912.[2]

Debitovao je na filmu Mihalja Kertesa (Mihaly Kertesz), kasnije u Americi slavan pod imenom Majkl Kertiz (Michael Curtiz). Od tri njihova zajednička filma koja se danas, nažalost, vode kao izgubljena, najpoznatiji je Dama sa suncokretom (Die Dame mit den Sonnenblumen) iz 1920. po delu slavnog srpskog poete Ive Vojnovića. Posle nastupa u nizu mađarskih filmova reditelja Bele Baloga (Bela Balogh), sredinom dvadesetih postaje internacionalna zvezda glumeći u francuskim filmovima režisera Leonsa Perea (Leonce Perret) Gola žena (La Femme nue, 1926) i Sirena Morgana (Morgana la sirene, 1928), dok mu popularnost s one strane Atlantika donose uloge u ostvarenjima američkog režisera Reksa Ingrama (Rex Ingram) Čarobnjak (Magician, 1926) i Alahov vrt (Garden of Allah, 1927).

Dolaskom zvučnog filma stekao je svetsku slavu. Osim dara za glumu imao je i fizičke atribute neophodne za uspeh na filmu: bio je visok, zgodan, lep i privlačan muškarac. Važio je kao potencijalna zamena za preminulog idola žena Rudolfa Valentina (Rudolph Valentino).

U Novi Sad vratio se 1928. prilikom posete roditeljima i sestrama. Tada je posetio i Beograd i kako je Politika objavila na naslovnoj strani, oduševljeno ga je dočekalo i pozdravilo desetine hiljada beograđana. Primio ga je i kralj Aleksandar koji mu je uručio orden svetog Save prvog stepena za doprinos popularizaciji filmske umetnosti.

Početkom tridesetih prelazi u Nemačku, gde do Drugog svetskog rata igra u skoro 40 filmova veoma značajnih reditelja kakvi su bili Karel Lamač (Karel Lamač), Rihard Osvald (Richard Oswald), Fil Juci (Phil Jutzi), Augusto Đenina (Augusto Genina) i drugi. Tada nastupa i u jednom od prvih koprodukcionih filmova u našoj zemlji Princeza korala (Die Korallenprinzessin, 1937.) Viktora Jansona. Film je sniman na jadranskim ostrvima, a partnerka mu je bila naša druga čuvena filmska zvezda Ita Rina.

Pošto je 1940. godine, očigledno pod pritiskom, snimio jedini propagandni film u karijeri, Neprijatelji (Feinde) u režiji Viktora Turžanskog, kojim je opravdavana nemačka okupacija Poljske, vraća se u Mađarsku, gde provodi ceo rat nastupajući u filmovima s najpoznatijim zvezdama tog doba kao što su Pal Javor, Katalin Karadi (K. Karady), Marija Tašnadi Fekete (M. Tasnady Fekete) i drugi. Najznačajniju rolu u to doba ipak pruža u antimilitarističkom delu Geze Radvanjija (G. Radvanyi) Evropa ne odgovara (Europa nem valaszol) iz 1941.

Snimio je oko stotinu uloga u filmovima različitih žanrova u filmskim studijima u Budimpešti, Beču, Berlinu i Parizu. Bio je oženjen sa nemačkom glumicom Fridl Šuster.

Po završetku rata napušta novostvorenu komunističku Mađarsku i odlazi u Nemačku, gde sledećih petnaest godina nastupa u epizodnim ulogama, ali je i dalje jedan od najtraženijih glumaca na nemačkom govornom području. Poslednji veliki uspeh ostvaruje u francuskom novotalasnom klasiku Lift za gubilište (L’ Ascenseur pour l’echafaud) Luja Mala (Louis Malle) iz 1957. da bi dve godine kasnije poslednji put nastupio na velikom platnu u američkom filmu Putovanje (The Journey) Anatola Litvaka.

Boravio je kraće vreme 1953. godine i u Jugoslaviji snimajući jugoslovensko-zapadnonemački film Einmal kehr’ ich wieder (Jednom kada se ponovno vratim) kod nas poznatijim kao Dalmatinska svadba gde je tumačio jednu od glavnih uloga.

Pao je u zaborav jer se njegovi filmovi nisu prikazivali u bioskopima i to, navodno, zato što je glumio u nemačkim filmovima snimanim za vreme Hitlerove vladavine, iako se radilo o običnim ljubavnim filmovima. Razloge za „gubitak pamćenja” treba tražiti i u njegovom posleratnom spikerskom radu u Minhenu, na Radio slobodnoj Evropi, što mu ovdašnja komunistička ideologija nikad nije oprostila. U nastojanju da to promeni, Jugoslovenska kinoteka, posvetila mu je 2017. godinu sa pripremljenim programima za prikazivanje njegovih filmova tokom cele godine.

Iako je tečno govorio mađarski, nemački, francuski i engleski jezik, autograme je davao isključivo srpskom ćirilicom.[4]

Bio je oženjen nemačkom pevačicom i glumicom Fridel Šuster Friedel Schuster.

Filmografija uredi

  • The Sunflower Woman (1918)
  • The Lady with the Black Gloves (1919)
  • Homo immanis (1919)
  • A tizennegyedik (1920) - Jim Jeffries / Riche Richson
  • Under the Mountains (1920)
  • The Star of Damascus (1920)
  • Die Gottesgeisel (1920)
  • A Szentmihály (1920)
  • Lengyelvér (1921) - Janek bujdosó
  • Farsangi mámor (1921) - Sir Richard Dennis ifjú arisztokrata
  • Veszélyben a pokol (1921) - Harry
  • Galathea (1921)
  • Navarro the Dancer (1922) - Mortensen
  • Certificates of Death (1923)
  • Koenigsmark (1923) - Lieutenant de Hagen
  • Un coquin (1923) - Callas / Quermec
  • Heart of an Actress (1924) - Herbert Campbell, le poète
  • Az örszem (1924)
  • Joyless Street (1925) - Herr (unconfirmed, uncredited)
  • The Lady of Lebanon (1926) - Cpt. Lucien Domèvre
  • Grandstand for General Staff (1926) - Colonel Esterhazy
  • The Magician (Čarobnjak)(1926) - Dr. Arthur Burdon
  • The Nude Woman (Gola žena)(1926) - Pierre Bernier
  • The Garden of Allah (Alahov vrt)(1927) - Father Adrien
  • The Orlov (1927) - Alexander - Russian Exile
  • Prince or Clown (1928) - Lucien Tréma
  • Alraune (1928) - Franz Braun
  • Morgane, the Enchantress (Sirena Morgana)(1928) - Georges de Kerduel
  • Doctor Schäfer (1928) - Dr. Schäfer, Frauenarzt
  • Secrets of the Orient (1928) - Prince Achmed
  • Corazones sin rumbo (1928)
  • The Tsarevich (1928) - Czarewitch
  • The Three Passions (1928) - Philip Burlington
  • Latin Quarter (Latinski kvart)(1929) - Ralph O'Connor Rodolpho
  • His Majesty's Lieutenant (1929) - Graf Georg Michailowitsch
  • The Favourite of Schonbrunn (1929) - Oberst Trenck
  • There Is a Woman Who Never Forgets You (1930) - Georg Moeller - der Sohn
  • Love and Champagne (1930) - Fritz von Hornthal
  • The King of Paris (1930, German) - Don Pedro d'Alvarez
  • The King of Paris (1930, French) - Pedro Gil
  • Boudoir diplomatique (1931)
  • The Opera Ball (1931) - Dr. Peter v. Bodo
  • Victoria and Her Hussar (Viktorija i njen husar)(1931) - Stefan Koltay, Husaren-Rittmeister
  • Die Fledermaus (1931) - Prinz Orlofsky
  • Holzapfel Knows Everything (1932) - Stephan Berregi
  • La Chauve-Souris [fr] (1931) - Le prince Orlofsky
  • Grandstand for General Staff (1932) - Rittmeister von Jennewein
  • Der Diamant des Zaren [it] (1932) - Doroschinsky
  • Manolescu, Prince of Thieves (1933) - George Manolescu
  • The Flower of Hawaii (Havajski cvet)(1933) - Kapitän Harald Stone
  • Must We Get Divorced? (1933) - Edgar Radek
  • The Happiness of Grinzing (1933) - Hans Martin, der Postillon
  • Paganini (1934) - Paganini
  • Polish Blood (1934) - Graf Bolko Baransky
  • The Last Waltz (1934) - Oberleutnant Graf Dimitrij Sarrasow
  • The Red Rider (1935) - Rittmeister Otto von Wellisch
  • The Cossack and the Nightingale /Kozak i slavuj)(1935) - Gregor Ogolenski
  • Königstiger (1935) - van Houten
  • Ungeküsst soll man nicht schlafen gehn (1936) - Prinz Carlo Alba
  • Three Girls Around Schubert (1936) - Furlani
  • Girls in White (1936) - Count Feodor Ivanowitsch Schuwalow
  • Women's Paradise (1936) - Gary Field, Flugzeugkonstrukteur
  • Woman's Love-Woman's Suffering (1937) - Hans Martenrood
  • The Chief Witness (1937) - Stefan Laurin
  • Unter Ausschluß der Öffentlichkeit (Uz uključenje javnosti)(1937) - Baron Gaffris
  • The Coral Princess (Princeza korala)(1937) - Marko Vukowitsch, Fliegeroffizier
  • Monika (1938) - Dr. Michael Holt
  • Stronger Than Love (1938)
  • The Night of Decision (1938) - Fernando Alvarez
  • Parkstrasse 13 (1939) - Arno Molander
  • Central Rio (1939) - Ricardo Perez
  • Dein Leben gehört mir (1939)
  • Enemies (1940) - Jan
  • Európa nem válaszol (Evropa ne odgovara)(1940) - Vincent Gordon
  • Életre ítéltek! (1941) - Csaba, ügyvéd
  • Magdolna (1942) - Detky, Pál
  • Einmal der liebe Herrgott sein (1942) - Professor Freiburg
  • Ópiumkeringö (1943) - Zongoramûvész,házigazda
  • Kalotaszegi Madonna (1943) - Karsady Géza
  • Magyar kívánsághangverseny (1944) - Szávody György, gyárigazgató
  • II. magyar kívánsághangverseny (1944)
  • The Trial (Proces)(1948) - Egressy, Staatsanwalt
  • Arlberg Express (1948) - Barna
  • Verlorenes Rennen (1948)
  • Eroica (1949) - Fürst Lichnovsky
  • Bonus on Death (1950)
  • Who Is This That I Love? (1950) - Andreas Ostenhof
  • Maharadscha wider Willen [de] (1950) - Der Maharadscha von Hatschipur
  • Czardas der Herzen (1951) - Tornay senior
  • Vienna as It Was (1951)
  • Desires (1952) - Direktor Wallberg
  • The Forester's Daughter (1952) - Graf Paalen
  • The Devil Makes Three (1952) - Sigmund Neffs
  • Fritz and Friederike (1952) - Baumann, Offizier
  • They Call It Love (1953) - Gregory
  • Once I Will Return (1953) - Ruge
  • The Little Czar (1954) - Großherzog Feodor
  • Sissi – The Young Empress (1956) - Dr. Max Falk
  • Widower with Five Daughters (1957) - Mr. Pfefferkorn
  • Spring in Berlin (1957) - Michael Markoff
  • Elevator to the Gallows (Ascenseur pour l'échafaud) (Lift za gubilište)(1958) - Horst Bencker
  • The Journey (Putovanje)(1959) - Szabó Bácsi
  • Forever my love (1962) - (uncredited) (final film role)

Izvori uredi

  1. ^ Filmska enciklopedija, Vol. II. Jugoslavenski leksikografski zavod Miroslav Krleža. 1990. str. 316. 
  2. ^ a b Erdeljanović, Aleksandar Saša (2017). „Svetislav Ivan Petrović - zvezda sa Istoka”. Kinoteka. 1: 7. 
  3. ^ Đerić, Zoran (2009). Poetika srpskog filma. Banja Luka: Besjeda. str. 296. 
  4. ^ Ko je ko u Nedićevoj Srbiji 1941-44. Prosveta. 2009. str. 469—470. ISBN 978-86-07-01889-5. 

Spoljašnje veze uredi