Sveti Sebastijan (umro 287) je bio hrišćanski svetac i mučenik, ubijen prilikom Dioklecijanovog progona hrišćana u 3. veku.

Sveti Sebastijan

Život uredi

Sevastijan se rodio u Italiji. Školovao se u gradu Milanu. Kao mladić posvetio se vojničkoj službi. Pošto je bio učen i car Dioklecijan ga je zavoleo i postavio za načelnika svoje dvorske garde. Sevastijana su, kao pravednog i milostivog, njegovi vojnici kojima je komandovao zavoleli. Za vreme službovanja je spasavao hrišćane od progona, a gde to nije mogao hrabrio ih je da postradaju za Isusa Hrista. Tako je dva brata Marka i Markelina, koji su bili u tamnici zbog vere u Isusa Hrista i hteli da se odreknu vere u Hrista i poklone idolima, Sevastijan utvrdio u veri i ohrabrio za mučeništvo.

Čudotvorac uredi

 
Smrt svetog mučenik Sevastijana (slika iz 1475. godine)

U hrišćanskoj tradiciji se pominje da je Sevastijan bio čudotvorac. Među njegova najznačajnija čuda ubrajaju se:

  • isceljenje Zoe, žene tamničara Nikostrata koja je bila nema šest godina (tada je krstio celu Nikostratovu porodicu);
  • isceljenje dva bolesna sina vojvode Klaudija;
  • isceljenje Trankvilina, oca Markova i Markelinova;
  • isceljenje eparha rimskog Hromatija (potom je krstio i njegovog sina Tivurtija).

Sve ove ljude koje je iscelio potom je i krstio (mnoge i sa celim porodicama). Od njih zbog vere u Isusa Hrista prvo je ubijena Zoa, potom su ubili Tivurtija, potom je Nikostrat ubijen motkom, Trankvilijan potopljen u vodu i na kraju Marko i Markelin mučeni i kopljima izbodeni.

Mučenje i smrt uredi

Posle ovoga Sevastijan je izveden pred cara Dioklecijana. Kada ga je car optužio za izdajstvo, on je rekao:

Ja se svagda molim Hristu mome za zdravlje tvoje i za mir carstva Rimskog.

Tada je Dioklecijan naredio da ga skinu golog i streljaju strelama. Vojnici su odapinjali strele dok celo telo mučenikovo nije bilo pokriveno strelama. U hrišćanskoj tradiciji pominje se da se tada, kada su svi mislili da je mrtav, on javio živ i potpuno zdrav. Tada su ga mnogobošci motkama ubili. Sveti mučenik Sevastijan je ubijen zbog vere u Isusa Hrista, 287. godine, za vreme vladavine cara Dioklecijana.

Na ikonama Sveti Sevastijan se veoma često predstavlja vezan za stub i izboden strelama. Takođe, uz njega se često slikaju raspeće, koplje, mač, štit i oklop ispod nogu.

Zaštitnik uredi

Sveti mučenik Sevastijan se smatra zaštitnikom: zaraženih od kuge, ratnih invalida, kamenorezaca, strelaca, lovaca, baštovana, vatrogasaca, policajaca i vojnika. Kao i Svetog velikomučenika Đorđa, vojnici su i Svetog Sevastijana veoma često uzimali za zaštitnika. Kao zaštitnik vojnika počeo je da se javlja u 4. veku, da bi njegov kult kulminirao u srednjem veku (14. i 15. vek) kako kod pravoslavaca tako i kod rimokatolika.

Sveti Sevastijan je zajedno sa Svetim Đorđem zaštitnik gradova Kormi, na Malti (Qormi), i Kazareta, Italija. Ovaj svetitelj je takođe zaštitnik grada Palma de Majorka (Španija). Takođe on je zvaničan zaštitnik grada Rio de Žaneiro.

Sveti mučenik Sevastijan se u pravoslavlju slavi 18. decembra po julijanskom a 31. decembra po gregorijanskom kalendaru. U rimokatoličkoj crkvi slavi se 20. januara.

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi