Slobodan Trkulja (Odžaci, 29. maj 1977) srpski je muzičar, multiinstrumentalista, kompozitor i pevač grlenog i vizantijskog stila.

Slobodan Trkulja
Lični podaci
Mesto rođenjaOdžaci, SFRJ

Trkulja sa svojim sastavom „Balkanopolis“ izvodi muziku inspirisanu tradicijom Srbije i Balkana na nov i moderan način. Njihov zvuk na Zapadu tretiraju kao novi pravac u muzici zvani „Moderna tradicija Balkana“. Za poslednjih deset godina, pod uticajem zvuka „Balkanopolisa“, nastali su mnogi muzički sastavi koji idu njihovim stopama.

Biografija uredi

Živeo je u Holandiji, od 2008. godine u Srbiji.

Slobodan nije pohađao muzičku školu i instrumente je sam učio, prvo klarinet, zatim narodne instrumente. U profesionalnom folklornom ansamblu „Kolo“ iz Beograda počeo je da svira sa 14, a kada mu je bilo 15 godina, proglašen je za najboljeg instrumentalistu na festivalu muzičkih društava Vojvodine. Godine 1998, kao jedan od prvih nosilaca pokreta moderne tradicije u Srbiji, radio je šou program na 3K svirajući kaval, frulu i gajde (nosio je pletenice i kiku). Gostuje u Švedskoj kao umetnički lider u „Međunarodnom etno kampu“ i predstavlja balkanske zemlje na „Miksu svetske muzike“ u Stokholmu. Godine 1997. kreće sa sviranjem moderne tradicije po novosadskim klubovima i osniva svoj sastav „Balkanopolis“, sa kojim održava koncerte i objavljuje nezavisno kompakt-disk izdanje „Let iznad Balkana“.

Slobodan Trkulja je završio Karlovačku gimnaziju (u Sremskim Karlovcima) Godine 1998. odlazi u Amsterdam, gde upisuje Amsterdamski džez konzervatorijum, odsek za saksofon, instrument koji je tada svirao tek nepunih godinu i po dana. Godine 1999. neposredno pred bombardovanje se vraća u Srbiju i prekida školovanje do završetka Nato agresije. Nastavlja sa studijama od februara 2000. Godine 2004. diplomira, a 2007. magistrira sa najvišom ocenom, CUM LAUDE sa svim počastima. Za magistarski koncert je nagrađen.

Od 11. godine života svira klarinet, a od svoje 15. godine Trkulja je posedovao i svirao: tri para gajdi, diple, dvojnice, kaval, frule, akustičnu gitaru, od 18. flautu a 19. tenor saksofon. Danas uz sve ove svira i tamburu, jermenski duduk, okarinu, alt i sopran saksofon, a najugledniji holandski dnevni list NRC Handelsblad ga je nazvao i „jednim od najlepših muških glasova Balkana“.

Trkulja je sarađivao sa brojnim džez sastavima i filharmonijskim orkestrima. U Amsterdamu se pridružio višenacionalnom gruv-džez sastavu „Turqumstances“, na čijim nastupima su se izdvajali njegova sola i dvojci sa klarinetistom Oguzom Bujukberberom. Osim ovoga, ubrzo se probio na latino džez sceni, putujući zemljama Beneluksa sa Latino big bendom Edija Martineza iz Kolumbije. Holandski duvački ansambl je na tradicionalnom novogodišnjem koncertu 1. januara 2002. sa Trkuljom izveo njegovo Pitagorino oro u amsterdamskom Concertgebouwu. Nastup na ovom koncertu, koji direktno prenosi holandska televizija, bio je visoka tačka Trkuljine karijere, naišao je na odlične kritike i doneo mu prepoznatljivost u Holandiji. Usledio je i niz nastupa kao gostujući solista sa Jazz Orchestra of Concertgebouw 2002. godine, na Nacionalnom džez takmičenju Holandije, sa „Balkanopolisom“ stiže do finala i osvaja nagradu „najbolji novi talent“. 15. septembra iste godine, učestvuje na dobrotvornom koncertu etno muzike „Kuća na putu“ u beogradskom centru Sava sa blagoslovom patrijarha Pavla. Godine 2003. godine je bio jedan od glavnih solista u prestižnom projektu „Izmešani orasi“ Tea Huka i Metropol Orkestra. Na dobrotvornom koncertu „Dar za Hilandar“, 13. aprila 2004. u centru Sava je izveo narodnu pesmu Lepe moje crne oči. Dana 3. decembra 2004. održao je u centru Sava gala solistički koncert uz Balkanopolis sa Beogradskom filharmonijom pod dirigentskom palicom Arjana Tina sa nazivom Prizivanje kiše, koji je povodom završetka holandskog predsedavanja EU organizovala Ambasada Holandije u Beogradu. Video i kompakt-disk snimka sa koncerta najavljeni su bili za izdanje u maju mesecu 2007. Dana 6. februara 2005. je osvojio holandsku Erasmus džez nagradu svirajući saksofon i klarinet 45 minuta samo sa bubnjarem Arijem den Burom. Nagrada je osim novčanog iznosa od Roterdamskog konzervatorijuma nosila i izvestan broj koncerata na poznatim džez scenama u Holandiji. Iste godine je svirao na koncertu takozvane neo-balkanske muzike „Večiti most“ 28. avgusta u okviru izložbe Ekspo 2005. u Japanu. Nastupio je i na Egzitu 2006. godine potpuno sam na sceni pred oko tri hiljade ljudi.

Trkuljinu muziku opisuju kao „savremenu i umetnički inteligentnu sintezu tradicionalne srpske muzike i modernog džeza i fuzije“, „asimetričnih taktova Balkana i udarnih ritmova modernog fanka“, koja ishoduje „neviđenim primerima ritmičnih vatrometa“. Ne libi se egzotičnih, gotovo delirijumskih taktova poput 25/8, ili u vokalnim duetima sa Goranom Miloševićem, bubnjarom i vokalistom, balkanskog pevanja sa minimalnim intervalima, koje proizvodi snažan efekat u melanholičnim baladama. Sam za sebe kaže da nije žanrovski uzak i da za njega stvaranje muzike ne podleže bilo kakvoj vrsti klasifikacije.

Jedna od karakteristika tradicionalne muzike je da je sentiment pesama toliko prepoznatljiv da uopšte nije potrebno znati jezik da biste razumeli pesmu. Ova muzika komunicira na nivou emocija, na nekom pra jeziku, Božijem jeziku, bliskom svakom ljudskom biću. Zato je toliko cenjena. Pesme koje pevam i sviram su podjednako doživeli ljudi u Holandiji, Francuskoj, Nemačkoj i mnogim drugim zemljama u kojima su ih slušali.

— Slobodan Trkulja

Na Beoviziji 2007. godine Slobodan Trkulja i Balkanopolis su nastupili sa autorskom numerom Nebo kombinujući tradicionalni napev i vizantijsko crkveno pojanje. Osvojili su drugo mesto sa 10 poena u teleglasanju i 7 poena u glasovima žirija, kao i nagradu za najbolju interpretaciju i nagradu kluba obožavatelja Pesme Evrovizije (OGAE Srbija). Pesma Nebo bila je predstavnik OGAE Srbija na godišnjem takmičenju OGAE druga šansa 2007. godine u Sloveniji, na kojem je zauzela 14. mesto.

Diskografija u Srbiji uredi

  • Let iznad Balkana, nezavisno izdanje
  • Prizivanje kiše, PGP-RTS 2002.

Izvori uredi

Spoljašnje veze uredi