Solunski vilajet je bio administrativna jedinica Osmanskog carstva formirana 1867. godine. Vilajet je zahvatao teritoriju od 33,500 km2.[3] Ova velika administrativna jediniica graničila se na istoku Kneževinom Bugarskom i Istočnom Rumelijom (do 1885. kada je ova oblast pripojena Bugarskoj) i Jedrenskim vilajetom. Na severu i severozapadu Kosovskim i Bitoljskim vilajetom, dok se na jugu graničio sa Janjinskim vilajetom i bio ograničen Egejskim morem. Vilajet je prestao da postoji 1912. jer je njegova teritorija nakon Balkanskih ratova 1912-1913. podeljena između Kraljevine Srbije, Kraljevine Grčke i Kraljevine Bugarske.

ولايت سلانيك
Vilâyet-i Selânik
Solunski vilajet
1867.—1912.

Solunski vilajet oko 1900.
Glavni gradSolun[1]
RegijaBalkan
Zemlja Osmansko carstvo
Stanovništvo134.7915 (1911)[2]
Događaji
StatusBivša pokrajina
Vladavina
 • OblikVilajet
Istorija 
• Uspostavljeno
1867.
• Ukinuto
1912.
Prethodnik
Sledbenik
Solunski ejalet (Osmansko carstvo)
Rumelijski ejalet (Osmansko carstvo)
Kraljevina Grčka
Kraljevina Srbija
Kraljevina Bugarska
Hrišćanske škole u Solunskom vilajetu početkom 20. veka

Administrativna podela uredi

Solunski vilajet je bio podeljen na nekoliko manjih administrativnih jedinica-sandžaka:

  • Solunski sandžak
  • Serski sandžak
  • Dramski sandžak
  • Tasoski sandžak
  • Serfidže sandžak[4]

Demografski podaci uredi

Prema osmanskom popisu 1881 / 82-1893, vilajet je imao ukupno 1.009.992 ljudi, etnički se sastojao od: [5]

Prema osmanskom popisu 1906/07, vilajet je imao ukupno 921.359 ljudi, etnički se sastojalo od: [6]

  • Muslimani - 419.604
  • Pravoslavni Grci - 263.881
  • Pravoslavni Bugari - 155.710
  • Jevreji - 52.395
  • Vlasi (Vlasi) - 20.486
  • Cigani - 4.736
  • Katolički Grci - 2.693
  • Orijentalni Jermeni - 637
  • Protestanti - 329
  • Katolički Jermeni - 58
  • Latini - 31
  • Sirijci - 4
  • Strani državljani - 795

Izvori uredi

  1. ^ Geographical Dictionary of the World. Concept Publishing Company. str. 1626—. ISBN 978-81-7268-012-1. 
  2. ^ Teaching Modern Southeast European History Arhivirano na sajtu Wayback Machine (20. mart 2012). Alternative Educational Materials, pp. 26
  3. ^ Europe Volume 1, Pristupljeno 28. 3. 2013.
  4. ^ D. M. Brancoff, La Macédoine et sa population chrétienne, avec deux cartes ethnogtaphiques, Paris 1905, 8-9; Srpsko-albanski odnosi, 4-10.
  5. ^ Kemal Karpat (1985), Ottoman Population, 1830-1914, Demographic and Social Characteristics, The University of Wisconsin Press, p. 158-159
  6. ^ Kemal Karpat (1985), Ottoman Population, 1830-1914, Demographic and Social Characteristics, The University of Wisconsin Press, p. 168-169

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi