Miro
Miro, smirna ili izmirna je vrsta mirisne smole, koja potiče od različitih vrsta afričkog i arapskog drveća, ali se za proizvodnju pre svega koristi Commiphora myrrha. Tokom vekova Smirna se koristi za parfeme, kađenje kao i u medicinske svrhe.
Naziv uredi
Reč miro je izvedena iz zajedničkog semitskog korena m-r-r sa značenjem „gorko” (arap. مُرّ, translit. murr; aram. ܡܪܝܪܐ, translit. mureera). U naš jezik je došla iz hebrejske Biblije, gde se pojavljuje kao hebr. מור, translit. mor.[1] Reč se pojavljuje u grčkoj mitologiji, kao Mirna, žena koja pretvorena u drvo koji luči smolu. Kasnije se reč pojavljuje u Septuaginti, a u starogrčkom jeziku je osnova za reč koja pretstavlja parfem (stgrč. μῠ́ρον, translit. múron).
Upotreba u hrišćanstvu uredi
Prema hrišćanskom predanju, žene mironosice su nosile miro na Hristov grob da pomažu njegovo telo, ali su tamo zatekle belog anđela koji im je rekao da je Isus "ustao".
Pod mirom se može misliti na ulje za pomazanje (→ ru), koje se u crkvama sprema svakih nekoliko godina (u SPC između dva rata mirovarenje je vršeno pet puta).[2][3]
Reference uredi
- ^ Klein, Ernest, A Comprehensive Etymological Dictionary of the Hebrew Language for Readers of English, The University of Haifa, Carta, Jerusalem, p.380
- ^ "Vreme", 23. apr. 1940, str. 5. digitalna.nb.rs
- ^ "Vreme", 26. apr. 1940, str. 14.
 | Ovaj članak vezan za pravoslavlje je klica. Možete doprineti Vikipediji tako što ćete ga proširiti. |
