Spisak aktivnih kosmičkih misija

Svemirska letelica je vozilo napravljeno za kretanje kroz svemirski prostor, do koga se transportuju uglavnom pomoću raketa. Namena im može biti različita i uključuje polja komunikacija, meteorologiju, navigaciju osmatranje Zemlje i svemira, istraživanje drugih planeta. Mogu biti sa posadom ili bez nje. U drugom slučaju uglavnom bivaju kontrolisane sa Zemlje.

Svemirske letelice su često nezaobilazan motiv naučno-fantastičnih priča.

Sadašnje misije uredi

Svemirski teleskop Habl uredi

Svemirski teleskop Habl (engl. Hubble Space Telescope) je nastao kao zajednički projekat NASE i ESE. Nalazi se u zemljinoj orbiti, odakle snima galaksije i druge nebeske objekte. Iako nije najveći teleskop na svetu, daje najkvalitetnije slike jer Zemljina atmosfera ne utiče na njihov kvalitet.

Vojadžeri uredi

 
Vojadžerova sonda

Dve identične letelice Vojadžer 1 i Vojadžer 2 (engl. Voyager 1 i engl. Voyager 2) su letelice danas najviše udaljene od Zemlje[traži se izvor]. I 25 godina posle njihovog lansiranja 1977. godine, Vojadžeri su mnogo dalje od bivše najudaljenije planete Sunčevog sistema, Plutona. Sada se približavaju području heliopauze na kojem tela više ne primaju svetlost i toplotu Sunca i počinje međuzvezdano putovanje. Vojadžer 1 je gotovo duplo udaljeniji od Zemlje nego što je to Pluton se kreće brzinom većom od 17 km/s. Obe letelice još uvek šalju signale putem Deep Space Networka. Njihova primarna misija je bila istraživanje Jupitera i Saturna, a nakon toga Voidžer 2 je bio poslat u istraživanje Urana i Neptuna, a Vojadžer 1 dalje prema Plutonu i kraju Sunčevog sistema.

Svemirski teleskop Špicer uredi

 
Svemirski teleskop Špicer

Svemirski teleskop Špicer (engl. Spitzer Space Telescope) je infracrveni teleskop, tj. prikuplja infracrvena zračenja. Obični teleskopi rade u vidljivom delu spektra, ali oni ne mogu da vide iza oblaka plina i prašine koji nam smetaju da vidimo dalje prema centru naše galaktike ili kroz neka druga za obične teleskope nevidljiva područja.

Teleskop za istraživanje u infracrvenom spektru mora biti smešten u Zemljinoj orbiti jer Zemljina atmosfera upija infracrveno zračenje, što onemogućuje rad ovakvog teleskopa na njoj.

Infracrveni deo spektra je onaj deo koji mi osećamo kao toplotu pa teleskop Spitzer mora biti ohlađen na temperaturu blizu apsolutne nule. Kako je temperatura svemira bliska apsolutnoj nuli ali ipak malo viša, teleskop se koristi novim načinom rashlađivanja. On se hladi sa 360 litara tekućeg helijuma. S takvom količinom helijuma bi se mogao da hladi 5 godina.

Teleskop od 850 mm omogućava pogled u dubine svemira, a ima i tri instrumenta visoke osetljivosti hlađena takođe tekućim helijumom.

2001 Mars Odyssey uredi

 
2001 Mars Odyssey

2001 Mars Odyssey je lansiran 7. marta. 2001. godine, a cilj mu je traženje vode na Marsu i istraživanje Marsa.

Lansiran je na raketi Delta II (Delta II) sa Kejp Kanaverala na Floridi (nakon 53 minuta su naučnici prvi puta primili Odisejeve signale), a do Marsa je stigao 24. oktobra 2001. Nakon zračnog kočenja u trajanju od 244 sekunde, letelica je ušla 23. oktobra 2001. u orbitu Marsa (Mars Odyssey je mogla da ponese i do 200 kg goriva). Sa prilično eliptične orbite 201 km - 500 km letelica je dovedena u kružnu orbitu od približno 400 km.

Tokom sledećih meseci letelica se pripremala za fazu mapiranja. Prvo je trebalo razviti antenu za komunikaciju koja u promeru ima 1,3 metra. Da bi bili sigurni da se antena dobro razvila, naučnici su preko noći proveravali mogućnost okretanja antene u različite položaje.

Kasini-Hajgens uredi

 
Sonda kod Saturna

Letelica Kasini (engl. Cassini) je letelica koja je lansirana sa Zemlje na 7 godina dugačko putovanje do Saturna i njegovih satelita. Na sebi nosi ESINU sondu Hajgens (engl. Huygens) koja se spustila na Titan i poslala mnoštvo podataka.

Kasini sa svojom masom od 5774 kg, od koje više od polovine čini gorivo, spada u red veoma teških letelica. Jedine letelice teže od nje bile su Fobos 1 i 2 (Phobos 1 i Phobos 2). Dimenzije letelice su: 6,7 m (visina) x 4 m (širina). Kasini i Hajgens gotovo su neaktivni na putu do Saturna. Izvode samo provere sistema i cele letelice.

Mars roveri uredi

 
Mars rover

Dva mars rovera Spirit (engl. Spirit, duh u smislu morala) i Oportuniti (engl. Opportunity, prilika) prisutni su na Marsu još od januara 2004. godine. Zbog svog dobrog rada, njihova prvobitna misija, koja je treba la da traje 3 meseca je produžena i traje već više od 1,5 godina.

Spirit je trenutno na brdašcu Columbia Hills. Spirit je takođe imao problema, kao što se to očekivalo. Na Marsu ima mnogo prašine i vetar je nosi svuda naokolo. Kako roveri rade na sunčevu energiju moraju da imaju solarne ploče. Na njih se takođe taloži prašina. Kako na solarnim pločama ima sve više prašine, roveri raspolažu sa sve manjom energijom. Upravo kada se na solarnim pločama rovera nataloži toliko prašine da znatno smanji dolazak energije u rovera, prođe pokraj rovera mala pješčana oluja i očisti ploče, tako da opet ima maksimum energije. Jedan od ozbiljnijih problema se dogodio kada se Spiritu od mnogo podataka pretrpala memorija, tako da on više nije u potpunosti reagovao na instrukcije sa Zemlje. Taj problem je rešen brisanjem memorije. Još jedan od problema je bio blokiranje prednjeg točka Spirita.

Oportuniti je sleteo na suprotnu strani Marsa. Kada je došao do kratera Endurance, nije bilo sigurno da li je prihvatljiv rizik da Opportunity uđe u krater jer možda neće moći da izađe. Slično se i desilo. Kod prvog pokušaja izlaska iz kratera točkovi su mu proklizivali, da bi na drugom kraju kratera uspeo da izađe. Oportuniti je krajem 2005. opet upao (doslovno) u probleme. Naime, prešao je preko mnogo malih peščanih dina, ali jedna dina je bila malo veća od drugih. Pokušao je da pređe preko nje ali su mu točkovi upali u dinu. Nakon mesec dana se ipak uspeo da izvuče dine.

Mars Ekspres uredi

Letelica Mars Ekspres (Mars Express) lansirana je 2. juna 2003. uz pomoć rakete Sojuz-Fregat i pri lansiranju je imala masu od 1223 kg. Primarna misija obavljena je 30. novembra 2005. godine. Na sebi nosi 7 naučnih instrumenata i sondu Bigl 2 (Beagle 2), koja je nestala na površini Marsa. Mars Ekspres ima dimenzije 1,5 x 1,8 x 1,4 metara, a solarne ploče zauzimaju 11,4 m².

Opservatorijum iks-zraka Čandra uredi

Opservatorijum iks-zraka Čandra (engl. Chandra X-ray Observatory), lansiran je 23. juna 1999. godine. Predstavlja najsofisticiraniji opservatorijum Iks-zraka ikada izgrađen sada izgrađen.[traži se izvor] Postavljen je u vrlo visoku orbitu: na 300 puta daljoj orbiti je nego Habl iliti na 1/3 udaljenosti od Zemlje do Meseca.

Čandra je dizajniran za istraživanje oblasti jakih Iks-zraka kao što su ostaci eksplozije zvezde i ima otprilike 50 puta veću rezoluciju od dosadašnjih teleskopa.

Mars Reconnaissance Orbiter uredi

 
MRO u Marsovoj orbiti

Mars Reconnaissance Orbiter (MRO) je letelica za istraživanje Marsa. Kada dođe do njega postaće njegov četvrti veštački satelit. MRO će istraživati područja za sletanje budućih rovera i letelica na Mars: Pheonix i Mars Science Laboratory.

Lansiran je 12. avgusta 2005. godine sa raketom Atlas V-401. Do Marsa je došao za 7,5 meseci nakon 4 korekcije putanje, tj. u martu 2006. godine. 6 motora je gorelo 27 minuta da bi smanjili brzinu od 10450 km/k na 6800 km/k. Ušli su u jako eliptičnu orbitu najbliži Marsu na 300 km, a najudaljeniji od Marsa 45000 km. Kasnije je tačka gde je najudaljeniji od Marsa bila smanjena na 450 km a oko njega je obišla za 35 sati. Za smanjenje brzine bila je korištena metoda aerobrakinga.

GALEKS uredi

 
GALEKS

GALEKS (engl. GALEX) je teleskop smešten u Zemljinoj orbiti. On istražuje galaksije u ultravioletnom području sve do 10 milijardi godina u prošlost. Istraživanja će da pomognu naučnicima da shvate evoluciju i nastanak galaksija. Tokom 29 meseci GALEKS će napraviti mapu galaksija u celom svemiru koji će pomoći u razumevanju kako su galaksije formisane.

Sa osetljivim ultravioletnimm senzorima, velikom vidnom polju i njegovoj poziciji iznad atmosfere koja upija ultraavioletno zračenje, GALEKS je najbolji teleskop koji radi u UV području. GALEKS može da detektuje UV objekte koji su milion puta slabijeg sjaja nego objekti koje mi možemo da vidimo u vidljivoj svetlosti. GALEKS takođe može da vidi milijarde godina u prošlost u svemir. GALEKS je relativno mali satelit. Njegovo primarno ogledalo je promera samo 50 cm.

SMART-1 uredi

 
Testiranje jonskog pogona

Letelica SMART-1 (SMART-1) ima zadatak istraživati jonski pogon i tražiti led na Mesečevom južnom polu. Lansirana je 27. septembra 2003. godine u 23:14, a u orbitu oko Meseca ušla je 15. oktobra 2004. Lansirana je s raketom Ariane-5, čija je masa pri lansiranju iznosila 367 kg. Misija se završila u 8 mesecu 2006. godine.

SMART-1 je prva letelica ove vrste, a njena primarna misija bila je istraživanje jonskog pogona. Druga misija je istraživanje novih tehnologija za letelicu i instrumente.

SOHO uredi

Solarna i heliosvferična observatorija, SOHO (engl. Solar and Heliospheric Observatory, SOHO) je letelica koja istražuje Sunce i njegov sastav, njegovo magnetsko polje, solarni vetar i baklje. Istraživanje je takođe usmereno dublje prema jezgru i ispod korone.

SOHO je lansiran 2. oktobra 1995. na raketi Atlas-II-AS u 8:08. Uz pomoć najvišeg stepena rakete je postavljen u orbitu gotovo dva sata nakon lansiranja, a čak 4 meseca je putovao i nameštao se u orbitu udaljenu 1,5 miliona kilometara od Zemlje. Misija SOHO se završava u 2007. godini.

INTEGRAL uredi

INTEGRAL (engl. INTErnational Gamma-Ray Astrophysics Laboratory, INTEGRAL) je letelica koja ima zadatak istraživati gama-zrake, crne rupe, neutronske zvezde, aktivne galaktike, supernove, otkriti kako su nastali hemijski elementi i istražiti gama bljeskove.

INTEGRAL je lansiran 17. oktobra 2002. godine u 4:41. Lansiran je uz pomoć rakete Proton, a masa letelice pri poletanju je bila 4000 kg. Primarna misija trajala je dve godine, zatim se produžila još tri godine. Integral je letelica koja sa svojim senzorima i instrumentima tvori najbolji opservatorij gama zraka ikada sagrađen.

XMM-Newton uredi

Letelica XMM-Newton je lansirana 10. decembra 1999. Misija joj je trajala dve godine plus dodatne četiri. Lansirana je uz pomoć rakete Ariane 5 ca masom od 3800 kg. Postavljena je u 48 satnu orbitu. Njena područja istraživanja su Iks-zrake izašle iz crne rupe, svojstva eksplodirajućih zvezda, priroda egzotičnih objekata. XMM-Newton je posebna letelica. To je najveći naučni satelit sagrađen u ESI, i sa velikim ogledalima i osetljivim instrumentima vidi najdublje u Iks-području. XMM-Newton kontroliše European Space Operations Centre (ESOC) u Darmštatu, Nemačka, koristeći antene u Australiji, Čileu i Francuskoj Gvajani.