Senat Republike Srpske
Senat Republike Srpske je savjetodavno tijelo najviših ustavnih institucija Republike Srpske.
Istorija Uredi
Narodna skupština je na sjednici od 4. aprila 1997. usvojila Zakon o Senatu Republike Srpske, po kojem je njegove članove imenovao predsjednik Republike Srpske iz reda istaknutih ličnosti koje su zapaženo doprinosile nacionalnom, javnom, naučnom i kulturnom životu Republike Srpske. Senatorima mandat traje sedam godina, s mogućnošću njihovog ponovnog imenovanja. Sjednice Senata saziva i njima predsjedava predsjednik Republike Srpske.[1]
Sastav Uredi
Prema članu 89. Ustava Republike Srpske Senat ima do 55 članova koje imenuje predsjednik Republike. Za članove Senata imenuju se istaknute ličnosti iz javnog, naučnog i kulturnog života. Senator se imenuje na sedam godina, s mogućnošću da bude imenovan još jedan uzastopni mandat.
Sjednice Senata saziva i predsjedava im predsjednik Republike. Senat se konstituiše i otpočinje s radom kada predsjednik Republike imenuje najmanje polovinu od ukupnog broja senatora predviđenog Ustavom.
Organizacija i način funkcionisanja Senata uređuje se Zakonom o Senatu Republike Srpske.[2]
Nadležnosti Uredi
Senat Republike Srpske razmatra pitanja od posebnog značaja za politički, nacionalni, ekonomski i kulturni razvoj Republike Srpske i daje najvišim ustavnim institucijama mišljenje o tim pitanjima, kao što su:[3]
- ustavnopravni položaj Republike Srpske i spoljnopolitička pitanja u skladu sa suverenitetom i teritorijalnim integritetom Bosne i Hercegovine;
- donošenje izmjena Ustava Republike Srpske i nacrte sistemskih zakona;
- pitanja rada institucija Bosne i Hercegovine u vezi sa statusnim pitanjima Republike, kao i pitanja odnosa između entiteta u Bosni i Hercegovini;
- razvojna i privredna pitanja Republike Srpske;
- pitanja izbjeglica, raseljenih lica i povratnika;
- pitanja koja se odnose na prava Republike Srpske na specijalne i paralelne odnose sa susjednim državama, kao i pitanja razvoja odnosa sa iseljeništvom širom svijeta;
- i druga važna pitanja od značaja za Republiku Srpsku i njene narode i građane.
Senatori Uredi
Saziv 2017. Uredi
Saziv iz 2017. godine je konstituisan 8. januara, i ukupno je imenovan 41 senator, uključujući predsjednika Republike, koji je po funkciji predsjednika Republike, član Senata.[4] Većina senatora je izabrana po drugi, ili treći, put. Dana 28. juna 2017. predsjednik Republike Srpske je imenovao 3 nova senatora.[5]
Trenutno Senat broji 33 članova.
Članovi Senata:
- dr Branko Bojović, SAD, hirurg
- dr Jelena Guskova, Rusija, doktor istorijskih nauka, akademik SANU
- Grigorije Durić, Mostar, episkop zahumsko-hercegovački i primorski
- Milorad Dodik, Banja Luka, predsjednik Republike Srpske
- Borko Đurić, Banja Luka, predsjednik privredne komore RS
- Milivoje Ivanišević, Beograd, predsednik Instituta za istraživanje srpskih stradanja u XX vijeku
- dr Nenad Kecmanović, Beograd, politikolog
- dr Bogdana Koljević, Beograd, filozof
- dr Rajko Kuzmanović, Banja Luka, bivši predsjednik Republike Srpske
- Emir Kusturica, Beograd, režiser
- dr Vladimir Lukić, Banja Luka, bivši predsjednik Vlade Republike Srpske
- Slavko Mitrović, Banja Luka, savjetnik predsjednika Republike Srpske
- dr Stevo Mirjanić, Banja Luka, ministar u Vladi Republike Srpske
- Svetozar Mihajlović, Bijeljina, privrednik
- dr Milimir Mučibabić, Beograd, sociolog
- dr Bosa Nenadić, Beograd, pravnica
- Borislav Paravac, Doboj, bivši srpski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine
- dr Stevo Pašalić, Zvornik, demograf
- Ranko Risojević, Banja Luka, književnik
- dr Željko Rodić, Banja Luka, doktor primarijus medicine
- Filip Savić, Srbac, izabran kao najbolji student u istoriji banjalučkog Elektrotehničkog fakulteta
- Radmila Smiljanić, Beograd, prvakinja Opere Narodnog pozorišta u Beogradu
- Stanko Stanić,[5] Banja Luka, profesor na Ekonomskom fakultetu, bivši rektor Univerziteta u Banjoj Luci
- Slavenko Terzić[5], Beograd, istoričar
- Boško Tomić, Istočno Sarajevo, bivši ministar u Vladi Republike Srpske
- dr Milan Tomić, Brčko, pravnik
- dr Ivan Tomljenović, Banja Luka, bivši potpredsjednik Republike Srpske
- Branko Tupanjac, Trebinje, privrednik
- Marinko Umičević, Banja Luka, privrednik
- Nemanja Umićević, Novi Grad
- Željka Cvijanović, Banja Luka, po funkciji a nakon izbora za predsjednika Republike Srpske 2018. godine
- Aleksandar Džombić, Banja Luka, bivši predsjednik Vlade Republike Srpske
- dr Ivanka Šego, Banja Luka, doktor medicine
Senator koji je tražio razrješenje tokom mandata:
- dr Milan Blagojević, Banja Luka (senator u periodu januar — maj 2017, zatražio razrješenje zbog nespojivosti funkcija.[6])
Senatori koji su preminuli tokom senatorskog mandata:
- dr Smilja Avramov, Beograd, stručnjak za međunarodno pravo
- Ljubomir Zuković, Novi Sad, književnik, bivši ministar u Vladi Republike Srpske i akademik ANURS
- dr Duško Jakšić, Banja Luka, direktor banjalučkog Ekonomskog instituta
- Arije Livne, Izrael, šef predstavništva Republike Srpske u Izraelu, savjetnik predsjednika Republike Srpske
- Manojlo Milovanović, Banja Luka, penzionisani general-pukovnik Vojske Republike Srpske
- Rajko Petrov Nogo, Beograd, književnik
- Slobodan Pavlović, Bijeljina, privrednik
- dr Slobodan Perović, Beograd, pravnik
- Živko Radišić, Banja Luka, bivši srpski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine
- dr Fuad Turalić, Banja Luka, bivši ministar u Vladi Republike Srpske
- Čedomir Crnogorac,[5] Banja Luka, profesor na PMF-u
-Podebljanim slovima su označeni senatori koji su izabrani drugi, odnosno treći, mandat.
Saziv 2009. Uredi
Saziv iz 2009. prilikom konstituisanja 15. maja trebalo je da broji 42 senatora, ali se bivši predsjednik Republike Srpske Mirko Šarović nije našao na konačnom spisku, jer je i dalje na snazi bila odluka visokog predstavnika u BiH o zabrani obavljanja bilo koje javne funkcije. Naknadno je za 42. senatora imenovan Milorad Zakić.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Senatu Republike Srpske iz 2010. godine je definisao da je predsjednik Republike član Senata čiji mandat teče izborom na funkciju predsjednika Republike i ostaje član Senata i nakon prestanka obavljanja funkcije predsjednika. Tako je sanator u ovom sazivu tokom svog mandata, i nakon prestanka mandata predsjednika Republike, bio Rajko Kuzmanović, te Milorad Dodik, tokom svog mandata.
Članovi Senata na kraju mandata:
- Aleksa Buha, akademik ANURS, bivši ministar spoljnih poslova Republike Srpske
- Milutin Vujić,
- Milutin Vučkovac, ljekar-ginekolog
- Jelena Guskova, doktor istorijskih nauka, akademik SANU
- Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, izborom na mjesto predsjednika postao senator
- Branko Đerić, bivši predsednik Vlade Republike Srpske
- Milorad Zakić, ekonomista
- Ljubomir Zuković, književnik, bivši ministar u Vladi Republike Srpske i akademik ANURS
- Milivoje Ivanišević, predsednik Instituta za istraživanje srpskih stradanja u XX vijeku
- Duško Jakšić, direktor Ekonomskog instituta, Banja Luka
- Nenad Kecmanović, politikolog
- Rajko Kuzmanović, predsjednik Republike Srpske, izmjenom zakona o Senatu posao senator, ostao senator i nakom prestanka obavljanja funkcije predsjednika Republike
- Arije Livne, diplomata, savjetnik predsednika Vlade Republike Srpske
- Savo Lončar, savjetnik predsednika Vlade Republike Srpske
- Vladimir Lukić, bivši predsednik Vlade Republike Srpske
- Zdravko Marijanac, profesor
- Manojlo Milovanović, penzionisani general-pukovnik Vojske Republike Srpske
- Stevo Mirjanić, doktor nauka
- Svetozar Mihajlović, privrednik
- Milimir Mučibabić, sociolog
- Bosa Nenadić, pravnica
- Rajko Petrov Nogo, književnik
- Slobodan Pavlović, privrednik
- Borislav Paravac, političar
- Slobodan Perović, pravnik
- Nikola Poplašen, bivši predsednik Republike Srpske
- Živko Radišić, političar
- Ranko Risojević, književnik
- Željko Rodić, doktor primarijus medicine
- Radmila Smiljanić, prvakinja Opere Narodnog pozorišta u Beogradu
- Slavenko Terzić, istoričar
- Milan Tomić, pravnik
- Ivan Tomljenović, bivši potpredsednik Republike Srpske
- Jovica Trkulja, pravnik
- Branko Tupanjac, privrednik
- Fuad Turalić, bivši ministar u Vladi Republike Srpske
- Ivanka Šego, doktor medicine
Senator koji je smijenjen tokom mandata:
- Dragan Čavić, bivši predsednik Republike Srpske (senator do januara 2011. kada ga je smijenio Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.)
Senatori koji su preminuli tokom senatorskog mandata:
- Milorad Ekmečić, akademik ANURS i SANU, srpski istoričar
- Đemal Kolonić, profesor Elektrotehničkog fakulteta, Banja Luka
- Predrag Lazarević, književni kritičar
- Branko Milanović, književnik, akademik ANURS
- Miroslav Mikeš, advokat i pravnik
- Mitropolit dabrobosanski Nikolaj (Mrđa), mitropolit Srpske pravoslavne crkve
-Podebljanim slovima su označeni senatori koji su izabrani drugi mandat.
Saziv 1996. Uredi
Prvi saziv Senata, u sastavu od 28 senatora, je imenovan 1. septembra 1996, od strane tadašnjeg predsjednika Republike Srpske Biljane Plavšić.
- Smilja Avramov, stručnjak za međunarodno pravo
- Boško Baškot,
- Aleksa Buha, akademik ANURS, bivši ministar spoljnih poslova Republike Srpske
- Momir Vojvodić,
- Vladimir Dimitrijević,
- Gojko Đogo, književnik
- Veselin Đuretić, istoričar
- Milivoje Ivanišević, predsednik Instituta za istraživanje srpskih stradanja u XX vijeku
- Dragoš Kalajić, slikar, novinar i pisac
- Momo Kapor, književnik i akademik ANURS
- Episkop zvorničko-tuzlanski Vasilije (Kačavenda)
- Momčilo Krajišnik, bivši predsednik Narodne skupštine Republike Srpske
- Vasilije Krestić, istoričar i akademik SANU
- Predrag Lazarević, književnik
- Slavko Leovac, bivši predsednik i član ANURS
- Vojislav Lubarda, književnik
- Radovan Makić,
- Vojislav Maksimović, književnik i akademik ANURS[7]
- Gašo Mijanović, pravnik, akademik ANURS
- Mitropolit dabrobosanski Nikolaj (Mrđa),
- Milena Noković,
- Rajko Petrov Nogo, književnik
- Srđo Srdić,
- Vlado Strugar, istoričar i akademik SANU i CANU
- Ljubomir Tadić, profesor filozofije i član SANU
- Slavenko Terzić, istoričar
- Brana Crnčević, književnik
- Kosta Čavoški, profesor i akademik SANU
Naknadno je u sastav imenovano još 13 senatora:
- Dragoslav Avramović,
- Dušan Vidaković,
- Novica Vojinović,
- Vladimir Glišić,
- Radomir Davidović,
- Miodrag Jovičić,
- Episkop zahumsko-hercegovački i primorski Atanasije (Jevtić),
- Nenad Kecmanović, politikolog
- Episkop banjalučki Jefrem (Milutinović),
- Miloje Milićević,
- Milimir Mučibabić, sociolog
- Časlav Ocić,
- Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije (Radović).
Vidi još Uredi
Izvori Uredi
- ^ http://www.narodnaskupstinars.net/sites/default/files/upload/dokumenti/fotomonografija/cir/NSRS_1991-2011.pdf
- ^ Zakon o Senatu Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 8/97)
- ^ Član 3. Zakona o Senatu Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 8/97 i 50/10)
- ^ „Ko su sve novi-stari senatori Srpske? Od Emira Kusturice do Marinka Umićevića”. Pristupljeno 22. 1. 2017.
- ^ a b v g Predsjednik Srpske imenovao nove članove Senata
- ^ Sudija Blagojević zatražio razrješenje u Senatu RS
- ^ „Biografija Vojislava Maksimovića” (PDF). Filozofski fakultet Univerziteta u Istočnom Sarajevu. 2012. Arhivirano iz originala (PDF) 02. 05. 2014. g. Pristupljeno 20. 5. 2012.
Spoljašnje veze Uredi
- Vlada Republike Srpske: Premijer Dodik prisustvovao prvoj sjednici Senata Republike Srpske (jezik: srpski)
- Večernje Novosti: Senat Republike Srpske — Desna ruka sistema 15.05.2009[mrtva veza] (jezik: srpski)
- Predsednik Republike Srpske: Održana Druga sjednica Senata Republike Srpske 23. novembar 2009.[mrtva veza] (jezik: srpski)
- Ustavni sud Republike Srpske: Senat Republike Srpske (jezik: srpski)
- eNovosti: Senatori Poplašen, Radišić i Milovanović 20.04.2009. (jezik: srpski)
- Frontal: Senat Republike Srpske: Prva sjednica novog saziva 15.05.2009. (jezik: srpski)
- Glas Srpske: Među senatorima i bivši predsednici 19.04.2009. (jezik: srpski)
- Predsednik Republike Srpske: Članovi Senata Republike Srpske (jezik: srpski)
- Ostao samo jedan senator (jezik: srpski)