Senjera (kat. senyera — „barjak”, „steg”, „insignija” ili uopšteno „zastava”) veksilološki je simbol zasnovan na grbu Krune Aragona, koji se sastoji od četiri pruge crvene boja na žutoj podrlozi. Ovaj grb, često nazivan „pruge Aragona”[1] ili jednostavnije „četiri pruge”, istorijski predstavlja kralja Krune Aragona.

Senjera
UpotrebaGrađanska i državna zastava Građanska i državna zastava Normalna ili zvanična zastava, ili prednja strana zastave
Proporcije2:3
Usvojena25. maj 1933.

Modeli senjere danas su zastava četiri španske autonomne zajednice (Aragon, Balearska Ostrva, Valesija i Katalonija) i istorijskog katalonskog grada Algero na Sardiniji. Nalazi se i na grbu Španije, grbovima Istočnih Pirineja i Provanse-Alpa-Azurne obale, zastavi Rusiona, Kapsira, Valespira i Provanse u Francuskoj, na jednoj četvrtini grba Andore i na mjesnim zastavama mnogih opština koje se nalaze na ovim teritorijama. Senjera (ponekad zajedno sa zastavom Andore) neformalo se koristi za predstavljanje katalonskog jezika.

Takođe je sinonim za Kraljevsku zastavu, iako se riječ obično odnosi na katalonske i aragonske zastave. Na aragonskom jeziku, obično se koristi naziv „Znak Aragona”.

Porijeklo i istorija uredi

Poreklo senjere je diskutabilno. Neki izvori tvrde da vuče katalonske korene iz grba barselonskih grofova, dok drugi tvrde da je njeno poreklo vezano za grb kraljeva Aragona, i da je u srednjem veku bio poznat kao kraljevski znak Aragona (lat. signum nostri). Od pojave Katoličkih kraljeva, počinje da se koristi kao teritorijalni simbol.

Prema legendi, nastanak senjere se duguje prvom grofu od Barselone, Vilfredu Dlakavom. Jednom prilikom, on i njegovi ljudi doprineli su ubedljivoj pobedi Franaka nad Normanima. Nagrada koju im je pripremio kralj Karlo Ćelavi bio je zlatni štit. Legenda kaže da je sam kralj krvlju ranjenog Vilfreda nacrtao svojim prstima četiri crvene pruge na zlatnom štitu, međutim, moderna istraživanja su pobila ovu teoriju.

Senjera je jedna od najstarijih zastava na svetu. Prva dokumentovana referenca upotrebe senjere datira iz doba Ramona Berengera IV (1150) gde se četiri crvene pruge na zlatnoj podlozi pojavljuju na njegovom grbu, to jest, grbu grofova od Barselone. Postoje pretpostavke da su se četiri pruge na zlatnoj podlozi koristile još u IX veku kao zastava grofova od Karkasona.

U početku, položaj i broj pruga je bio različit - mogle su biti horizontalno ili vertikalno položene, ali na kraju je preovladao raspred i broj koji i danas čini zvaničnu zastavu Katalonije:četiri crvene i pet zlatnih (žutih) prugi jednake debljine u horizontalnom položaju. Istovremeno ova zastava predstavlja bazu za zastave drugih autonomnih pokrajina - Valensijanske pokrajine, Aragona, i Balearskih ostrva.

Reference uredi

  1. ^ „La Moncloa. Símbolos del Estado [España/Símbolos del Estado]”. www.lamoncloa.gob.es (na jeziku: španski). Pristupljeno 10. 10. 2017. 

Spoljašnje veze uredi