Spisak vladara Poljske

списак на Викимедији

Ovo je spisak poljskih vladara od Mješka I Pjasta do 1815. godine.

Za vladare pre Mješka videti spisak legendarnih vladara Poljske.

Za vladare posle 1815. videti Spisak ruskih imperatora, jer su ruski carevi nosili titulu vladara Poljske, a za posle 1918. Spisak predsednika Poljske.

Kraljevina Poljska (960—1569) uredi

Dinastija Vladar Razdoblje Napomene Slika
Pjastovi Mješko I Pjast
(Mieszko I)
960—992 Mješko (Mječislav) je bio prvi poznati poljski vladar. On je ujedinio Poljske zemlje ujedinio Poljske zamlje, uveo hrišćanstvo u Poljsku, otvorio prvu poznatu poljsku biskupiju u Poznanju i odbranio ju je od nemačkih napada, ali je i priznao nemačku vrhovnu vlast.  
Pjastovi Boleslav Hrabri
(Bolesław I Chrobry)
992—1025 Sin Mješka i Dubravke od Bohemije;
  • Bio je jako krupan, težak i mudar [1];
  • Neuspeh u pokrštavanju Prusa;
  • Gnjezno postaje nadbiskupija;
  • Vojvoda Bohemije (1003—1004);
  • Od 1025., prvi kralj Poljske;
  • Proširio teritoriju Poljske na: Šlesku, Pomeraniju, Malopoljsku, Moravsku, Slovačku, Lužice i istočnu Galiciju.
 
Pjastovi Mješko II Pjast
(Mieszko II Lambert)
1025—1031 Sin Boleslava Hrabrog i Emnilde od Lužica;
  • Nosio titulu kralja Poljske;
  • Bio je plemenit i smeo vitez, a najviše od svega voleo je viteške turnire. On je takođe bio omrznut od strane suseda, a to je bio rezultat zavisti, on je hteo biti kao svoj otac, ali se nije istakao kao otac, niti po moralu, niti novcu [2];
  • 1028. i 1030. je opustošio Saksoniju;
  • 1031. svrgnuo ga kijevski knez u savezu sa Nemačkom i Bohemijom.
 
Pjastovi Bezprim Pjast
(Bezprym)
1031. Najstariji sin Boleslava Hrabrog i Judite Ugarske;
  • 1031. kijevski knez ga doveo na vlast;
  • Poslao je kraljevske znakove kralju Rimljana tj. nemačkom kralju;
  • Nosio je titulu vojvode (kneza);
  • Nove pobune seljaka protiv feudalizacije;
  • Bio je nasilan;
  • Ubijen je od sopstvenih pristalica, koji su gajili gnev prema njemu, zbog tiranstva [3].
 
Pjastovi Mješko II Pjast,
druga vladavina
1031—1034 Sin Boleslava Hrabrog i Emnilde od Lužica;
  • 1031. povratio vlast u jednoj oblasti i potom postepeno osvajao druge;
  • Vladao je s titulom vojvode (kneza);
  • Izgubio je: Najveći deo Lužica, istočnu Galicju i Slovačku.
 
Pjastovi Kazimir I Pjast
(Kazimierz I Odnowiciel)
1034—1058 Sin Mješka Lamberta i Rikse Lotarangijške;
  • On je bio visok čovek, fizički razvijen i zgodan, sa dugom bradom i dugom kosom i to zapuštenom;
  • Bio je, do kraja života, posvećen obnovi zemlje, i zato je dobio nadimak Obnovitelj [4];
  • Vladao je s titulom vojvode (kneza);
  • Nove pobune seljaka protiv feudalizacije;
  • Osvojio je Mazoviju, Šlesku i Pomeraniju;
  • Krunisanje za poljskog kralja su mu sprečili neprijatelji.
 
Pjastovi Boleslav II Smeli
(Bolesław II Szczodry)
1058—1079 Sin Kazimira Obnovitelja i Marije Dobronjege;
  • Verovao je da bez velikodušnisti nema slobode i kada čovek ima sve treba dati onom koji nema ništa [5];
  • Nove pobune seljaka protiv feudalizacije;
  • Obnovio je moć poljske;
  • Od 1076. kralj Poljske;
  • 1079. ga je nezadovoljno plemstvo svrgnulo sa prestola;
 
Pjastovi Vladislav I Herman
(Wladyslaw I Herman)
1079—1102 Sin Kazimira Obnovitelja i Marije Dobronjege;
  • Noga mu je bila obolela, bog čega je bio ne pokretan [6];
  • Doveli ga na vlast pobunjeni plemići;
  • Vladao je s titulom vojvode (kneza);
  • Razvijao je dobre odnose sa Bohemijom i Svetim rimskom carstvom;
  • Bio je vazal Svetog rimskog carstva;
  • 1085. pristao da knez Bohemije nosi titulu kralja Poljske;
  • Smirio je pobune plemića;
  • Za vreme Vladislavljeve starosti stvarnu vlast vršio je tiranin Seceh, zbog koga izbija pobuna u Šleskoj;
  • Doseljavao je Jevreje [7];
  • 1098. se morao odreći Seceha sbog opozicije sinova.
 
Pjastovi Zbignjev Pjast
(Zbigniew)
1102—1107 Sin Vladislava Hermana;
  • Bio je čovek prilično skroman i jednostavan [8];
  • Vladao je u Velikopoljskoj, Kujaviji i Mazoviji, s titulom vojvode (kneza);
  • Borio se oko prestola s bratom;
  • Oslanjao se na Bohemiju;
  • do 1106 ostala mu je samo Mazovija;
  • 1107. je izgubio je Mazoviju;
 
Pjastovi Boleslav III Pjast
(Bolesław III Krzywousty)
1107—1138 Sin Vladislava Hermana;
  • Bio je jednostavan;
  • Imao je kriva usta, ali trudio se da ih drži pravilno [9];
  • Vladao je s titulom vojvode (kneza);
  • Borio se oko prestola s bratom;
  • Oslanjao se na Kijevsku Rusiju;
  • 1107. je zbacio brata;
  • Borio se sa Svetim rimskim carstvom i Bohemijom;
  • Godine 1109. je pobedio Sveto rimsko carstvo, a brata oslepeo;
  • do 1022. godine pokrstio je Pomeraniju;
  • nastojao je očuvati nadbiskupiju Gnjezno;
  • na samrti je podelio poljsku među sinvima.
 
Pjastovi Vladislav II Pjast
(Wladyslaw)
1138—1146 Sin Bolslava Krivoustog i Zbislave Svatopolkovne;
  • Bio je gord;
  • Otac mu je dodelio Šleziju;
  • Nasledio je oca na prestolu i tako dobio Krakov;
  • Vladao je s titulom vojvode (kneza);
  • Borio se oko prestola s braćom;
  • Podržavalo ga je Sveto rimsko carstvo [7];
  • Dao je velike privilegije plemićima i time oslabio centralnu vlast;
  • Veći deo vladavine provodio je zadovoljan, u naručju svoje supruge, koja je imala velik uticaj na njega, pa je on, po njenom nalogu ubijao ljude [10];
  • 1146. Krakov je osvojio njegov brat Boleslav IV Pjast;
  • Nemci su uspeli da Vladislavu povrate Šleziju [7].
 
Pjastovi Boleslav IV Pjast
(Boleslaw IV Kedzierzawy)
1146—1173 Sin Bolslava Krivoustog i Salomeje fon Berg-Šelkingen;
  • Otac mu je dodelio Kujaviju i Mazoviju;
  • Borio se oko prestola s braćom;
  • 1146. je osvojio Krakov i prognao Vladislava;
  • Vladao je s titulom vojvode (kneza);
  • Odbio je da prizna Fridriha Barbarosu za kralja Rimljana, tj. kralja Nemačke.
  • avgusta 1157. Fridrih ga je (zbog gore navedenog) napao i Boleslav je bio primoran da da Vladislavu Šleziju i da prizna vrhovnu vlast Svetog rimskog carstva [7];
  • Vodio je miroljubivu politiku [11].
 
Pjastovi Mješko III Pjast
(Mieszko III Stary)
1173—1177 Sin Bolslava Krivoustog i Salomeje fon Berg-Šelkingen;
  • Otac mu je dodelio Pomeraniju;
  • Posle očeve smrti 1138. je osvojio Velikopoljsku;
  • Borio se oko prestola s braćom;
  • 1173. je nasledio svog brata u Krakovu, Mazoviji i Kujavskoj;
  • Vladao je s titulom vojvode (kneza);
  • U savezu sa Rusima je ratovao protiv Kazimira i pobeđivao ga je [7];
  • Jača uticaj Svetog rimskog carstva u Poljskoj, oni osnivaju gradove i sela i podstiču privredni razvitak;
  • Malopoljska se naseljava Nemcima;
  • Bio je prezadovoljan sa svojim posedima;
  • Vodio je miroljudivu politiku sa susedima [12].
 
Pjastovi Kazimir II Pjast
(Kazimierz II Sprawiedliwy)
1177—1190 Sin Bolslava Krivoustog i Salomeje fon Berg-Šelkingen;
  • Bio je plemenit, prijatnog izgleda, vitak, visok, dostojanstven, skroman, elegantan i razuman;
  • Otac mu nije dodelio ništa, ali je svog brata Henrika nasledio u Sandomježu;
  • 1177. je osvojio Krakov;
  • Vladao je s titulom vojvode (kneza);
  • Borio se oko prestola s braćom;
  • 1186. je svom nećaku Lešku oteo Kujaviju i Mazoviju;
  • Ujedinio je celu Malopoljsku;
  • 12. juna 1189. svu imovinu je poklonio crkvi Svetog Vaclava u Krakovu [7];
  • Uživao je poštovanje celog naroda.
  • Jača uticaj Svetog rimskog carstva u Poljskoj, oni osnivaju gradove i sela i podstiču privredni razvitak;
  • Malopoljska se naseljava Nemcima [13].
 
Pjastovi Mješko III Pjast,
druga vladavina
1190. Sin Boleslava Krivoustog i Salomeje fon Berg-Šelkingen;
  • Zbacio je brata s vlasti, ali nije se dugo održao na vojvodskom (kneževskom) mestu, jer ga je brat svrgnuo [7].
 
Pjastovi Kazimir II Pjast,
druga vladavina
1190—1194 Sin Boleslava Krivoustog i Salomeje fon Berg-Šelkingen.
  • Vladao je s titulom vojvode (kneza);
  • Jača uticaj Svetog rimskog carstva u Poljskoj, oni osnivaju gradove i sela i podstiču privredni razvitak;
  • Malopoljska se naseljava Nemcima;
 
Pjastovi Leško I Pjast
(Leszek Biały)
1194—1202 Sin Kazimira Pravednog i Jelene Znoemske;
  • Još kao dečak bio je jako mudar i iskusan u lovu. Zbog telikih borilačkih veština je voleo viteštvo [14].
  • Vladao je s titulom vojvode (kneza);
  • Borio se za presto sa Vladislavom Lakonogim i Mješkom;
  • (1198-1202) - Mješko je vladao zajedno sa njim i to je imao položaj Leškovog regenta, zbog toga što je Lešku dao Kujavsku;
  • 1201. - Mješko ga je zbacio, ali on se iste godine vratio na vlast;
  • 1202. - Leško se, zbog smrti Mješka, krunisao za vojvodu (kneza) Poljske;
  • 1202. - Vladislav ga je svrgnuo;
 
Pjastovi Vladislav III Pjast
(Władisław III Laskonogy)
1202. Sin Mješka Starog;
  • Bio je pristupačan, tako milostiv, očaravajući i lep;
  • Bio je skroman i human [15];
  • Posle očeve smrti podelio je Poljsku sa Leškom Belim i dobio je Velikopoljsku i krakovski baroni su ga pozvali protiv Leška pa je privremeno okupirao Malopoljsku, ali Leško se vratio na vlast posle njegovog povlačenja.
  • Vladao je s titulom vojvode (kneza);
  • Sklopio je savez sa Leškovim bratom, Henrikom Bradatim i sa Danskim kraljem.
 
Pjastovi Leško I Pjast,
druga vladavina
1202—1210 Sin Kazimira Pravednog i Jelene Znoemske;
  • Vladao je s titulom vojvode (kneza);
  • Bitka kod Zavihosta 1205; poraz od strane kijevskog kneza Romana Mstislaviča, koji osvaja veći deo Poljske;
  • 1207. postao je vazal pape, koji ga je čuvao od nemačke najezde.
 
Pjastovi Mješko IV Pjast
(Mieszko IV Plątonogi)
1210—1211 Sin Vladislava II i Jelene Znoemske;
  • 9. juna 1210. papa mu je proznao prava za poljski presto i on je tada bio u stanju osvojiti Krakov i osvojio ga je;
  • Vladao je s titulom vojvode (kneza).
 
Pjastovi Leško I Pjast,
treća vladavina
1211—1227 Sin Kazimira Pravednog i Jelene Znoemske;
  • Vladao je s titulom vojvode (kneza);
  • Rat sa Ugarskom oko istočne Galicije, ali nju je 1214. osvojio Danilo Mstislavič, kijevski knez;
  • Poljska se proširila na istok;
  • 1227. ubijen je na poljskom državnom saboru u Gonsavi
 
Pjastovi Vladislav III Pjast,
druga vladavina
1228. Sin Mješka Starog;
  • Uspešna pobuna protiv njega u Velikopoljskoj;
  • 5. maja 1228. ugovor iz Kališa; Vladislav abdicira u korist Leškovog sina [15].
 
Pjastovi Konrad Pjast
(Konrad I Mazowiecki)
1228—1238 Sin Kazimira Pravednog i Jelene Znoemske;
  • Bio je okoreli pokvarenjak i zlikovac;
  • Otac mu je ostavio Mazoviju;
  • Bio je pretendent za poljski presto;
  • Vladao je s titulom vojvode (kneza);
  • Ratovi protiv Šlezije (1228—1229.), (1231—1232.), (1233), (1234) i (1235);
  • Doba feudalne anarhije u Poljskoj;
  • 1230., reforme; uveden je u opticaj nov novac;
  • oktobar 1231. Opsada Stene; Konradov poraz u ekspediciji prema Krakovu;
  • jesen 1232. Opsada Sandomježa; Konradov poraz i pad Mazovije, pod Henrikovu i Boleslavljevu vlast;
  • 31. oktobra 1232. Konrad priznaje Boleslava za svog vadara i Boleslav mu vraća mazoviju i pojedine delove Sandomježa [16].
 
Pjastovi Boleslav V Pjast
(Bolesław V Wstydliwy)
1228—1238 Sin Leška Belog i Gremislave od Lucka;
  • Pošto je bio maloletan, regent mu je bio stric Henrik Bradati, sa drugim rođacima;
  • Vladao je s titulom vojvode (kneza);
  • Nekako je uspeo Konradu Mazovskom oteti Sandomjež;
  • Sandomjež mu je bio sopstveno leno;
  • Stalno ga je u Sandomježu napadao Konrad Mazovski;
  • U ratovima protiv Velikopoljske je uspeo dobiti nekoliko zamkova;
  • 1230., reforme; uveden je u opticaj nov novac [17];
  • Jača uticaj Svetog rimskog carstva u Poljskoj, oni osnivaju gradove i sela i podstiču privredni razvitak;
  • Malopoljska se naseljava Nemcima;
  • Vlast mu je oteo Henrikov sin, Henrik Pobožni.
 
Pjastovi Henrik I Pjast
(Henryk Brodaty)
1228—1238 Sin Kazimira Pravednog i Jelene Znoemske;
  • On je dobio nadimak Henrik Bradati zbog toga, jer je na podsticanje svoje supruge Svete Jadvige, napustio život u raskoši; Pustio je bradu i napustio je život u raskoši; počeo je da nosi vunenu odeću, a ne blistavu odeću od zlata;
  • Bio je skroman;
  • Otac mu je ostavio Šleziju;
  • Bio je regent maloletnog Boleslava, ali vršio je sve vladarske funkcije;
  • Vladao je s titulom vojvode (kneza);
  • Ratovi protiv Mazovije (1228—1229.), (1231—1232.), (1233), (1234) i (1235);
  • Ratovi protiv Velikopoljske (1231—1234.), (1235) i (1237—1238.);
  • 1230., reforme; uveden je u opticaj nov novac [17];
  • Jača uticaj Svetog rimskog carstva u Poljskoj, oni osnivaju gradove i sela i podstiču privredni razvitak;
  • Malopoljska se naseljava Nemcima.
 
Pjastovi Henrik II Pjast
(Henryk II Pobożny)
1228—1238 Sin Kazimira Pravednog i Jelene Znoemske;
  • Henrik je bio čovek posvećen Bogu (po tome nazvan Pobožni), bio je dobročinitelj i kao hrabri i odani Hrstosov vojnik je hrabro prkosio Tatarima i od Tatarske ruke je i poginuo;
  • Nasledio je presto od oca zanemarujući maloletnog Boleslava;
  • Vladao je Šlezijom, Poljskom i Malopoljskom;
  • Vladao je s titulom vojvode (kneza);
  • Razvijao je dobre odnose sa svojim plemićima, osim sa Boleslavom, koji je proglasio odcepljenje Sandomježa;
  • Rat protiv Svetog rimskog carstva (1238—1239) i time je zaustavljen prodor Nemaca u Poljsku na duže vreme;
  • (13. februara - 9. aprila) 1241. Nejzda Mongola (Tatara);
 
Pjastovi Boleslav V Pjast 1238—1243 Sin Leška Belog i Gremislave od Lucka;
  • Vladao je samo u Sandomježu;
  • Vladao je s titulom vojvode (kneza);
  • Zbog njegove maloletnosti regent mu je bio Kliment od Rušče;
  • Rat protiv Konrada Mazovskog (1239);
  • (13. februara - 9. aprila) 1241. Mongolska (Tatarska) najezda;
    • Boleslav u na samom početku godine beži iz Sandomježa u Krakov;
    • 13. februara pad Sandomježa;
    • 18/28. marta Boleslav je, sa svojom majkom i suprugom, pobegao u Ugarsku, svome tastu, ali kada je saznao da ni u Ugarskoj zbog Mongolskih nasrtaja nije bezbedno pobegao je u Moravsku;
  • 1242. je onbovio svoju nezavisnu vlast u Sandomježu uz pomoć Klimenta od Rušče [19];
  • Sklopio je mir sa Konradom.
 
Pjastovi Konrad Pjast,
druga vladavina
1241—1243 Sin Kazimira Pravednog i Jelene Znoemske;
  • 10. jula 1241. Konrad je podigao veliku vojsku i uz podršku dece je sa njom osvojio, od Mongola, Krakov;
  • Vladao je s titulom vojvode (kneza);
  • 29. juna 1242. pokolj onih kuji nisu hteli da budu Konradovi podanici;
  • Opadanje centralne vlasti;
  • Poljaci primaju nemački jezik kao zvanični;
  • Rat (u savezu sa Tevtonskim vitezovima i Velikopoljskom) protiv Gdanjska (1242—1243); Konrad osvaja Sartovicu (4. decembra 1242), Vizogrod (decembra 1242) i Naklo (jenuara 1243);
  • Početkom 1243. Konrad j na nagovaranje Opole, Poznanja, Litvanaca i Mongola objavio rat Boleslavu;
    • Bitka kod Suhodolja (25. maja 1243); Kliment od Rušče je je uništio Konradovu vojsku I Konrad napušta zemlju [16].
 
Pjastovi Boleslav V Pjast,
druga vladavina
1243—1279 Sin Leška Belog i Gremislave od Lucka;
  • Posle pobede kod Suhodolja osvojio je Krakov;
  • Vladao je s titulom vojvode (kneza);
  • 1246. državni udar Konrada Mazovskog;
  • Ekspedicija protiv Tatara (1248—1249.);
  • 1251. otkrivena je so u blizini Bohnje;
  • Ekspedicije protiv Bohemije (1253) i (1260);
  • Davanje privilegija sveštenstvu (1252—1258);
  • Više ne jača uticaj Svetog rimskog carstva u Poljskoj, ali Boleslav Svetom rimskom carstvu poklanja neke gradove;
  • Slabljenje centralne vlasti;
  • Ekspedicija protiv Lenčice (1259);
  • (30. novembra 1259 - 12. februara 1260) Druga Mongolska (Tatarska) najezda;
    • 30. novembra 1259. Mongoli pljačkaju Zavihost i Bitom;
    • 2. novembra 1260. Pad Sandomježa; Mongoli izvršili pokolj 48 Dominikanaca u crkvi Svetog Jakova;
    • Boleslav beži u Ugarsku;
    • 12. februara paljenje i pljačkanje Krakova; vojvodin (knežev) zamak je odbranjen;
  • juna 1260. osveta nad Tatarima;
  • 1265. invazija Litvanaca i Rusina;
  • 1271. pobuna protiv Boleslava, s ciljem da Vladislava Opolskog dovedu na vlast;
  • 1273. Boleslavljeva osveta nad Vladislavaom
    • Pljačkanje Vladislavljevih oblasti;
  • 1274. mir sa Opolom;
  • 1277. mir sa Bohemijom [19].
 
Pjastovi Leško II Pjast
(Leszek II Czarny)
1279—1288 Unuk Konrada Mazovskog i usvojeni sin Boleslava Stidljivog;
  • Bio je voljen i cenjen od svojih podanika;
  • Pridržavao se poljskih običaja;
  • Vladao je s titulom vojvode (kneza);
  • 1280. pobuna plemića Lava Danijeloviča, uz pomoć Mongola;
  • 1282. napadi su odbijeni, a pobuna ugušena;
  • Česte provale Litvanaca;
  • 1282. sukob s crkvom;
  • 1285. upad Vroclavskog gospodara u Malopoljsku;
  • Janoš i Oton Starzov su nezadovoljni Leškovom vladavinom (posebno zbog Vroclavskog upada) dižu protiv Leška celu zemlju;
    • Bitka kod Bohnje (3. maja 1285); Leškova pobeda nad pobunjenicima, koji se smiruju;
  • 1286. izmirenje sa crkvom;
  • (7. decembra 1287 - krajem januara 1288) treća Mongolska (tatarska) invazija na Poljsku;
    • Opsada Sandomježa (decembra 1287); potpun rusinski poraz;
    • Bitka kod Laguva (Bitka za Lujsa goru) (decembra 1287); potpun tatarski poraz;
    • Bitka kod Kjelce (20. decembra 1287); poraz tatarskih trupa, koje napuštaju Malopoljsku;
    • Opsada Krakova (24. decembra 1287); poraz novih tatarskih odreda;
    • Pobuna u Krakovu (1288); pobunjenici opljačkali grad;
    • Bitka kod Starog Sonča (januar 1288); poraz tatarskih odreda;
    • Tatarska pljačka regiona Podhale (januar 1288);
    • Tatarska pljačka Podolinjeca (januar 1288);
    • Bitka kod Crnog Dunajeca (januar 1288); poraz tatarskih odreda, koji potom napuštaju Poljsku;
  • Neuspešni rat protiv plemića Konrada Čerskog (prva polovina 1288) [20].
 
Pjastovi Henrik IV Pjast
(Henryk IV Prawy)
1288—1290 Unuk Henrika Pobožnog;
  • 1288. došao je na vlast bez podrške crkve, koja je htela da na presto dovede Boleslava Plockog;
  • Vladao je s titulom vojvode (kneza);
  • Ljudi su mu zavideli zbog nasleđivanja celog vojvodstva Vroclava i kupovine nekih područja;
  • Česte provale Rusina;
  • Vodio je ratove sa plemićima i uzurpatorima, za obnovu centralne vlasti;
    • U tim borbama je izgubio vlast u Krakovu, ali se vratio na vlast avgusta 1288., iako nikad nije uspeo da obnovi vlast u Sandomježu;
    • Sukob sa crkvom, pošto je podržavala njegove neprijatelje;
  • Jača uticaj Svetog rimskog carstva u Poljskoj, oni osnivaju gradove i sela i podstiču privredni razvitak;
  • Malopoljska se naseljava Nemcima;
  • Na samrti je podelio zemlju rođacima [21].
 
Pjastovi Pšemisl II Pjast
(Przemysł II)
1290—1291 Čukun unuk Mješka Starog;
  • On je bio čovek, čiji ga poljski narod kroz sve generacije i vekove treba hvaliti. On je proširio svoje kraljevske posede i ojačao je centralnu vlast;
  • 25. jula 1290. Pšemisl je umarširao u Krakov;
  • Vladao je s titulom vojvode (kneza);
  • 12. septembra Pšemisl napušta Krakov i predaje znakove vlasti, ali je nastavio vladati u Krakovu;
  • u jesen je postao prestolonaslednik Velikopoljske;
  • 15. novembra Pšemisl predaje Bohemiji sve svoje posede osim Krakova
  • 6. ili 7. januara 1291. Pšemisl je predao i Krakov Bohemiji, ali je nastavio nositi tu titulu [22].
 
Pšemislovići Vaclav II Pšemisl
(Wacław II Przemyślida)
1291—1305 Zet Pšemisla Pjasta;
  • Ovaj čuveni kralj je voleo i poštovao sveštenstvo, finansiran je od strane manastira i štitio ih je [23];
  • Poljaci su ga prihvatili za kralja jer su mislili da će se uz Bohemijsku pomoć lakše oduprati Nemcima;
  • 1295. je počeo gubiti teritoriju Poljske;
  • 1296. obnovio je svoju vlast;
  • Od 1300. kralj Poljske;
  • Jača uticaj Svetog rimskog carstva u Poljskoj, oni osnivaju gradove i sela i podstiču privredni razvitak;
  • Malopoljska se naseljava Nemcima.
 
Pjastovi Pšemisl II Pjast,
druga vladavina
1295—1296 Čukun unuk Mješka Starog;
  • 26. jula 1295. - krunisao se za poljskog kralja u Gnjeznu;
  • 8. februara 1296. - ubili su ga Vaclavovi ljudi [22].
 
Pšemislovići Vaclav III Pšemisl
(Wacław III Przemyślida)
1305—1306 Sin Vaclava II i Judite Habzburške;
  • Upustio se u pijančenje [24];
  • Nosio je titulu kralja Poljske;
  • Poljaci su ga prihvatili za kralja jer su mislili da će se uz Bohemijsku pomoć lakše oduprati Nemcima;
  • 1306. je hteo da učini Poljsku svojim naslednom zemljom, pa ju je napao i poginuo;
 
Pjastovi Vladislav I Pjast
(Władysław Łokietek)
1306—1333 Unuk Konrada Mazovskog;
  • Bio je hrabar, uman, vitak, mišićav vredan čovek. Od mladosti do starosti, iako iscrpljen, zadržao je snagu uma i tela. Nije mogao naći nijednog pristojnog viteza podjednako visokog;
  • Nagrađivao je intaligentne, niske ljude [25];
  • Otac mu je ostavio Brest-Kujavsku;
  • Bio je jedan od vođa poljskog saveza protiv stranog uticaja;
  • Postao je vojvoda (knez) Sjeradza 1288., a kasnije vladar Mazovije i Šlezije;
  • Posle 1306. osvojio je Sandomjež, Krakov i Pomeraniju;
  • 1308. izbila je pobuna plemića, podsticana od Nemaca i uz pomoć Tevtonskog reda pobuna je ugušena, ali Vladislav im nije dao ono što su tražili pa su oni napali Pomeraniju; Vladislav ih na kraju pobeđuje uz pomoć Ugarske i Litvanije (1328);
  • Posle smrti Henrika Glogovskog 1310. svojio je Velikopoljsku;
  • 1311. je izbila Krakovska pobuna, podsticana od Svetog rimskog carstva, koja je brutalno ugušena;
  • 1319. se krunisao za kralja Poljske;
  • Ovim ratovima, Vladislav je ujedinio Malopoljsku sa Velikopoljskom, i time je postignuto konačno ujedinjenje Poljske.
 
Pjastovi Kazimir III
(Kazimierz III Wielki)
1333—1370 Unuk Konrada Mazovskog;
  • Bio je visok, debeo, ozbiljnog lica, kose, guste i kovrdžave i s dugom bradom. Voleo je praznike; prijateljski nastrojen, razuman, pažljiv, dobar, slavan i pristupačan [26];
  • Nosio titulu kralja Poljske, koji mu narod nije priznavao, nego priznavao za kralja Krakova;
  • 1335. se odrekao Šleske;
  • Bogatstvo i prosperitet Poljske;
  • Mirovni sporazumi: sa Ugarskom 1334., sa Bohemijom 1336. i Tevtonskim redom 1343.;
  • Rast ekonomije;
  • 1347. zakonik: Statuti Kazimira Velikog;
  • Potvrdio je privilegije Jevrejima i ograničio je njihove kamatne stope na 8%;
  • 1355. za svog nasednika je proglasio ugarskog kralja Lajoša;
  • Plemstvo više ne mora da plaća ekspedicije van Poljske;
  • 1364. osnovao univerzitet u Krakovu;
  • Sagradio je brojne zamkove i reformisao vojsku.
  • Osvojio je Galiciju-Voliniju;
 
Anžujci Lajoš I Anžujski
(Ludwik Wielki Wegierski)
1370—1382 Sestrić Kazimira Velikog i unuk po majci Vladislava Niskog;
  • On je bio rezvijen čovek, sa oholim očima, kovrdžave kose i brade, sa svetlim licem, velikim usnama i blago pogrbljenim ramenima [27];
  • Bio je jedini Ugarsko-poljski kralj; vladao područjima od Visle do Jadranskog mora;
  • 1377. - posle nekoliko poraza, pobeđuje Litvance i osvaja Podoliju;
  • Najmoćniji vladar Evrope svog vremena; Ugarska na vrhuncu moći;
  • Plemstvo nezadovoljno zbog vladavine stranaca;
 
Anžujci Jadviga Poljska
(Jadwiga)
1382—1399 Kćerka Lajoša i Jelisavete Kotromanić;
  • Lice joj je bilo veoma lepo, ali lepši su bili njeni maniri i vrline [28];
  • Posle dugih pregovora i građanskog rata u Velikoposkoj na Poljski presto 1383. dolazi Lajoševa kćerka Jadviga: raspad unije između Litvanije i Poljske; Galicija-Volinija ostaje u Ugarskim rukama;
  • 1384. - krunisanje u Krakovu za kraljicu Poljske;
  • maj 1385. - udaja za Vladislava Jagela, velikog kneza Litvanije;
  • Imala je malo udela u pravoj vlasti, ali je bila diplomatski angažovana;
  • Rat protiv Ugarske (1387): povratak Galicije-Volinije;
  • Prevela je mnoge knjige sa latinskog na poljski;
  • Osnovala je mnogo bolnica;
  • Osnovala je biskupiju u Vilnjusu;
  • Krakovski univerzitet u čat Jadvige i njenog supruga menja ime u Jaglelonski univerzitet.
  • 22. juna 1399. - smrt od komplikacija na porođaju; proglašena je svetiteljkom.
 
Personalna unija sa Litvanijom
Jagelonci Vladislav II Jagelonac
(Władysław II Jagiełło)
1385—1434 Suprug Jadvige Poljske;
  • Mladost mu je bila nesrećna;
  • Bio je mršav, blago sužavane brade. Glava mu je bila mala, skoro je bio protpuno ćelav, imao je crn male oči, velike uši, duboki glas, govorio je brzo, imao je i dug i tanak vrat [29];
  • maj 1385. venčanje sa Jadvigom Poljskom, njegovo primanje katolicizma (pri krštenju njegovo ime, Jogaila Algirdaitis je promenjeno u Vadislav Jagelo) i krunisanje za poljskog kralja;
  • Tada samo plemstvo u Litvaniji prima katolicizam, Tevtonski red više nema pravo da napada Litvaniju pod izgovorom krstaškog rata;
  • 1398. - novi tevtonski napad: Poljaci i Litvanci su nespremni, a Jagelov rođak Vitold zajedno sa tevtoncima, pokušava da otme vlast u Litvaniji, ali Vladislav potpisuje Ostrovski sporazum, kojim Vitoldu daje vlast nad Litvanijom, a on nastavlja da bude kralj Poljsko-Litvanske unije
  • 1399. - smrt Jadvige: Vladislav nema prava da je nasledi, ali nema nikakvih pretendenata, pa nastavlja da vlada do 1434:
  • Rat protiv Tevtonske države;
    • 1409. - uspešna tevtonska invazija protiv Poljske;
    • 1409. - Poljaci su ih odbili i osvojili Bamberg;
    • 1409. - sklopljen privremeni mir;
  • 15. jul 1410. - Bitka kod Grinvalda: uklanjanje tevtonske opasnosti, čiji red se više nikad nije usudio okrenuti se protiv Poljske;
  • Postao vitez Zmaj.
 
Jagelonci Vladislav III Jagelonac
(Władysław III Jagiellończyk)
1434—1444 Sin Vladislava Jagela i Sofije Halšanske;
  • Bio je lep; imao je crnu kosu i crne oči [30];
  • 25. jula 1434. - Vladislavljevo krunisanje: bilo je prekinuto od neprijateljski nastrojenih plemića;
  • Njegova puna titula glasila je: Vladislav, milošću Božjom kralj Poljske, Ugarske, Hrvatske, Sandomježa, Krakova, Sjeradza, Lenčice, Kujavije, veliki knez Litve, gospodar Pomeranije i Rutenije;
  • Za vreme njegove maloletnosti regent mu je bio krakovski biskup i kardinal Zbignjev Olesnicki, majka i drugi savetnici;
  • Zbignjev je zloupotrebljavao svoj položaj, tako što se mešao u državne poslove, koje Vladislav nije redio; i time prekršio sporazum, koji je Vladislav potpisao sa plemićima;
  • 1438. - parlament je Vladislava proglasio punoletnim, ali spletke su se nastavile;
  • 1440. - Vladislav se uz pomoć pape bori za ugarsku krunu;
  • Vladislav krunisan za ugarskog kralja Vladislava I;
  • 1442. - pobeda u ratu za krunu Svetog Stefana;
  • Negodovanje poljskih plemića, zbog nove personalne unije sa Ugarskom,; zbog koje Vladislav zanemaruje Poljsku;
  • 1443—1444. Varninski krstaški rat;
 
Jagelonci Kazimir IV
(Kazimierz IV Jagiellończyk)
1444—1492 Sin Vladislava Jagela i Sofije Halšanske;
  • Bio je visok rastom; bio je ćelav, kao njegov otac; bio je mršav; od ranog detinjstva do starosti, voleo je lov [31];
  • 1440 - na poziv litvanskih plemića preuzeo je vlast u Litvaniji;
  • Za vreme njegove maloletnosti, istinsku vlast su držali plemići;
  • 1445. - izabran je za kralja Poljske;
  • 25. juna 1447. - postao je kralj Poljske;
  • 1454. - Otišao je u rat protiv Tevtonskog reda i pobedio ga je i osvojio Prusku;
  • 1457. - pretendent za ugarsko-bohmijski presto.
 
Jagelonci Jan I Olbraht
(Jan I Olbracht)
1492—1501 Sin Kazimira Jagela i Elizabete Habzburške;
  • Bio je visok, s očima boje lešnika, imao je ljututo lice. Koščat i jak; grudi ruke i noge su mu bile deblje, imao je retku kosu na glavi, koju je pokrivao kapom. Imao je brze reflekse, najčešće u mačevanju. Voleo je borbu [32];
  • Njegova puna titula glasila je: Sa milošću Božjom, kralj Poljske, Krakova, Sandomježa, Sjeradza, Lenčice, Kujavske, veliki knez Litvanije, gospodar i naslednik Rusije, Pruske, Helmna, Elbaga i Pomeranije;
  • Nije vladao u Litvaniji;
  • Bio je obrazovan;
  • Pokušavao je da ojača moć monarha u Poljskoj, ali je sve to bilo uzaludno, a privilegije plemića su još više porasle;
  • Finansijska kriza;
  • Borio se za interese plemića i tako nije ukinuo kmetstvo;
  • Plemstvo je bilo tako zadovoljno da je samo finansiralo pohod protiv moldavskog vojvode Stefana Velikog:
    • Nameravali su da na presto u Moldaviji dovedu Žigmunda Starog, Janovog brata;
    • Bitka kod Bukovine: Poljaci do nogu potučeni;
  • Kad su saznali za taj poraz u zemlju su provalili Tatari i njihovi vrhovni gospodari Turci;
  • Mir između Poljaka i Tatara.
 
Jagelonci Aleksandar I Poljski
(Aleksander I Jagiellończyk)
1501—1505 Sin Kazimira Jagela i Elizabete Habzburške;
  • Bio je srednjeg rasta, imao je tanko lice i bio je proćelav. Bio je ćutljiv, ali je imao smisao za humor [33];
  • Ponovo je ujedinio Poljsku sa Litvanijom;
  • Poljsku su opustošili Tatari;
  • Stefan Veliki je osvojio Pokutiju;
  • Moskovski knez Ivan III je osvojio Mecensk, Serpejsk, Brijansk, Dorogobuž i Putivlj;
  • Posle toga Aleksandar se okrenuo ratovanju sa Moldavijom;
  • 1505. - doneti novi zakoni tj. novi ustav: ograničava se kraljeva moć u korist vlastele;
  • Na samrti naredio je napad na Tatare:
 
Jagelonci Žigmund I Poljski
(Zygmunt I Stary)
1506—1548 Sin Kazimira Jagela i Elizabete Habzburške;
  • Kosa mu je bila tamna, imao je velike obrve, preteće oči, obraze obojene prirodnim rumenilom; Ceo stav je izazvao poštovanje; Bio je i mudre prirode [34];
  • Ra protiv Rusije (1507—1508.)
  • Vodio je rat protiv Pruske:
    • 1521. - Poraz Tevtonskih vitezova i njihovo pokoravanje;
  • Tatari, po naređenju Turaka, u nekoliko navrata provaljuju u Poljsku;
  • Mir s Turcima 1525., na tri godine;
  • 1529. - osvajanje Mazovije;
  • Reforimisao je pravosuđe;
  • Rast ekonomije;
  • Bio je mecena umetnosti;
 
Jagelonci Žigmund II Poljski
(Zygmunt II August)
1548—1572 Sin Žigmunda Starog i Bone Sforca;
  • Kosa mu je bila tamna, imao je velike obrve, preteće oči, obraze obojene prirodnim rumenilom; Ceo stav je izazvao poštovanje; Bio je i mudre prirode [35];
  • Livonski rat (1558—1583.):
    • 1559. - Livonija se stavlja pod Žigmundov konkordat;
    • 2. avgusta 1560. - Bitka kod Ermesa: Rusi su potukli Livonce;
    • 1560. - Pad Felina, pod Rusku vlast;
    • 1561. - Livonija se potčinjava Poljskoj;
    • 1563. - Rusi osvajaju Polock, ali su poraženi na Uli;
    • Žigmund pokušava da uvuče Tatare i Turke u rat protiv Rusije, ali je tu imao polovični uspeh;
      • Turci nisu uvučeni u rat, ali Tatari pokušavaju da osvoje Moskvu i poraženi su;
  • 1. jula 1569. - Lublinska unija: ostvarena realna unija između Poljske i Litvanije; Litvanija ustupila Poljskoj teritorije današnje Ukrajine.
 

Republika Poljska (1569—1795.) uredi

Dinastija Vladar Razdoblje Napomene Slika
Realna unija sa Litvanijom
Izborna monarhija - Plemstvo bira monarhe
Dinastija Valoa Anri III Valoa
(Henryk Walezy)
1573—1574
  • Bio je visok, sa plemenitim očima, milostiv, tako lepih ruku, koje nije imalo ni jedan čovek ni žena u Francuskoj koji prezentuju istovremeno puno dostojanstva u ponašanju.
  • 11. maj 1573. - plemstvo ga je izabralo za kralja Poljske, ali je on tada morao biti tolerantan prema protestantima;
  • 24. januar 1574. - zavladao je Poljskom;
  • Livonski rat: Rusi osvajaju Estoniju
  • 30. maja umro mu je brat Šarl IX i on se 18. juna potajno vratio iz Poljske i preuzeo francuski presto, a Poljaci su proglasili da je abdicirao.
 
Jagelonci Ana Jagelonska
(Anna Jagiellonka)
1575—1586 Kćerka Žigmanda Starog i Bone Sforca;
  • Bila je niska, ali veoma prijatna [36];
  • 1576. - udala se za Stefana Batorija, erdeljskog kneza;
  • Livonski rat:
    • 1575. - Rusi osvajaju Baltičku luku Pernov;
    • 1577. - Rusi osvajaju Estoniju;
    • 1577. - Ruska carska armija iz Pskova napada južnu Livoniju i osvaja: Marijenhauzen, Režicu, Daugavpils...;
  • 1586. - Stefan Batori je umro i ona je sišla s vlasti.
 
Dinastija Batori Stefan Batori
(Stefan I Batory)
1576—1586 Suprug Ane Jagelonske;
  • To je bio gospodin velike lepote, lica mršavog, prirodno rumenog, imao je crnu kosu, i čudno beli zubi, imao je orlovski nos, sa kojim je ličio na Atilu biča Gospodnjeg.[37];
  • 1576. - na vlast je došao ženidbom sa Anom Jagelonskom;
  • Brzo se učvrstio na prestolu uz podršku šljahte i crkve;
  • Livonski rat:
    • 1579. - U nastojanju da spreči ruski izlazak na Baltičko more, zaratio je s njom; organizovao vojsku oslobođenih kmetova od 20.000 ljudi, pored kozaka i najamnika; osvojio je Polock;
    • 1581. - Opsada Psakova: poraz poljskih trupa;
    • 15. januar 1582. - mir u Jam-Zapoljskom: Rusija primorana da ustupi Livoniju Poljskoj na 10 godina;
  • 1586. - Stefan Batori je umro i Ana Jegelonska je sišla s vlasti.
 
Dinastija Vasa Sigismund III Vasa
(Zygmunt III Waza)
1587—1632
  • Bio je neženja; Bio je stasitog struka, velikog čela, velikog nos, bio je stasit, ali je imao dugu bradu, velike, nežne oči i bio je ljubazan.[38];
  • 18. septembra 1587. - izabran za kralja Poljske;
  • Bio vatren katolik i borio se protiv protestanata;
  • 1592. - nasleđuje švedsku krunu i nastoji da Švedskoj pripoji Poljsku: otpor poljskih magnata i crkve;
  • Poljsko-švedski rat (1600—1611):
    • 1604. - Sigismund je sišao sa švedskog prestola;
    • Bitka kod pomorske baze Puku: Poljska pobeda;
    • 1606. - Bitka kod Hela: Poljska pobeda;
    • 1609. - Bitka u Riškom zalivu: Poljaci zapalili deo švedskih prodova;
  • Poljsko-švedski rat (1617—1629):
    • 1617. - Sigismund objavljuje rat Švedskoj: pokušava da se vrati na švedski presto;
    • 27. oktobar 1627. - Bitka kod Olive: poljska pobeda;
    • 1628. - Poljska trpi niz poraza: primorana je da se povuče u luku Gdanjsk;
    • Porazi u kopnenim bitkama: mir u Altmarku, na poljsku štetu.
 
Dinastija Vasa Vladislav IV Vasa
(Władysław IV Vasa)
1632—1648 Sin Sigismunda Vase;
  • Imao je lepo i prijatno lice, sa bledo rozom kožom. Bio je skroman; imao je svetlu kosu, oči žive, sa veselim, ali mirnim pogledom, sve svetovnosti, imao je dugačak nos, i dalje zadržavao dečački stav, zgodne udove; graciozan govor.[39];
  • Uspešno je sprečio da Poljska bude bitnije uključena u Tridesetogodišnji rat;
  • Česte strane invazije: sve su odbijene;
  • Verska tolerancija;
  • Vojne reforme;
  • Zlatno doba Poljske;
  • Napetosti u zemlji: neslaganja plemića;
  • Član reda Zlatnog runa.
 
Dinastija Vasa Jan II Kazimir
(Jan II Kazimierz Waza)
1648—1668 Sin Sigismunda Vase;
  • Jan Kazimir je bio visokog rasta, sasvim lepo oblikovan, i bio bi lep, da nije imao crno lice. Njegove karakteristike na prvi pogled nisu baš prijatne. Osim toga nema graciozne pokrete tela, i nije nikakav govornik govora.[40];
  • 1648. - pobuna kozaka;
  • Kozaci proglašavaju za svog vladara ruskog cara;
  • Rusko-poljski rat (1654—1657.);
  • Bio je član jezuita;
  • Odmetanje plemića;
  • Rat protiv Šveđana (1655—1660.), tj. Potop:
    • Šveđani su osvojili skoro celu Poljsku, ali nisu mogli da zadrže sv tu teritoriju, pa su se povukli;
      • Poljska je sravljena sa zemljom;
    • 1660. - odrekao se prava na švedski presto;
      • Šveđanima je predata Livonija sa Rigom;
  • 1668. - Jan Kazimir je abdicirao i zamonašio se u Francuskoj.
 
Dinastija Višnjevecki Mihail Koribut Višnjevecki
(Michał Korybut Wiśniowiecki)
1669—1673
  • Mihal nije bio bogat i zato nije mogao biti dobar vladar. Nije bio oženjen, a bio je i mlad (sa svega 28 godina); Bio je katolik, ali nije imao nikakvo političko iskustvo, i veće ambicije, dakle, bezopasan za Šveđane;
  • 16. juna 1669. - Mihal je izabran za kralja Poljske;
  • 29. septembra 1669. - krunisan je;
  • Feudalna anarhija u Poljsko-Litvanskoj uniji
  • 6. oktobra 1669. - postaje španski vitez Zlatnog runa;
  • 12. novembar 1669. - negodovanje plemić, zbog njegovog izbora za kralja;
  • 1670. - počeo je vraćati kozake pod svoju vlast;
  • 28. novembra 1670. - pobuna u Pruskoj:
  • 1671. - nove pobune kozaka;
  • 10. decembra 1671. - Turci mu objavljuju rat: zahtevaju povlačenje poljskih trupa iz Ukrajine i Podolije;
    • jun 1572. - Turci upadaju u Ukrajinu
    • Gubitak Zvanca (jula) i Kamjanetsa (26. avgusta);
    • (20 - 29. septembra) Opsada Lavova: uspešna odbrana;
    • Pobeda nad Turcima pod gradovima: Uhrinovom, Njemirovom, Kaluhom, Komarnom (septembra) i Petrankom (14. oktobra);
    • 18. oktobra 1672. - mir sa Turcima: Turci dobijaju Podoliju i Ukrajinu (od Dnjepra do Dnjestra); Republika dužna da plaća godišnji danak Turcima u iznosu od 22 000 zlatnika
  • 1672. - smirivanje kozaka;
  • 27. juna 1672. državnu udar nezadovoljnika;
  • 6. juna 1672. - Od pape dobio titulu Branilac vere;
  • 11. marta 1673. - Turci ponovo prete ratom: objavljivanje rata:
    • Varšava spremljena za odbranu;
    • Glavnokomandujući poljsko-litvanske vojske je Jan Sobjeski;
    • Jan upada u Moldaviju
    • 11. oktobra Bitka kod Hotina: pobeda poljske vojske [41].
 
Dinastija Sobjeski Jan III Sobjeski
(Jan III Sobieski)
1673—1695
  • Bio je lep, visok, debeo u licu, orlovskog nosa, s očima punim vatre,, plemenit i otvoren [42];
  • Stabilnost Poljsko-Litvanke unije;
  • (1674—1676.) - rat s Turcima i Tatarima:
    • Bitka kod Bara (1674): Poljska pobeda;
    • Bitka kod Lavova (1675): Poljska pobeda;
    • Bitka kod Terebovlja (1675);
    • Bitka kod Vojnilova (1675): Poljska pobeda;
    • Bitka kod Žuravna (1676): Poljska pobeda;
    • Povratak Žoravna, Bara i Rešova;
    • Jan dobio nadimak Lehistanski lav;
  • Učvršćivanje centralne vlasti;
  • Vojne reforme;
  • (1674—1676.) - rat s Turcima i Tatarima:
    • 12. septembar 1683. - Opsada Beča (1683): Jan je pobedio tursku carsku armiju i odbranio hrišćanstvo;
    • 7. oktobar 1683. - Prva bitka kod Šturova: Poljski poraz;
    • 9. oktobar 1683. - Druga bitka kod Šturova: Poljska pobeda;
    • 1684. - Bitka kod Jazlovice;
    • 1684. - Bitka kod Žvanjeca;
    • 1684. - Bitka kod Jašija;
    • 13. septembar 1691. - Bitka kod Suceave: Poljska pobeda;
    • 6. oktobar 1694. - Bitka kod Ustečkoa: Poljska pobeda;
    • 1695. - Tatarska invazija na Republiku;
      • 11—12. februar - Bitka kod Lavova: Poljska pobeda;
    • 6. oktobar 1694. - Bitka kod Ustečkoa: Poljska pobeda.
 
Dinastija Vetin Avgust II Jaki
(August II Mocny)
1697—1706
  • Imao je izuzetno jaku fizičku snagu, zbog čega je i dobio nadimke Jaki i Saksonski Herkules.
  • Bio je mecena umetnosti i arhitekture, a posebno baroka;
  • Bio je jako vešt sa pištoljem [43];
  • Personalna unija između Saksonije i Poljsko-Litvanske unije;
    • Veliki severni rat (1700—1721.):
    • Nije uspeo povratiti Livoniju;
    • Vodio je politiku neiskrenih saveza: bio je na strani Petra Velikog: cara Rusije, ali je zaključivao i tajne sporazume sa Šveđanima;
    • avgust 1706. - Šveđani su ga porazili;
    • 24. septembar 1706. - Altrenštetski mir: Avgust se odrekao prestola u korist Stanislava Lešćinskog i raskinuo savez sa Rusijom.
 
Dinastija Lešćinski Stanislav Lešćinski
(Stanisław Leszczyński)
1706—1709 Fridrih Avgust se odrekao prestola u njegovu korist:
  • Bio je debeo, srednje visine, okruglog lica, sa velikim sivim obrvama, orlovskim nosem, sa kvarnim zubima, pocrnelim od pušenja;
  • Bio je najmoćniji velikopoljski plemić;
  • Personalna unija između Saksonije i Poljsko-Litvanske unije;
  • Bio je antikralj, jer ga je na vlast doveo švedski kralj, a ne plemstvo, koje je bilo verno Avgustu, koji se odrekao prestola u njegovu korist;
  • 29. oktobra 1706. - Bitka kod Kališa: pobunjeno plemstvo ga je porazilo uz pomoć Rusije;
  • 1707. - sklopljen tajni pakt o ne napadanju između kozaka i Stanislava: kozaci su vraćeni pod poljsku vlast, tj. Poljaci su osvojili Ukrajinu;
  • 28. novembar 1708. - pobedilo ga je pobunjeno plemstvo;
  • 8. jul 1709. - Bitka kod Podole: Stanislav je poražen od strane ruske vojske;
  • 19. avgusta 1709. - Stanislav abdicira u Avgustovu korist [44].
 
Dinastija Vetin Avgust II Jaki,
druga vladavina
1709—1733
  • 1709. - obnavljanje rusko-poljskog saveza: Avgust se vraća na presto;
  • Politika neiskrenih saveza;
  • Pod uticajem Rusije raspustio je deo vojske i oslabio centralnu vlast;
  • 1717. - izmirenje sa vlastelom: priznat kraljem od strane celog naroda, ali ograničena mu je vlast.
 
Dinastija Lešćinski Stanislav Lešćinski,
druga vladavina
1733—1734
  • 12. septembar 1733. - Stanislav je izabran za kralja;
  • 1733. - Bitka kod Vščna: Poljski poraz;
  • Personalna unija između Saksonije i Poljsko-Litvanske unije;
  • 5. oktobra 1233. - za kralja je izabran Avgust III Vetin
  • decembar 1233. - Avgust je osvojio Krakov;
  • (januar - 29. maj) 1234. - opsada Gdanjska: Ruska pobeda;
  • 16. januara 1734. - Rusi osvajaju Torun;
  • 12. maj 1734. - Rusi spaljuju Gdanj i Sopot;
  • 29. maj 1734. - Stanislav beži, prerušen u seljaka, u Kenigsberg [44], a plemstvo ga proglašava zbačenog sa prestola.
 
Dinastija Vetin Avgust III Vetin,
(August III Sas)
1734—1763 Sin Fridriha Avgusta i Kristine Eberhardine;
  • Gledao je ljude sa visine. Imao je velike obrve, široke grudi i bio je debeo; imao je ozbiljan izraz lica;
  • Voleo je umetnost i luksuz.
  • Uz pomoć Rusa se domogao vlasti [45];
  • Zbog njegove ne zaiteresovanosti njegove poslove je obavljao grof Hajnrih fon Bruhl
  • Nije bio čovek stvoren za vladara;
  • Priznat je za kralja samo od strane malopoljskih plemića;
  • Voleo je umetnost i luksuz;
  • (1241—1245.) - u savezu sa Španijom, Francuskom i Bavarskom, ratovao je Svetom rimskom carstvu: poraz saveznika;
  • 1256. - rat u Pruskoj; gde je poražena poljska vojska
 
Dinastija Ponjatovski Stanislav II Avgust Ponjatovski,
(Stanisław August Poniatowski)
1764—1795
  • Bio je srednje visine, dobro oblikovanog tela, bio je iskren, prijatnih i zanimljivih karakteristika oštrih i odlučnih. Njegova koža je bila bleda, a kosa mu gusta i duga, a oči crne boje. Stanislav nije nosio periku.[46];
  • Poljska pod uticajem Rusije i Pruske;
  • Rusija kontroliše plemstvo;
  • Ekonomske reforme: poništeno liberum veto;
  • Repninov ustav (1767): poništene sve Stanislavove reforme i vraćene su verske slobode;
  • Katolička crkva je ustala protiv ustava: Rusko-Poljski rat (1768—1772.);
    • 1771. - kralj je kidnapovan: posle puštanja on dolazi na stranu Rusije;
    • Prva podela Poljske: Rusi, Austrijanci i Prusi osvajaju 30% Poljske: Stanislavovo protestovanje;
    • 1773 skupština sejm je potvrdila podelu
  • 1791. - majski ustav: zemlja je reformisana: ukinut je liberum veto;
    • Čitavo plemstvo ustalo je protiv kralja: osnovana konfederacija iz Targovice
    • Rusija podržava pobunu;
      • Rusko-Poljski rat 1792.
        • Druga podela Poljske 1793.
  • 1795. - Košćuškov ustanak;
    • Konačna i treća podela poljske;
      • Stanislav morao da abdicira;
      • Poljska je postala protektorat Rusije.
 

Varšavsko vojvodstvo (1807—1815.) uredi

Dinastija Vladar Razdoblje Napomene Slika
Država zavisna od Francuske i stvorena zbog njenih potreba
Personalna unija sa Saksonijom
Dinastija Vetin Fridrih Avgust I od Saksonije
(Fryderyk August I)
1807—1815
  • 1807. - donesen ustav
  • Najznačajnija osoba u vojvodstvu bio je francuski ambasador;
  • 1809. - Austrijanci ulaze u Varšavu, ali je ona oslobođena, kao i Lavov;
  • U vojvodstvu je, u početku, bilo 40.000 vojnika,
  • U vojvodstvu je 1810. bilo 100.000 vojnika;
  • U vojvodstvu je 1812. bilo 200.000 vojnika;
  • Inflacija, zbog dugova koje im je nametnula Francuska;
  • 1813. - većinu vojvodstva je posle francuskog poraza dobila Rusija.
  • 1815. - Bečki kongres: Četvrta podela poljske između Pruske, Rusije i Austrije.
 

Novembarski ustanak (1830—1831.) uredi

Vladar Razdoblje Napomene Slika
Pobuna protiv ruske okupacije - oslobođenje samo Varšave
Jozef Hlopicki
(Józef Chłopicki)
1830—1831
  • Bio poljski general;
  • Bio Napoleonov general;
  • 1830—1831. Novembarski ustanak;
    • 1830. - Varšava je oslobođena;
    • Bio je vrhovni vojni zapovednik pobunjenika;
    • Bitka kod Velike Dembe;
    • Bitka kod Ostrolenke;
    • maj 1831. - ustanak je ugušen.
 
Mihail Gedeon Racivil
(Michał Gedeon Radziwiłł)
1830—1831
  • Bio poljski general i knez;
  • 1830—1831. Novembarski ustanak;
    • 1830. - Varšava je oslobođena;
    • Bitka kod Velike Dembe;
    • Bitka kod Ostrolenke;
    • maj 1831. - ustanak je ugušen.
 
Jan Žigmund Skržinecki
(Jan Zygmunt Skrzynecki)
1830—1831
  • Bio poljski general;
  • 1830—1831. Novembarski ustanak;
    • 1830. - Varšava je oslobođena;
    • Bio je vrhovni vojni zapovednik pobunjenika;
    • Bitka kod Velike Dembe;
    • Bitka kod Ostrolenke;
    • maj 1831. - ustanak je ugušen.
 
Henrik Dembinjski
(Henryk Dembiński)
1830—1831
  • Bio poljski inženjer i pustolov;
  • 1830—1831. Novembarski ustanak;
    • 1830. - Varšava je oslobođena;
    • 1831. - Uspesi u Litvaniji: postaje divijski general;
    • Bitka kod Velike Dembe;
    • Bitka kod Ostrolenke;
    • maj 1831. - ustanak je ugušen.
 
Ignjatije Prondzinski
(Ignacy Prądzyński)
1830—1831
  • Bio poljski brigadni general;
  • 1830—1831. Novembarski ustanak;
    • 1830. - Varšava je oslobođena;
    • 1831. - Uspesi u Litvaniji: postaje divijski general;
    • Bitka kod Velike Dembe;
    • Bitka kod Ostrolenke;
    • maj 1831. - ustanak je ugušen.
 
Kazimir Malahovski
(Kazimierz Małachowski)
1830—1831
  • Bio poljski general;
  • 1830—1831. Novembarski ustanak;
    • 1830. - Varšava je oslobođena;;
    • Bitka kod Velike Dembe;
    • Bitka kod Ostrolenke;
    • maj 1831. - ustanak je ugušen.
 
Macej Rubinski
(Maciej Rybiński)
1830—1831
  • 1830—1831. Novembarski ustanak;
    • 1830. - Varšava je oslobođena;
    • Bio je poljski šef države;
    • Bitka kod Velike Dembe;
    • Bitka kod Ostrolenke;
    • maj 1831. - ustanak je ugušen.
 
Jan Nepomuk Uminski
(Jan Nepomucen Umiński)
1830—1831
  • 1830—1831. Novembarski ustanak;
    • 1830. - Varšava je oslobođena;
    • Bio je poljski šef države;
    • Bitka kod Velike Dembe;
    • Bitka kod Ostrolenke;
    • maj 1831. - ustanak je ugušen.
 

Galerija grbova uredi

Reference uredi

  1. ^ „Bolesław I Chrobry (Wielki)”. Poczet.com. Pristupljeno 9. 8. 2014. 
  2. ^ „Mieszko II Lambert”. Poczet.com. Pristupljeno 9. 8. 2014. 
  3. ^ „Bezprym Bolesławowic”. Poczet.com. Pristupljeno 9. 8. 2014. 
  4. ^ „Kazimierz I Odnowiciel”. Poczet.com. Pristupljeno 9. 8. 2014. 
  5. ^ „Bolesław II Szczodry (Śmiały)”. Poczet.com. Pristupljeno 9. 8. 2014. 
  6. ^ „Władysław I Herman”. Poczet.com. Pristupljeno 9. 8. 2014. 
  7. ^ a b v g d đ e „POLAND”. Fmg.ac. Pristupljeno 9. 8. 2014. 
  8. ^ „Zbigniew”. Poczet.com. Pristupljeno 9. 8. 2014. 
  9. ^ „Bolesław III Krzywousty”. Poczet.com. Pristupljeno 9. 8. 2014. 
  10. ^ „Władysław II Wygnaniec”. Poczet.com. Pristupljeno 9. 8. 2014. 
  11. ^ „Bolesław IV Kędzierzawy”. Poczet.com. Pristupljeno 9. 8. 2014. 
  12. ^ „Mieszko III Stary”. Poczet.com. Pristupljeno 9. 8. 2014. 
  13. ^ „Kazimierz II Sprawiedliwy”. Poczet.com. Pristupljeno 9. 8. 2014. 
  14. ^ „Leszek I Biały”. Poczet.com. Pristupljeno 9. 8. 2014. 
  15. ^ a b „Władysław III Laskonogi (Stary, Wielki)”. Poczet.com. Pristupljeno 9. 8. 2014. 
  16. ^ a b „Konrad I Mazowiecki”. Poczet.com. Pristupljeno 9. 8. 2014. 
  17. ^ a b „Henryk I Brodaty”. Poczet.com. Pristupljeno 9. 8. 2014. 
  18. ^ „Henryk II Pobożny”. Poczet.com. Pristupljeno 9. 8. 2014. 
  19. ^ a b „Bolesław V Wstydliwy”. Poczet.com. Pristupljeno 9. 8. 2014. 
  20. ^ „Leszek II Czarny”. Poczet.com. Pristupljeno 9. 8. 2014. 
  21. ^ „Henryk IV Probus (Prawy)”. Poczet.com. Pristupljeno 9. 8. 2014. 
  22. ^ a b „Przemysł II”. Poczet.com. Pristupljeno 9. 8. 2014. 
  23. ^ „Wacław II Czeski (Przemyślida)”. Poczet.com. Pristupljeno 9. 8. 2014. 
  24. ^ „Wacław III Czeski (Przemyślida)”. Poczet.com. Pristupljeno 9. 8. 2014. 
  25. ^ „Władysław I Łokietek”. Poczet.com. Pristupljeno 9. 8. 2014. 
  26. ^ „Kazimierz III Wielki”. Poczet.com. Pristupljeno 9. 8. 2014. 
  27. ^ „Ludwik Andegaweński (Węgierski, Wielki)”. Poczet.com. Pristupljeno 9. 8. 2014. 
  28. ^ „Jadwiga Andegaweńska”. Poczet.com. Pristupljeno 9. 8. 2014. 
  29. ^ „Władysław II Jagiełło”. Poczet.com. Pristupljeno 9. 8. 2014. 
  30. ^ „Władysław III Warneńczyk (Jagiellończyk)”. Poczet.com. Pristupljeno 9. 8. 2014. 
  31. ^ „Kazimierz IV Jagiellończyk”. Poczet.com. Pristupljeno 9. 8. 2014. 
  32. ^ „Jan I Olbracht”. Poczet.com. Pristupljeno 9. 8. 2014. 
  33. ^ „Aleksander I Jagiellończyk”. Poczet.com. Pristupljeno 9. 8. 2014. 
  34. ^ „Zygmunt I Stary”. Poczet.com. Pristupljeno 9. 8. 2014. 
  35. ^ „Zygmunt II August”. Poczet.com. Pristupljeno 9. 8. 2014. 
  36. ^ „Anna Jagiellonka”. Poczet.com. Pristupljeno 9. 8. 2014. 
  37. ^ „Stefan I Batory”. Poczet.com. Pristupljeno 9. 8. 2014. 
  38. ^ „Zygmunt III Waza”. Poczet.com. Pristupljeno 9. 8. 2014. 
  39. ^ „Władysław IV Waza”. Poczet.com. Pristupljeno 9. 8. 2014. 
  40. ^ „Jan II Kazimierz Waza”. Poczet.com. Pristupljeno 9. 8. 2014. 
  41. ^ „Michał Korybut Wiśniowiecki”. Poczet.com. Pristupljeno 9. 8. 2014. 
  42. ^ „Jan III Sobieski”. Poczet.com. Arhivirano iz originala 12. 12. 2013. g. Pristupljeno 9. 8. 2014. 
  43. ^ „August II Mocny (Wettin)”. Poczet.com. Pristupljeno 9. 8. 2014. 
  44. ^ a b „Stanisław Leszczyński”. Poczet.com. Pristupljeno 9. 8. 2014. 
  45. ^ „August III Sas (Wettin)”. Poczet.com. Pristupljeno 9. 8. 2014. 
  46. ^ „Stanisław August Poniatowski”. Poczet.com. Pristupljeno 9. 8. 2014. 

Vidi još uredi