Sveučilište u Zagrebu
Sveučilište u Zagrebu je državni univerzitet u Zagrebu. Drugi je univerzitet po starosti u Hrvatskoj, osnovan nakon Sveučilišta u Zadru,[1] kao i univerzitet sa najdužim kontinuiranim radom[2] i jedan od najstarijih univerziteta u Evropi.[3]
 | |
| lat. Universitas Studiorum Zagrabiensis | |
| Tip | državni |
|---|---|
| Osnivanje | 23. septembar 1669. |
| Osnivač | Leopold I |
| Rektor | Stjepan Lakušić |
| Akademsko osoblje | 7.963 (2012) |
| Broj studenata | 72,480 (2015) |
| Drugi stepen | 7.243 (2007) |
| Treći stepen | 842 (2007) |
| Broj fakulteta | 29 |
| Broj akademija | 3 |
| Lokacija | Zagreb, Hrvatska |
| Kampus | Širi deo grada i centar |
| Boje | plava |
| Afilijacije | EAS |
| Veb-sajt | www |
Njegova istorija počinje 23. septembra 1669. godine kada su Poveljom cara Svetog rimskog carstva i ugarsko-hrvatskog kralja Leopolda I priznati status i povlastice univerzitetske ustanove tadašnjoj jezuitskoj[4] Akademiji u slobodnom kraljevskom gradu Zagrebu.
Istorija
uredi
Od 1692. godine Filozofski studij u Zagrebu počinje i formalno-pravno da deluje kao Neoacademia Zagrabiensis[5] — javnopravna visokoškolska ustanova. Akademija je ostala u rukama jezuita[6] više od jednog veka, do 1773. godine, kada je papa Kliment XIV raspustio taj red. Godine 1776. carica i kraljica Marija Terezija je dekretom osnovala Kraljevsku akademiju znanosti (Regia scientiarum academia)[7] sa tri studija ili fakulteta: Filozofskim, Bogoslovnim i Pravnim.
Iako su se organizacioni oblici menjali, do 1874. godine ona je ostala najviša školska ustanova u Hrvatskoj i Slavoniji. Na podsticaj velikog mecene hrvatske prosvete, kulture i umetnosti biskupa Josipa Juraja Štrosmajera Hrvatski sabor je 1861. godine donio zakonsku osnovu o Sveučilištu u Zagrebu.
U vrijeme svoga boravka u Zagrebu 1869. godine car Franjo Josif I potpisao je zakonski članak koji je 5. januara 1874.[8] godine dobio vladarevu sankciju. Na temelju tog članka je 19. oktobra 1874. godine svečano otvoren moderan univerzitet u Zagrebu. Zvanično se zvao 1875. godine Sveučilište Franje Josipa.[9] U njegovom sastavu su tada djelovala četiri fakulteta: Pravni, Bogoslovni, Filozofski i Medicinski. Grupa srpskih studenata koja je stvorila Društvo za potpomaganje siromašnih Srba đaka pokrenula je 1894. časopis Omladina pod uredništvom Petra Belobrka. Taj mjesečnik je prvi studentski časopis na Sveučilištu u Zagrebu.[10] Štampan je ćirilicom [11], a u članku Dvije knjige za narod se osporava Hrvatima da Sveučilište zovu hrvatskim imenom, jer istim pravom, udjelom u finansiranju, može se zvati i Srpsko sveučilište.[12] Srbi su tražili i da se uvede katedra za srpsku istoriju i književnost.[13] Prva žena koja je tu doktorirala bila je Srpkinja Milica pl. Bogdanović, 1907. godine. Tema doktorata je bila Car Julijan Apostata prema hrišćanstvu.[14][15]
Prva dva fakulteta su već bila organizovana: Pravni u okviru bivše Pravoslovne akademije, a Bogoslovni u okviru sjemeništa. Filozofski fakultet je svoj rad započeo akademske godine 1874/1875. U njegovom sastavu je u početku delovalo šest katedari (za filozofiju, opštu istoriju, hrvatsku istoriju, slovensku filologiju, klasičnu latinsku filologiju i klasičnu grčku filologiju). Iz katedri su se postepeno razvijala odeljenja, odnosno odseci kao složenije naučno-nastavne jedinice s više katedari.
Do danas je na Sveučilištu u Zagrebu diplomiralo više od 200.000 studenata, magistriralo više od 18.000 i doktoriralo više od 8.000 postdiplomaca.[16] Na Sveučilištu u Zagrebu, naučno-nastavni i umetnički rad se obavlja na 29 fakulteta, 3 umetničke akademije, stručnoj - Učiteljskoj akademiji i univerzitetskom studiju - Hrvatskim studijima. Pri univerzitetu deluje 33 politehnikuma.
Fakulteti
uredi- Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (Službene stranice fakulteta)
- Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (Službene stranice fakulteta)
- Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (Službene stranice fakulteta)
- Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (Službene stranice fakulteta)
- Geotehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu (Službene stranice fakulteta)
- Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (Službene stranice fakulteta)
- Grafički fakultet Sveučilišta u Zagrebu (Službene stranice fakulteta)
- Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (Službene stranice fakulteta)
- Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (Službene stranice fakulteta)
- Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu (Službene stranice fakulteta)
- Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu (Službene stranice fakulteta)
- Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu (Službene stranice fakulteta)
- Fakultet mašinstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu (Službene stranice fakulteta)
- Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (Službene stranice fakulteta)
- Metalurški fakultet Sveučilišta u Zagrebu (Službene stranice fakulteta)
- Fakultet organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu (Službene stranice fakulteta)
- Fakultet političkih nauka Sveučilišta u Zagrebu (Službene stranice fakulteta Arhivirano na veb-sajtu Wayback Machine (2. januar 2009))
- Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu (Službene stranice fakulteta)
- Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu (Službene stranice fakulteta)
- Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu (Službene stranice fakulteta)
- Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu (Službene stranice fakulteta)
- Fakultet saobraćajnih nauka Sveučilišta u Zagrebu (Službene stranice fakulteta)
- Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu (Službene stranice fakulteta)
- Tekstilno–tehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu (Službene stranice fakulteta)
- Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (Službene stranice fakulteta)
- Farmaceutsko-biohemijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (Službene stranice fakulteta)
- Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (Službene stranice fakulteta)
- Fakultet hemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu (Službene stranice fakulteta)
- Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (Službene stranice fakulteta)
Akademije
urediUniverzitetski centar
uredi- Centar za hrvatske studije (hrv. Hrvatski studiji) (Službene stranice studija)
Rektori
uredi
|
|
|
|
Vidi još
urediReference
uredi- ^ (jezik: hrvatski)-Zadarski sveučilišni grad od 1396.
- ^ (jezik: engleski)-Zadar najstariji od 1396, a zagrebački ima najstariji kontinuitet rada. Arhivirano na veb-sajtu Wayback Machine (23. februar 2014)
- ^ „Sveučilište u Zagrebu ubraja se među starija u Evropi”. Arhivirano iz originala 22. 02. 2014. g. Pristupljeno 15. 02. 2014.
- ^ (jezik: engleski)-http://www.homeinzagreb.com/national-and-university-library/
- ^ (jezik: hrvatski)-Neoacademia Zagrabiensis Arhivirano na veb-sajtu Wayback Machine (23. februar 2014)
- ^ (jezik: hrvatski)-Teologiju su predavali Isusovci Arhivirano na veb-sajtu Wayback Machine (23. februar 2014)
- ^ (jezik: hrvatski)-Marija Terezija osnovala akademiju Arhivirano na veb-sajtu Wayback Machine (22. februar 2014)
- ^ (jezik: hrvatski)-http://www.hr/hrvatska/znanost/sveucilista/zagreb
- ^ Stojanović 2015, str. 208.
- ^ Artuković 2001, str. 32.
- ^ Artuković 2001, str. 121.
- ^ Artuković 2001, str. 123.
- ^ Artuković 2001, str. 297.
- ^ Višnjić, Čedomir (2013). Srbobran 1901.-1914. - Srpsko kolo 1903. - 1914., pp. 382. Zagreb, Beograd: SKD Prosvjeta, Službeni Glasnik.
- ^ Srbobran, br. 127., 8.(21.) juna 1907., Dr. phil. Milica pl. Bogdanović. Zagreb. 1907.
- ^ O Zagrebu, Pristupljeno 25. 4. 2013.
Literatura
uredi- Raković, Aleksandar (2007). „Istočno-pravoslavni bogoslovski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 1920-1924” (PDF). Srpska teologija u dvadesetom veku. 2: 221—238. Arhivirano iz originala (PDF) 07. 10. 2019. g. Pristupljeno 07. 10. 2019.
- Raković, Aleksandar (2013). „Short Existence of the Faculty of Eastern Orthodox Theology at the University of Zagreb 1920-1924” (PDF). Teološki pogledi. 46 (3): 951—956. Arhivirano iz originala (PDF) 07. 10. 2019. g. Pristupljeno 07. 10. 2019.
- Stojanović, Mijat (2015). Sgode i nesgode moga života. Hrvatski institut za povijest, Slavonski Brod.
- Artuković, Mato (2001). Srbi u Hrvatskoj (Kuenovo doba). Hrvatski institut za povijest - podružnica za povijestSlavonije, Srijema i Baranje, Slavonski Brod. ISBN 953-6659-09-3.
Spoljašnje veze
uredi
45° 48′ 38.42″ N 15° 58′ 12.35″ E / 45.8106722° S; 15.9700972° I
