Solomonovo more

море

Solomonovo more je deo južnog Tihog okeana između Nove Gvineje, ostrva Nova Britanija i Solomonovih ostrva. Na severu ga sa Bizmarkovim morem spaja moreuz Vitjaz, a na jugu, granicu sa Koralnim more predstavlja arhipelag Lujadi (engl. Louisiade Archipelago).

Solomonovo more
Mapa Solomonovog mora
LokacijaOkeanija
Koordinate8° J; 154° I / 8° J; 154° I / -8; 154
Maks. dužina650 km
Maks. širina1.200 km
Površina720.000 km2 (280.000 sq mi) km2
Pros. dubina9.140 m
Solomonovo more na karti Papue-Nove Gvineje
Solomonovo more
Solomonovo more
Vodena površina na Vikimedijinoj ostavi

Zahvata površinu od 720.000 km². Najveća dubina je 9.140 metara. Šelf je razvijen samo uz obalu Nove Gvineje. Temperatura površinskog sloja vode iznosi 25—28 С°. Salinitet iznosi 34,5‰. Amplituda morskih mena je 2 metra.

Prvi Evropljanin koji je plovio Solomonovim morem bio je španski moreplovac Alvaro de Mendanja i to 1567. godine. U Drugom svetskom ratu u južnom delu vođena je velika pomorsko-vazdušna bitka između japanskih i američkih snaga. More je dobilo naziv prema Solomonu, biblijskom kralju Izraela.

Opseg uredi

Međunarodna hidrografska organizacija definiše granice Solomonskog mora na sledeći način:[1]

Na severozapadu. Do jugoistočne granice Bizmarkovog mora [linija od južne tačke Nove Irske duž paralele 4°50' južno do obale Nove Britanije,[2][3] duž njene severne obale i odatle linija od njenog zapadnog ekstrema kroz severnu tačku ostrva Umboi[4] do tačke Telijata, Nova Gvineja (5° 55′ S 147° 24′ E / 5.917° J; 147.400° I / -5.917; 147.400)].

Na severoistoku. Linijom od južne tačke Nove Irske do severne tačke ostrva Buka,[5][6] preko ovog ostrva do severozapadne tačke ostrva Bugenvil,[7][8] duž južne obale Bugenvila, Čoisel [Čoiseul], Izabel [Santa Izabel], Malajta i San Kristobal [Makira] ostrva.

Na jugu. Severna granica Koralnog mora između ostrva San Kristobal, Solomonskih ostrva[9][10][11] i ostrva Gado-Gadoa, kraj jugoistočnog ekstrema Nove Gvineje [ostrvo Gado-Gadoa blizu njegovog jugoistočnog ekstrema (10° 38′ S 150° 34′ E / 10.633° J; 150.567° I / -10.633; 150.567), niz ovaj meridijan do linije od 100 hvati, a odatle duž južnih ivica grebena Uluma (Saklinga) i onih koje se protežu na istok sve do jugoistočne tačke grebena Lavik (11° 43.5′ S 153° 56.5′ E / 11.7250° J; 153.9417° I / -11.7250; 153.9417) od ostrva Tagula [Vanatinaj], odatle linija do južnog kraja ostrva Renel[12][13] i od njegove istočne tačke do rta Survil, istočnog kraja ostrva San Kristobal].

Na jugozapadu. Uz obalu Nove Gvineje i liniju od njene najjugoistočnije tačke kroz arhipelag Luizijade do ostrva Rosel.[14][15]

Najdublja tačka uredi

Solomonsko more otprilike odgovara Solomonskoj morskoj ploči, tektonskoj karakteristici,[16][17] uključuje rov Nove Britanije, i dostiže svoju maksimalnu dubinu na 29,988 stopa (9,140 m) ispod nivoa mora u Planeti Dip.[18]

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ „Limits of Oceans and Seas, 3rd edition” (PDF). International Hydrographic Organization. 1953. Pristupljeno 28. 12. 2020. 
  2. ^ „Melanesia”. Peakbagger.com. 
  3. ^ „Ulawun volcano”. Volcano Discovery. 
  4. ^ The Influence of Overseas Trade on Housing Quality Among the Siassi of Papua New Guinea
  5. ^ Ceccarelli DM, Wini-Simeon, Sullivan, Wendt, Vave-Karamui, Masu, Nicolay-Grosse Hokamp, Davey, Fernandes (2018). Biophysically Special, Unique Marine Areas of the Solomon Islands (PDF) (Izveštaj). MACBIO, (GIZ, IUCN, SPREP), Suva. ISBN 978-0-9975451-6-6. Pristupljeno 31. 3. 2021. 
  6. ^ „Solomon Islands, east of New Guinea”. World Wildlife Fund. 2020. Pristupljeno 17. 4. 2021. 
  7. ^ „Bougainville referendum not binding - PM”. Radio New Zealand (na jeziku: engleski). 11. 3. 2019. Pristupljeno 18. 3. 2019. 
  8. ^ Lyons, Kate (11. 12. 2019). „Bougainville referendum: region votes overwhelmingly for independence from Papua New Guinea”. The Guardian. Pristupljeno 11. 12. 2019. 
  9. ^ „Solomon Islands”. Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 12. 1. 2021. 
  10. ^ „Definition of Solomon Islands”. Dictionary.com. 20. 6. 2019. Pristupljeno 12. 1. 2021. 
  11. ^ „Population, total – Solomon Islands | Data”. data.worldbank.org. Pristupljeno 1. 5. 2020. 
  12. ^ Joshua Calder (2006). „Largest Coral Atoll in the world”. World Island Information. Pristupljeno 2008-10-10. 
  13. ^ UNEP World Conservation. „Largest lake in the Pacific”. Protected Areas Programme. United Nations. Arhivirano iz originala 2008-07-18. g. Pristupljeno 2008-10-10. 
  14. ^ Pub164, 2004 Sailing Directions (Enroute): New Guinea. ProStar Publications. 1. 1. 2004. str. 155, 169, 170, 171—. ISBN 978-1-57785-569-9. Pristupljeno 30. 12. 2012. 
  15. ^ Hilder, Brett (1980). The voyage of Torres : the discovery of the southern coastline of New Guinea and Torres Strait by Captain Luis Baéz de Torres in 1606. Hong Kong: University of Queensland Press. 
  16. ^ Preliminary Analysis of the April 2007 Solomon Islands Tsunami, Southwest Pacific Ocean, USGS
  17. ^ Report on interplate propagation of subduction stress rupture, Solomon earthquake of 2007
  18. ^ „Solomon Sea”. Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 23. 3. 2021. 

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi