Svoge (Svođe, Svodže[1]) grad je u Republici Bugarskoj, u zapadnom delu zemlje, sedište istoimene opštine Svoge u okviru Sofijske oblasti.

Svoge
bug. Своге
Pogled na Svoge
Administrativni podaci
Država Bugarska
OblastSofijska oblast
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 8.314 (2.007 )
 — gustina395 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate42° 57′ 35″ S; 23° 20′ 54″ I / 42.959633° S; 23.34827° I / 42.959633; 23.34827
Aps. visina470 m
Površina21,93 km2
Svoge na karti Bugarske
Svoge
Svoge
Svoge na karti Bugarske
Veb-sajt
www.svoge-news.com

Geografija uredi

Položaj: Svoge se nalazi u zapadnom delu Bugarske. Od prestonice Sofije grad je udaljen 40 km severno.

Reljef: Oblast Svoga se nalazi u klisuri reke Iskar, u okviru planinskog lanca Stare Planine, tačnije ispod planine Bilo. Sam grad je na približno 470 m nadmorske visine.

Klima: Zbog znatne nadmorske visine klima u Svogu je oštriji oblik konitnentalne klime sa planinskim uticajima.

Vode: Kroz Svoge protiče reka Iskar, koja u ovom delu toka pravi veliku klisuru. Postoje i manji vodotoci u okruženju.

Istorija uredi

Oblast Svoga je prvobitno bilo naseljeno Tračanima, a posle njih ovom oblašću vladaju stari Rim i Vizantija. Južni Sloveni ovo područje naseljavaju u 7. veku. Od 9. veka do 1373. g. oblast je bila u sastavu srednjovekovne Bugarske.

Krajem 14. veka oblast Svoga je pala pod vlast Osmanlija, koji vladaju oblašću 5 vekova.

Iako su meštani iz oblasti gradića Svoge slali poslanstva sa željama da se prisajedine Kneževini Srbiji 1878. g. grad je postao deo savremene bugarske države. Naselje postoje ubrzo središte okupljanja za sela u okolini, sa više javnih ustanova i trgovištem. Naselje je dobilo gradska prava 1965. godine.

Stanovništvo uredi

Demografija

Po procenama iz 2010. g. Svoge je imalo oko 4.500 st. Ogromna većina gradskog stanovništva su etnički Bugari. Ostatak su mahom Romi. Poslednjih decenija grad ima pad stanovništva zbog slabe ekonomije i opšte krize u društvu.

Pretežan veroispovest mesnog stanovništva je pravoslavna.

Galerija uredi

Reference uredi

  1. ^ Stojančević 2005, str. 152.

Literatura uredi

  • Stojančević, Vladimir (2005). Srpsko-bugarski odnosi u zapadnoj Bugarskoj. Beograd. 

Spoljašnje veze uredi