Spomenik Klupa Sofora

Spomen Klupa Sofora se nalazi u Studentskom parku, opština Stari Grad, u centru Beograda. U saradnji sa JKP „Zelenilo Beograd“, vajar Bogdan Vukosavljević (1980, Beograd -), osmislio je i napravio prvi spomenik biljci u obliku klupe.

Spomenik Klupa sofora
Spomenik Klupa sofora u Studentskom parku, Beograd
Opšte informacije
MestoBeograd
OpštinaStari grad
Država Srbija
Vrsta spomenikaspomenik
Vreme nastanka2010.
Nadležna ustanova za zaštituZelenilo Beograd
Spomenik Klupa sofora, info ploča

Sofora uredi

Sofora je biljka koja potiče iz istočne Azije, uglavnom Kine i Japana. Latinski naziv je Styphnolobium japonicum, a najrasprostranjenija je vrsta Sophora japonica. List ovog listopadnog drveta je sličan bagremovom, a sitni, beli, mirisni cvetovi formiraju uspravnu vršnu metlicu. Plod je viseća mahuna koja sadrži 3-7 semena. Ima jako razgranat koren. Zove se još i japanski bagrem. Nije zahtevna biljka i ne zahteva posebnu negu. Smatra se dobrom medonosnom biljkom.[1]

Istorija uredi

U Studentskom parku nekada je postojalo drvo japanska sofora koje je 2008. godine posečeno, kada je bilo staro više od 120 godina. Prema tabli pored spomenika to je bilo prvo drvo posađeno u ovom parku. Posle dugog niza godina dostiglo je svoju fiziološku zrelost, obolelo je u korenu i moralo je da bude uklonjeno. Bilo je visoko 25 metara, obima 4,25 metara.[2]

2010. godine, vajar Bogdan Vukosavljević izveo je i osmislio projekat skulptura u javnom prostoru - „Klupa sofora“ u Akademskom parku.[3]

Otvaranje spomenika uredi

18.maja 2010. godine organizovana je promocija ovog umetničkog dela koje predstavlja parkovsku klupu nastalu od građe posečene sofore. Postolje klupe izrađeno je kao autentično žilište posečene sofore i izliveno je u bronzi, a oko nje su posađene tri mlade sadnice koje na tom mestu predstavljaju produžetak njene vrste. Pored klupe je postavljena info tabla.[4]

Autor je tom prilikom izjavio: „Baveći se izradom skulptura u drvetu i poznavajući svu lepotu obrađenog drveta, došao sam na ideju da od zdravih delova posečene sofore napravim klupu. Imajući u vidu impozantnost i specifičnu strukturu žilišta rešio sam da se specifičnom protetičkom gumom skine kalup sa samog panja i žilišta sofore, jer je to bio jedini način da se sačuva autentična forma samog drveta. Ovaj projekat specifičan je po tome, što predstavlja prvi spomenik na našim prostorima koji je posvećen jednoj biljci.“ [5]

Reference uredi

  1. ^ „Sofora listopadno drvo, medonoša dekorativnih listova”. cvecarstvo.com. Pristupljeno 8. 3. 2020. 
  2. ^ „Prvi spomenik u Beogradu koji je posvećen jednoj biljci – Klupa Sofora”. beogradskevesti.info. Pristupljeno 8. 3. 2020. 
  3. ^ „Bogdan Vukosavljević: Preispitivanje potencijala drveta”. arte.rs. Pristupljeno 8. 3. 2020. 
  4. ^ „Parkovska klupa kao umetničko delo”. danas.rs. Pristupljeno 8. 3. 2020. 
  5. ^ „Najstarije drvo „postalo“ klupa”. danas.rs. Pristupljeno 8. 3. 2020.