Smrt u Sarajevu (film)

Smrt u Sarajevu (franc. Mort à Sarajevo) je filmska drama u režiji bosansko-hercegovačkog reditelja Danisa Tanovića[2]. Film je izabran kao takmičar za nagradu Zlatni medved na 66. Berlinskom međunarodnom filmskom festivalu.[3][4] Osvojio je nagradu Srebrni medved, specijalna nagrada žirija.[5] Film su producirale bosanska produkcijska kuća SCCA/pro.ba, na čelu sa producentkinjom Amrom Vakšić Čamo i Margo Cinema iz Pariza. Scenarijo je urađen na osnovu dramskog teksta francuskog filozofa Bernarda-Henrija Levija Hotel Evropa.[6] Tema filma su "egzistencijalni strahovi, strepnje i moralne dileme koje muče moderno evropsko društvo".[7]

Smrt u Sarajevu
Izvorni naslovSmrt u Sarajevu
Mort à Sarajevo
Žanrdrama
RežijaDanis Tanović
ScenarioDanis Tanović
ProducentFransoa Margolin, Amra Bakšić Čamo
Glavne ulogeSnežana Marković, Izudin Bajrović, Vedrana Seksan, Muhamed Hadžović, Faketa Salihbegović, Edin Avdagić Koja, Žak Veber, Aleksandar Seksan
MuzikaMirza Tahirović
Producentska
kuća
SCCA/pro.ba
Godina2016.
Trajanje85 minuta
Zemlja Bosna i Hercegovina
 Francuska
Jezikbošnjački, francuski[1]
IMDb veza

Radnja uredi

 Upozorenje: Slede detalji zapleta ili kompletan opis filma!

Hotel Evropa (za snimanje se koristio sarajevski "Holidej In") se priprema za veliko evropsko obeležavanje stogodišnjice atentata na austrougarskog prestolonaslednika Franca Ferdinanda od strane Gavrila Principa. Tajming nije mogao biti gori: hotel je ostao bez sredstava, banka odbija kreditiranje, a radnici, bez plata dva meseca, planiraju da štrajkuju. Trezveni menadžer Omer (Izudin Bajrović) će učiniti sve što je potrebno da se spreči da osoblje napusti hotel.[2]

Tu je uključen Enco (Aleksandar Seksan), vlasnik striptiz kluba iz gangsterskog podzemlja, da uz pomoć svojih siledžija pretuče vođu radnika. Šefica na recepciji Lamija (Snežana Marković) svedok je kad siledžije napadaju jednog radnika ali ona više voli svoj posao kao Omerova desna ruka i želi da stvari teku glatko, tako da ništa ne govori o incidentu. U međuvremenu, francuska zvezda Žak (Žak Veber) iznajmljuje sobu pre odlaska na Levijevu predstavu koja se održavala iste noći. Ažurni čuvar hotela Edo (Edin Avdagić) stavlja kamere za nadzor u Žakovoj sobi kako bi se pojačala njegova sigurnost, ali između perioda ušmrkavanja kokaina i slanja poruka svojoj devojci, glumac nije ni obraćao pažnju.

Na krovu hotela, TV novinarka Vedrana (Vedrana Seksan) obavlja intervju za emisiju o Principu, razgovara sa stručnjacima i istoričarima o tome kako se percepcija atentata i njegovog počinioca promenila. Ona takođe razgovara sa Gavrilom Principom (Muhamed Hadžović), borbenim potomkom i srpskim nacionalistom koji tvrdi da je Princip bio heroj, a ne terorista.

Lamijina majka Hatidža (Faketa Salihbegović) koja radi u vešeraju hotela, izabrana je da vodi štrajk nakon što je njen prethodnik nestao, a Lamija mora da bira između porodične odanosti i lojalnosti prema hotelu.[8]

Uloge uredi

Snimanje uredi

Film je nastao u produkciji Margo Cinema i SCCA/pro.ba, u koprodukciji sa France 3 Cinema. Podržali su ga Canal+, France Televisions i Fondacija za kinematografiju Sarajeva. Prema rečima režisera i scenariste filma Denisa Tanovića, ostvarenje je nastalo dosta čudno. Prvobitni plan je da se uredi dokumentarac o predstavi Hotel Evropa Bernarda-Henrija Levija, ali je na kraju taj rad preusmeren na dugometražno ostvarenje. Predstava Hotel Evropa je monodrama u kojoj jedan čovek sam na sceni ima jednoiposatni monolog. Tanović dalje navodi:

Razmišljao sam kako da napravim zanimljivi film na osnovu toga. Uzeo sam taj tekst i napravio neki okvir, pa je radnja filma sve što se dešava oko te hotelske sobe. Tako sam počeo da gradim viziju današnjeg Sarajeva i Bosne i Hercegovine, vlastitu viziju atentata, i sve priče koje se pitaju da li je Gavrilo Princip bio atentator ili heroj.

Tanović kaže da tekst Hotel Evropa predstavlja osnovu filma, ali da je tu priču nadogradio vlastitim pogledom i bosanskom vizurom na celi taj događaj.

Film, u stvari, pokazuje tu bipolarnost kao neko ludilo. Obično kada radite scenarijo prvo pišete priču pa tražite glumce koji vam odgovaraju. Nakon dugogodišnjeg rada na filmu shvatio sam da je mnogo prirodnije prvo naći glumce, a onda iz njihovih likova graditi dijaloge.[9]

Premijera uredi

Smrt u Sarajevu će imati svetsku premijeru na 66. Berlinskom filmskom festivalu. Na festivalu će se prikazati 434 filma iz 77 zemalja.[9] Film je osvojio nagradu Srebrni medved.[10]

Kritike uredi

Dobroćudni i još zajedljiviji duh Roberta Altmana ogleda se u zapanjujuće tečan osvrt na sukobe stare jednog veka od vrha do dna u filmu Denisa Tanovića Smrt u Sarajevu. Koliko je krik frustracija na cikluse mržnje u Bosni i Hercegovini, toliko je stručno podešena horska drama, smeštena u jednom hotelu i uključuje ukupnost građana ove zemlje. Film neprimetno isprepliće teme koje neguje Tanović i svakako je jedan od najjasnije i najhrabrije izraženih opažanja o parališućim razdorima u regionu. Međunarodni kulturni centri će se boriti za filmske rezervacije. Dok je liberalno inspirisan predstavom Hotel Evropa francuskog intelektualca Bernarda-Henrija Levija, film uključuje samo male delove teksta i više se oslanja na model Grand Hotela, koristeći jak altmanovski osećaj za više likova u formiranju političkog tela.[8]

Reference uredi

  1. ^ cineuropa.org. „DEATH IN SARAJEVO”. Pristupljeno 19. 1. 2016. 
  2. ^ a b „Smrt u Sarajevu”. BH Film. Pristupljeno 29. 1. 2021. 
  3. ^ „Jan 11, 2016: Berlinale Competition 2016: Another nine films selected”. Berlinale. Arhivirano iz originala 12. 01. 2016. g. Pristupljeno 11. 1. 2016. 
  4. ^ „Berlin Film Festival Adds Nine Films to Competition Lineup”. Variety. Pristupljeno 11. 1. 2016. 
  5. ^ „FIPRESCI nagrada Tanovićevom filmu "Smrt u Sarajevu". slobodnaevropa.org. Pristupljeno 20. 2. 2016. 
  6. ^ bhrt.ba. „Novi film Danisa Tanovića u Takmičarskom programu 66. Berlinalea!”. Arhivirano iz originala 28. 01. 2016. g. Pristupljeno 11. 1. 2016. 
  7. ^ Variety.com. „Berlin Film Festival Adds Nine Films to Competition Lineup”. Pristupljeno 19. 1. 2016. 
  8. ^ a b Variety.com. „Berlin Film Review: ‘Death in Sarajevo. Pristupljeno 15. 2. 2016. 
  9. ^ a b bhrt.ba. „Tanovićev film “Smrt u Sarajevu” premijerno pred publikom Berlinalea”. Pristupljeno 10. 2. 2016. [mrtva veza]
  10. ^ Staff, Variety. „Berlin: 'Fire at Sea' Wins Golden Bear for Best Film”. Variety (na jeziku: engleski). Pristupljeno 20. 02. 2016. 

Spoljašnje veze uredi