Sinkopa (eng. syncopation, fr. syncope)[1] je metričko-ritmička figura koja nastaje spojem nenaglašenog i naglašenog taktovog dela. Naglasak se prenosi na naglašeni taktov deo, tj. na početak sinkope. Zbog narušenog normalnog rasporeda naglasaka u taktu, sinkopa u muzici iskazuje duševni nemir.[2]

Izgled sinkopa nastalih spojem četvrtinskih, osminskih i šesnaestinskih notnih vrednosti u neprekidnu notu. Znak za naglasak, akcent = >.

Sinkopa[3] je uvek naglašena. Najviše se upotrebljava u džez-muzici, u kojoj su česte pojave niza sinkopa.

Pravilna i nepravilna sinkopa

uredi

Sastav vrednosti nota određuje da li je sinkopa: 1. pravilna ili 2. nepravilna.

1. Pravilna sinkopa
 
Pravilna sinkopa nastaje od nota jednakih trajanja.
2. Nepravilna sinkopa
 
Nepravilna sinkopa nastaje od nota različitih trajanja.

Prikaz nastanka sinkope između dva takta

uredi

U dvodelnom i trodelnom taktu (2/4, 3/4, 3/8) naglašena je prva jedinica brojanja, a u četvorodelnom (4/4, 4/8...) naglašene su prva i treća. Ostale su nenaglašene.

umesto: dobija se:
 
Ako se veže naglašena nota d u drugom taktu sa istoimenom prethodnom,
 
naglasak prelazi na tu, prvobitno nenaglašenu notu d u prvom taktu.
to zvuči:

Prikaz nastanka sinkope u granicama takta

uredi

Isto se dešava i kod kraćih notnih vrednosti.

umesto: nastaje:
 
Ako se veže naglašena nota d u drugom taktovom delu sa istoimenom prethodnom,
 
naglasak prelazi na tu, prvobitno nenaglašenu notu d u prvom taktovom delu.
to zvuči:
što se piše i ovako:
 
Drugi primer iznad može se i ovako napisati.
to zvuči:

Reference

uredi

Vidi još

uredi