Seližarovo

Варошица у Тверској области у Русији

Seližarovo (rus. Селижарово) naseljeno je mesto sa administrativnim statusom varošice (rus. посёлок городского типа) na severozapadu evropskog dela Ruske Federacije. Nalazi se u zapadnom delu Tverske oblasti i administrativno pripada Seližarovskom rejonu čiji je ujedno i administrativni centar.

Seližarovo
Селижарово

Administrativni podaci
Država Rusija
Federalni okrugSredišnji FO
Oblast Tverska oblast
RejonSeližarovski rejon
Osnovanprvi pomen 1504.
Varošica od1937.
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2014.6.259
Geografske karakteristike
Koordinate56° 51′ S; 33° 27′ I / 56.85° S; 33.45° I / 56.85; 33.45
Vremenska zonaUTC+3
Seližarovo na karti Rusije
Seližarovo
Seližarovo
Seližarovo na karti Rusije
Seližarovo na karti Tverske oblasti
Seližarovo
Seližarovo
Seližarovo na karti Tverske oblasti
Ostali podaci
Poštanski broj172200
Pozivni broj+7 48269
Registarska oznaka69
OKATO kod28 250 551
OKTMO kod28 650 151 051
Veb-sajt
seligarovo.ru/

Prema procenama nacionalne statističke službe, u varoši je 2014. živelo 6.259 stanovnika.

Geografija

uredi

Varošica Seližarovo nalazi se u centralnom delu Valdajskog pobrđa, u središtu zapadnog dela Tverske oblasti. Leži na obe obale reke Volge, na mestu gde se u nju ulivaju Seližarovka sa leve i Pesočnja sa desne strane. Nalazi se na oko 190 kilometara zapadno od administrativnog centra oblasti grada Tvera.

Kroz varošicu prolazi drumski pravac koji povezuje gradove Ržev i Ostaškov.

Istorija

uredi

U pisanim izvorima naselje Seližarovo se prvi put pominje 1504. godine i sve do 1764. bilo je u posedu Trickog manastira. Sredinom XIX veka Seližarovo je bilo važan trgovački centar, a posebno je bila važna trgovina drvetom i drvnom građom. Prva železnička linija kroz tadašnje selo prošla je 1916. godine.

Godine 1937. administrativno je uređeno kao gradska varošica. Naselje je doživelo velika razaranja tokom nacističke okupacije u Drugom svetskom ratu (okupacija trajala od 20. oktobra 1941. do 15. januara 1942. godine).

Nedaleko od naselja je 1971. sagrađen radio i televizijski toranj visine 350 metara.

Demografija

uredi

Prema podacima sa popisa stanovništva 2010. u varoši je živelo 6.725 stanovnika, dok je prema procenama za 2014. tu živelo 6.259 stanovnika.[1]

Kretanje broja stanovnika
1939.1959.1970.1979.1989.2002.2010.2014.
---4,5276,4537,2287,668[2]7,330[3]6,725[4]6,259*

Napomena: * prema procenama nacionalne statističke službe.

Vidi još

uredi

Reference

uredi
  1. ^ Численность населения Российской Федерации по муниципальным образованиям на 1 января 2014 года Архивирано на сајту Wayback Machine (27. април 2020)
  2. ^ „Vsesoюznaя perepisь naseleniя 1989 g. Čislennostь naličnogo naseleniя soюznыh i avtonomnыh respublik, avtonomnыh oblasteй i okrugov, kraёv, oblasteй, raйonov, gorodskih poseleniй i sёl-raйcentrov.”. Vsesoюznaя perepisь naseleniя 1989 goda (na jeziku: ruski). Demoscope Weekly. 1989. Pristupljeno 4. 9. 2012. 
  3. ^ Federalьnaя služba gosudarstvennoй statistiki (21. 5. 2004). „Čislennostь naseleniя Rossii, subъektov Rossiйskoй Federacii v sostave federalьnыh okrugov, raйonov, gorodskih poseleniй, selьskih naselёnnыh punktov – raйonnыh centrov i selьskih naselёnnыh punktov s naseleniem 3 tыsяči i bolee čelovek”. Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2002 goda (na jeziku: ruski). Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 4. 9. 2012. 
  4. ^ Federalьnaя služba gosudarstvennoй statistiki (Federalni zavod za statistiku) (2011). „Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2010 goda. Tom 1 (Nacionalni popis stanovništva 2010, 1. svezak)”. Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2010 goda (Nacionalni popis stanovništva 2010) (na jeziku: ruski). Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 4. 9. 2012. 

Spoljašnje veze

uredi