Spomenik Vasi Čarapiću u Beogradu
Spomenik Vasi Čarapiću nalazi se u gradskoj opštini Stari grad na raskrsnici između ulica Francuske, Braće Jugovića i Bulevara despota Stefana. Odlukom Vlade Republike Srbije uvršćen je u spomenik kulture.
Spomenik Vasi Čarapiću | |
---|---|
![]() Spomenik Vasi Čarapiću kod Narodnog pozorišta | |
Opšte informacije | |
Mesto | Beograd |
Opština | Stari grad |
Država | ![]() |
Vreme nastanka | 1950. godine |
Tip kulturnog dobra | Spomenik kulture |
Nadležna ustanova za zaštitu | Zavod za zaštitu spomenika kulture |
beogradskonasledje |
Istorijat
urediSkluptura Vasi Čarapiću napravljena je 1950. godine i tada izvedena na izložbi ULUS-a. Izradio ju je srpski vajar Radeta Stanković, a ona predstavlja jedno od najuspešnijih umetničkih ostvarenja Stankovića. Vasa Čarapić je predstavljen u energičnom iskoraku kada se sprema da izvuče mač, gornji deo tela okrenut mu je unapred, dok se kao kontrateža na leđima vijori, u prostor isturena, naborana dolama. Postament spomenika je tretiran svedeno, u formi dekorativno neobrađenog kubusa, sa urezanom inskripcijom, koja sadrži ime Vasa Čarapić, postavljenom na frontu.[1] Podest spomenika je prvobitno koncipiran kao kamena pravougaona površina, blago uzdignuta od nivoa tla i smeštena kao prilaz na prednjem delu.[1] Naknadno u sklopu parternog i parkovskog uređenja skvera ispred nekadašnjeg Ratničkog doma, između ulica Francuske i Braće Jugovića, ovaj podest uklopljen u koncept parkovskog rešenja, čime je površina kamenog podesta znatno smanjena tako da obuhvata plitak prostor oko postamenta.[1]
Spomenik je postavljen u ovom delu grada zbog blizine nekadašnje Stambol kapije, koja se nalazila na prostoru današnjeg Trga republike, a na njenom prostoru je Čarapić smrtno ranjen.[1][2]
Skultpura je otkrivena 12. avgusta 1951. godine, a na svečasnosti je govorio Đurica Jojkić, predsednik Izvršnog odbora Narodnog odbora grada Beograda.[3] Jojkić je istakao da je Čarapić bio jedan od boraca protiv turskog feudalizma i da se podizanjem ovog spomenika ostavlja primer kako se treba boriti za slobodu i nezavisnost otadžbine.[4][3]
Vidi još
urediReference
uredi- ^ a b v g „Spomenik Vasi Čarapiću u Beogradu” (PDF). beogradskonasledje.rs. Pristupljeno 20. 8. 2019.
- ^ Vujović, Branko (2003). Beograd u prošlosti i sadašnjosti. Beograd: Izdavačka kuća Draganić. str. 148.
- ^ a b „Spomenik Vasi Čarapiću”. turistickiklub.com. Pristupljeno 20. 8. 2019.
- ^ Borba, 13. avgust 1951. str. 2