Sopot je gradsko naselje u gradskoj opštini Sopot u gradu Beogradu. Prema popisu iz 2011. bilo je 1920 stanovnika.

Sopot
Centar Sopota
Administrativni podaci
DržavaSrbija
GradBeograd
Gradska opštinaSopot
Stanovništvo
 — 2011.Rast 1920
Geografske karakteristike
Koordinate44° 31′ 07″ S; 20° 34′ 15″ I / 44.5185° S; 20.570833° I / 44.5185; 20.570833
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Sopot na karti Srbije
Sopot
Sopot
Sopot na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj11450
Pozivni broj011
Registarska oznakaBG

Mesne zajednice uredi

Sopot kao gradska opština ima 15 mesnih zajednica:

  • Babe
  • Guberevac
  • Dučina
  • Drlupa
  • Đurinci
  • Mala Ivanča
  • Mali Požarevac
  • Nemenikuće
  • Parcani
  • Popović
  • Ralja
  • Rogača
  • Sibnica
  • Slatina
  • Stojnik

Istorija uredi

Varošica Sopot je novije naselje, koje je dobilo današnje ime po istoimenom izvoru. Opisujući boj na Sopotu, (godine 1804) Petar Jokić veli „ da su se iz Ropočeva povukli južnije, na mesto gde je stara mehana u Sopotu, gde je bio takav lug da je naših deset moglo dočekati stotinu Turaka“. Ova mehana podignuta na drumu koji je iz Beograda preko Ropočeva i Nemenikuća vodio za Topolu i dalje. Osim ove mehane „šindralije“ na mestu, na kome danas Sopot, nije ničega više bilo. Sav je prostor bio naseljen i pripadao je ataru susednog sela Ropočeva. Oko 1838. godine u mestu stare mehane „šindralije“ podignuta je nova samo prepravljena (svojina Stevana Miloševića) Od tada su se počeli ovde naseljavati pojedinci, poglavito iz susednih sela Ropočeva i Nemenikuća. Formirano je ovo naselje, koje je 1893. godine proglašeno za varošicu.

Do 1905. godine Sopot je sa susednim Ropovcem činio jednu opštinu, a te se godine odvojio i obrazovao samostalnu opštinu.
Po popisu iz 1921. godine. Sopot je imao 100 kuća sa 414 stanovnika. Stanovništvo se, prema poreklu, može ovako rasporediti: ima sedam kuća dinarskih doseljenika, pet kuća doseljenika iz moravsko-vardarskih oblasti, dve kuće doseljenika od Timoka, šest kuća doseljenika od „preka“ (Banat) i pedeset dve kuće doseljenika iz sela kosmajskog sreza. Varošica je dobila školu 1906. godine a služili se crkvom u Nemenikućama. (podaci krajem 1921. godine).[1][2] Ovde postoji Crkva Vaznesenja Gospodnjeg u Sopotu.

Ovde se nalazi Stari han u Sopotu, kao i Lovačko udruženje "Kosmaj" iz Sopota. Ovde se održava Sofest. Ovde se nalaze OŠ „Jelica Milovanović” Sopot i Ekonomsko-trgovinska škola Sopot.

Demografija uredi

U naselju Sopot živi 1392 punoletna stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 38,6 godina (37,8 kod muškaraca i 39,4 kod žena). U naselju ima 599 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,92.

Ovo naselje je u velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je porast u broju stanovnika.

Demografija[3]
Godina Stanovnika
1948. 576
1953. 552
1961. 970
1971. 1.272
1981. 1.581
1991. 1.720 1.702
2002. 1.752 1.825
2011. 1.920
Etnički sastav prema popisu iz 2002.‍[4]
Srbi
  
1.681 95,94%
Jugosloveni
  
15 0,85%
Crnogorci
  
9 0,51%
Bugari
  
5 0,28%
Albanci
  
5 0,28%
Hrvati
  
4 0,22%
Makedonci
  
4 0,22%
Rusi
  
1 0,05%
Rumuni
  
1 0,05%
Muslimani
  
1 0,05%
Mađari
  
1 0,05%
nepoznato
  
6 0,34%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Reference uredi

  1. ^ Podaci su uzeti iz: „Naselja“ knj.26 (dr. B. M. Drobnjaković. Kosmaj) i iz „Letopisa“ opštine Sopot, Br.463.
  2. ^ Literatura „Letopis Podunavskih mesta“(Beč 1998) period 1812 – 1935 g. Letopisa, po predanju, Podunavskih mesta i običaji nastanak sela ko su bili Doseljenici čime se bavili meštani i poreklo doseljenika
  3. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  4. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  5. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Literatura uredi

  • Izvor Monografija Podunavske oblasti 1812-1927. objavljeno (1927 g.)„Napredak Pančevo“
  • „Letopis“: Podunavska mesta i običaji Marina (Beč 1999 g.). Letopis period 1812 – 2009 g. Sastavio od Pisanih tragova, Letopisa, po predanju mesta u Južnoj Srbiji, mesta i običaji nastanak sela ko su bili Doseljenici čime se bavili meštani i poreklo doseljenika
  • Napomena

U uvodnom delu autor je dao kratak istorijski pregled ovog područja od praistorijskih vremena do stvaranje države Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Najveći prilog u ovom delu čine ,»Letopisi« i trudio se da ne propusti nijednu važnu činjenicu u prošlosti opisivanih mesta.

Spoljašnje veze uredi