Sport

облик такмичарске активности, најчешће физичке

Sportom (iz latinskog deportare, odatle starofrancuski desporter, odatle staroengleski disport, odatle današnji sport i znači razonođenje, odmaranje, uživanje) se nazivaju takmičenja koja su najčešće u sferi fizičkih aktivnosti,[1] ali postoje i sportovi koji nisu vezani za fizičku aktivnost, kao na primer šah. Neki od razloga za bavljenjem sportom mogu biti razonoda, razvijanje tela, poboljšanje sposobnosti, takmičarski duh, kao i finansijska dobit.[2] Obično je takmičenje ili igra između dve strane, od kojih svaka pokušava da premaši drugu. Neki sportovi dozvoljavaju nerešenu igru; drugi obezbeđuju metode za rešavanje nerešenih ishoda, kako bi osigurao jedan pobednik i jedan gubitnik. Veći broj takvih takmičenja sa dva ishoda može biti organizovano na turniru, čime se proizvodi šampion. Mnoge sportske lige imaju godišnjeg šampiona, koji se određuje uređivanjem igara u redovnoj sportskoj sezoni, čemu u nekim slučajevima sledi finalna igra. Postoje stotine sportova, počevši od onih između pojedinačnih takmičara, do onih sa stotinama istovremenih učesnika, bilo u timu ili koji se takmiče kao pojedinci. U pojedinim sportovima kao što su trke, veliki broj takmičara se može takmičiti, svaki protiv svih drugih, sa jednim pobednikom.

Košarka
Sport u detinjstvu. Ovde prikazan fudbal je timski sport, koji isto tako pruža mogućnosti za negovanje fizička sposobnost i veštine društvene interakcije.

Sport je generalno smatra sistemom aktivnosti koji se zasniva na fizičkom atleticizmu ili fizičkoj spretnosti. Velika sportska takmičenjima kao što su Olimpijske igre priznaju samo sportske susrete koji zadovoljavaju ovu definiciju.[3] Niz drugih organizacija, kao što je Savet Evrope koriste definicije kojima se isključuju aktivnosti bez fizičkog elementa iz klasifikacije sporta.[2] Međutim, brojne kompetitivne ali nefizičke aktivnosti zahtevaju priznavanje kao duševni sportovi. Međunarodni olimpijski komitet (kroz ARISF[4][5]) priznaje šah i bridž kao bona fide sportove, a SportAccord,[6][7] međunarodna asocijacija sportskih federacija, prepoznaje pet nefizičkih sportova: bridž, šah, damu, go i kineski šah,[8][9] i ograničava broj duševnih igara koje se mogu priznati kao sport.[1]

Sportovi obično se regulišu skupom pravila ili običaja, koji služe za osiguranje poštene konkurencije i omogućavaju konzistentno odlučivanje o pobedniku. Pobeda može biti određena fizičkim događajima kao što su bodovanje golova ili prvim prelaskom linije. Takođe može biti određena pomoću sudija koji boduju elemente sportske performanse, uključujući objektivne ili subjektivne mere kao što su tehnički učinak ili umetnički utisak.

Obično se čuvaju zapisi o performansama, a za popularne sportove, ove informacije mogu biti na široko objavljivane ili opisane u sportskim vestima. Sport je takođe značajan izvor zabave za neučesnike, pri čemu gledalački sport privlači velike gomile na sportske stadione i dvorane, a šira publika se doseže putem emitovanja sportskih događaja.[10][11] Sportsko klađenje[12] je u nekim slučajevima strogo regulisano, i u pojedinim slučajevima je od centralnog značaja za sport.[13]

Prema A.T. Kerniju, konsultantskoj kući, globalna sportska industrija je vredela 620 milijardi dolara od 2013. godine.[14] Najdostupniji i najviše praktikovani sport na svetu je trčanje, dok je fudbal najpopularniji navijački sport.[15][16]

Značenje i upotreba uredi

Etimologija uredi

Reč „sport“ potiče od starofrancuske reči desport sa značenjem „razonoda“. Najstarija definicija u engleskom koja potiče iz oko 1300. godine je „sve što ljudi nalaze zanimljivim ili zabavnim“.[17]

Druga značenja obuhvataju kockanje i događaje koji su priređeni u svrhu kockanja; lov; i igre i razonodu, uključujući one koje zahtevaju vežbanje. [18] Roget definiše imenicu sport kao „aktivnost koja se preduzima radi opuštanja i zabave“ i koja je sinonimna sa razonodom i rekreacijom.[19]

Nomenklatura uredi

Pojedinačni termin „sport“ se koristi na većini engleskih dijalekata kako bi se opisao opšti koncept (npr. „Deca koja učestvuju u sportu“), a „sportovi“ se koristi da opišu višestruke aktivnosti (npr. „Fudbal i ragbi su najpopularniji sportovi u Engleskoj“).

Istorija uredi

 
Rimska bronzana redukcija Mironovog Diskobolosa, 2. vek[20][21]

Artefakti i strukture svedoče o postojanju sporta u Kini još pre 2.000. p. n. e.[22] Postoje indikacije da je gimnastika bila popularna u Kineskoj antičkoj prošlosti. Monumenti faraona ukazuju na činjenicu da su brojni sportovi, uključujući plivanje i ribolov, bili dobro razvijeni i regulisani pre nekoliko hiljada godina u drevnom Egiptu.[23] Drugi egipatski sportovi su bacanje koplja, skok u vis i rvanje. Sportovi u antičkoj Persiji kao što je tradicionalna iranska borilačka veština zorhana imaju blisku vezu sa veštinama ratovanja.[24] Među drugim sportovima koji vode poreklo iz Pesije su polo i justa.

 
Motorizovani sportovi su se pojavili s razvojem tehnologije modernog doba
 
Elektronski sportovi su nedavni razvoj.[25]

Širok opseg sportova je već bio uspostavljen do vremena antičke Grčke. Vojna kultura i razvoj sporta u Grčkoj su znatno uticali na jedno na drugo. Sportovi su postali takav prominentan deo njihove kulture da su Grci stvorili Olimpijske igre, koje se u drevnim vremenima održavale svake četiri godine u malom selu u Peloponezu zvanom Olimpija, Grčka.[26]

Sportovi su bili u sve većoj meri organizovani i regulisani od vremena antičkih olimpijada sve do sadašnjeg veka. Industrijalizacija je dovela do povećanja količine slobodnog vremena, omogućavajući ljudima da prisustvuju i prate navijačke sportove i da učestvuju u atletskim aktivnostima. Ovi trendovi su nastavljeni sa pojavom masovnih medija i globalnih komunikacija. Profesionalizam je postao prevalentan, što je dodatno povećalo popularnost sporta, pošto sad sportski navijači mogu da prate podvige profesionalnih sportista - dok istovremeno uživaju u vežbanju i konkurenciji vezanoj za amatersko učešće u sportu. Od početka 21. veka, se vodi sve intenzivnija debata o tome da li će transrodni sportisti moći da učestvuju u sportskim događajima koji su u skladu sa njihovim post-tranzicionim rodnim identitetom.[27]

Podela uredi

Jedna od glavnih podela sportova može biti na grupne i samostalne:

U mnogim pojedinačnim sportskim disciplinama na zvaničnim takmičenjima zbir bodova učesnika iz iste ekipe se sabira da bi se dobio ekipni pobednik, to jest klub koji je imao najbolje učesnike.

Neki sportovi mogu se izvoditi i pojedinačno i grupno. Tu spadaju tenis, umetničko klizanje, stoni tenis, skokovi u vodu i mnogo drugih.

Sport može biti takmičarskog ili slobodnog karaktera. Takmičarski karakter je kada sportisti nastupaju na takmičenjima u želji za postizanjem vrhunskih rezultata. Obično se radi takmičenja organizuju redovni ili povremeni turniri gde učestvuje više ekipa (timova) ili pojedinaca. Među takmičenjima koja širom sveta izazivaju najveću pažnju i interesovanje su svakako Olimpijske igre i Svetsko prvenstvo u fudbalu, a veliku popularnost imaju i takmičenja Formule 1, kao i mnoga druga.

Usled televizijske publike koja se meri milionima, sport je danas postao i unosan biznis. Multinacionalne korporacije daju velike sume novca kako bi se njihove reklame pojavile na važnim sportskim događajima, a transferi najboljih sportista iz jednog u drugi klub se mere desetinama miliona dolara.

Slobodni (amaterski) karakter je kada se sportisti bave sportom iz sebi poznatih razloga, a najčešće to budu rekreativni i zdravstveni razlozi.

Klasifikacija sporta uredi

Klasifikacija sporta obuhvata podelu sporta na različite podvrste.

Prva podela je na:

  1. Rekreativni sport (karakteriše ga redovni program vežbanja i takmičenja u cilju očuvanja zdravlja i fizičke spremnosti)
  2. Školski sport (treninzi i sistem takmičenja su prilagođeni uzrastu sportista, kako bi se svakome omogućilo da ispolji svoj talenat)
  3. Amaterski sport (sportisti pojedinci stiču društvenu afirmaciju, ostvaruju neku dopunsku zaradu i sl.)
  4. Sport invalida (okuplja invalide i organizuje takmičenja u cilju telesne i mentalne rehabilitacije)
  5. Profesionalni sport (sportisti, njihovi treneri, menadžeri i ostalo osoblje su plaćeni za aktivno bavljenje sportom i on je njihovo osnovno zanimanje)

Pored toga može se deliti i na:

  1. Elitni ili vrhunski sport treba da omogući najboljim pojedincima da postanu vrhunski. Vrhunski sportski uspesi nisu mogući bez masovnog bavljenja sportom, jer se najbolji pojedinci reprodukuju iz njega principom selekcije.
  2. Netakmičarski sport je individualni sport svakog pojedinca i podrazumeva univerzalnu vrednost jer se njime aktivno mogu baviti sve kategorije stanovništva.
  3. Takmičarski sport ključni značaj pridaje pobedi, konkurenciji, žrtvovanju (pobeda postaje drugo ime za sport).

Popis sportova uredi

Postoje brojne podele sportova, i teško je napraviti potpuno tačno razgraničenje. Često se govori o olimpijskim sportovima, tj. onima koji su u programu zimskih ili letnjih Olimpijskih igara, te o ostalim, neolimpijskim sportovima. Postoje i sportovi kao što su moderni petoboj ili triatlon koju su u stvari spoj nekoliko različitih sportova, te dakle spadaju u zasebnu kategoriju.

Atletika uredi

  • bacačke discipline (disk, koplje, kugla, kladivo)
  • trkačke discipline (sprint, srednje pruge, duge pruge, visoke i niske prepone, štafete)
  • skokovi (vis, dalj, troskok, motka)
  • višeboj

Ekipni sportovi s loptom uredi

Ekipni sportovi s loptom razvili su se iz srednjoameričke igre loptom:

Sportovi u kojima se loptica udara reketom uredi

Sportovi u kojima se loptica udara palicom ili batom uredi

Biciklizam uredi

Gimnastika uredi

Sportovi snage uredi

Sportovi preciznosti uredi

Vodeni sportovi uredi

Sportovi na snegu i ledu uredi

Sportovi s više sportskih disciplina uredi

Borilački sportovi i veštine uredi

Sportovi s loptom uredi

Moto-sportovi uredi

Konjički sportovi uredi

Ekstremni sportovi uredi

Misaone igre uredi

Tradicionalni sportovi uredi

Uloga sporta u društvu uredi

Australijska biskupska konferencija objavila je 25. septembra 2014.[28] izjavu o društvenoj pravdi Kruna za Australiju. Dati maksimum u našoj sportskoj naciji[29] u kojem ističu odgojnu ulogu sporta, naročito među mladima, te upozoravaju na društvenu opasnost ako se iz vidika izgube istinske sportske vrednosti, povlađujući samo novcu i uspehu.[30] U dokumentu stoji da se predlaže detaljni ispit savesti o tomu kako se živi sport, jer događa se da se mentalitet pobede po svaku cenu naglo proširio i u neprofesionalnom sportu do te mere „da su i najmlađi izloženi pritisku zbog postizanja rezultata, da igraju i kad su ozleđeni, da krše pravila te da ne poštuju duh igre“.[30] U dokumentu se izričito osuđuje svaki vid dopinga i zalaže se da se popularnim sportistima ne toleriše nasilno ponašanje izvan igrališta, te da se ne sme poricati da sistem nema ništa s tim zastranjenjima.[30] Sport je ogledalo društva, odražava ono najbolje što pojedinci i nacija poseduju, ali isto tako i najtamniju stranu društva, što za posledicu ima da se zajednica previše navikava na nasilje, zloupotrebu droga i alkohola, bilo da se radi o sportistima ili o posmatračima sporta, bilo da se radi o takmičenju ili van njega, zatim problem porasta nezakonitih opklada, korupcije i zločina u vezi s tim „ozbiljno prete celovitosti sporta i njegovoj sposobnosti da izgrađuje zajednicu“.[30]

Sport danas predstavlja osim zabave i rekreacije, veoma važan deo ljudskog i društvenog identiteta, i pojedinca i šire društvene zajednice, bila ta zajednica gradski kvart, grad, regija ili nacija. Sport u svakom smislu predstavlja jedan od najbitnijih fenomena popularne kulture i kada zaokuplja interesovanje ljudi širom planete bez obzira na njihovo obrazovanje ili materijalni status, može se zaključiti da je sport postao veoma bitan za razvoj ljudskog društva, kako na globalnom nivou tako i na nivou nacije i država. Društvo je to koje je uspelo da sport podigne višu lestvicu i stavi ga na takvu poziciju, gde se njegova uloga i te kako vrednuje.[31]

Omasovljavanje sporta počinje kao posledica industrijalizacije, urbanizacije i same promene odnosa stanovništva prema sopstvenim potrebama i željama. Polako i postepeno se razvijaju moderne ekonomske, političke i kulturne institucije ali jedna od bitnih stvari je da se u velikoj meri otvaraju vrata i sportu. Slobodno vreme, koje nastaje kao posledica promene načina života, ljudi koji imaju fiksno radno vreme, uslovljava nastanak novih interesovanja, novih ukusa i novih potreba u organizovanju svakodnevnog života. Potreba za igrom, zabavom, rekreacijom i fizičkim aktivnostima najširih slojeva stanovništva počinje da dominira u procesu osmišljavanja slobodnog vremena i podstiče stvaranje, razvijanje i usvajanje novih kulturnih obrazaca.[31]

Na sport utiču veliki broj činioca koji u isto vreme mogu da pomognu ali i odmognu u obavljanju fizičkih delatnosti. Možemo reći da su ti činioci veoma raznovrsni, poput, roditelja i porodice, vršnjaka, škole, a u poslednje vreme i interneta i svih medija preko kojih može da se dođe do raznih informacija relevantne sportu, kao što je televizor, mobilni uređaji, kompjuteri, radio stanice, ali i žuta štampa i druge vrste medija.[32]

Ključnu ulog imaju, društvo, škola i porodica, koje zajedničkim snagama moraju osmisliti aktivnosti čiji će sadržaji biti privlačni, atraktivni, kvalitetni, produktivni i uspešno odgovoriti na razvojne potrebe društva. Zbog toga, društvena zajednica se mora potruditi da se kroz razne kulturne, sportske, umetničke i rekreativne i druge aktivnosti mladi ostvare a zajedno sa njima i celokupno društvo. Jedino tako mogu biti zadovoljni, ispunjeni i srećni čime stvaraju osnovu zdravog društva.[33]

Društvo pruža povoljne ili manje optimalne uslove za razvoj sporta. Organizovanje sporta zavisi od vrednosnih orijentacija koje društvo propagira. Razvoj događaja u sportu, u mnogim zemljama išao je po istoj šemi vrednosnog obrasca za koji se društvo zalagalo. Ako želimo da promenimo i unapredimo stanje sporta, da dokažemo da sport donosi razne beneficije kako pojedincu tako i društvu, ne može se prostim rastom, razvijanjem postojećeg sporta postići istinska humanizacija odnosa u sportu. Nije moguće menjati ni sport, ni odnose u sportu a da se ne menjaju društveni odnosi koji reprodukuju sport. Nemoguće je govoriti o novim odnosima u sportu, a pri tome sačuvati društvene odnose sa svim njihovim protivrečnim funkcijama koje se temelje na nepravednosti.[34]

Sport je onaj domen ljudske svakodnevnice koji pruža velike mogućnosti ljudskoj suštini da se ispolji, da realizuje osnovnu osobinu ljudske prirode. Sport može biti poprište najveličanstvenijih ljudskih pobeda ali i padova. On pojačava društvene veze i daje mogućnost nacijama da se ižive i identifikuju sa svojom grupom. Na taj način sport se koristi kao sredstvo socijalno-grupne integracije, sredstvo buđenja patriotskih i nacionalnih osećanja.[34]

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ a b „Definition of sport”. SportAccord. Arhivirano iz originala 28. 10. 2011. g. 
  2. ^ a b Council of Europe. „The Europien sport charter”. Pristupljeno 5. 3. 2012. 
  3. ^ „List of Summer and Winter Olympic Sports and Events”. The Olympic Movement. 
  4. ^ „New ARISF Council elected”. Association of IOC Recognised International Sports Federations. 5. 6. 2013. Arhivirano iz originala 15. 7. 2014. g. Pristupljeno 16. 7. 2013. 
  5. ^ „ARISF - Members”. arisf.org. Pristupljeno 21. 7. 2016. 
  6. ^ "Members" Arhivirano na sajtu Wayback Machine (30. april 2015). SportAccord – International Federations' Union (sportaccord.com). 2013-07-19. Pristupljeno 2013-08-13.
  7. ^ „MISSION”. Arhivirano iz originala 19. 2. 2015. g. Pristupljeno 15. 6. 2015. 
  8. ^ „World Mind Games”. SportAccord. Arhivirano iz originala 8. 5. 2012. g. 
  9. ^ „Members”. SportAccord. Arhivirano iz originala 7. 5. 2012. g. Pristupljeno 5. 9. 2017. 
  10. ^ „100 years ago: Football fans enjoy mechanized reproduction of KU-MU game”. Lawrence Journal-World. 27. 11. 2011. Pristupljeno 27. 12. 2011. 
  11. ^ Koppett, Leonard (proleće 1999). „Baker Field: Birthplace of Sports Television”. Columbia College Today. Columbia University. Pristupljeno 30. 11. 2009. 
  12. ^ „Sports Betting”. American Gaming Association. Arhivirano iz originala 10. 9. 2015. g. Pristupljeno 5. 9. 2017. 
  13. ^ Fairleigh Dickinson University's PublicMind, (December 19, 2011). A Nation of Bettors? (press release)
  14. ^ „Women in sport: Game, sex and match”. The Economist. 7. 9. 2013. 
  15. ^ Finn 2012.
  16. ^ Mangan 2014, str. 93.
  17. ^ Harper, Douglas. „sport (n.)”. Online Etymological Dictionary. Pristupljeno 20. 4. 2008. 
  18. ^ Webster's Third New International Dictionary of the English Language, Unabridged. Springfield, MA: G&C Merriam Company. 1967. str. 2206. 
  19. ^ Roget's II: The New Thesaurus, Third Edition. Houghton Mifflin Harcourt. 1995. ISBN 978-0-618-25414-9. 
  20. ^ Woodford 1982, str. 16
  21. ^ Haskell & Penny 1981, str. 200, 227.
  22. ^ „Sports History in China”. Arhivirano iz originala 03. 03. 2009. g. Pristupljeno 05. 09. 2017. 
  23. ^ „Mr Ahmed D. Touny (EGY), IOC Member”. Arhivirano iz originala 29. 10. 2006. g. 
  24. ^ „Persian warriors”. Arhivirano iz originala 26. 3. 2007. g. 
  25. ^ Hamari, Juho; Sjöblom, Max (2016). „What is eSports and why do people watch it?”. Internet Research. SSRN 2686182 . doi:10.1108/IntR-04-2016-0085. 
  26. ^ „Ancient Olympic Games”. 
  27. ^ Sport & the Law: Historical and Cultural Intersections. pp. 111, Sarah K. Fields - 2014
  28. ^ Bishops put Sport at the forefront of Social Justice Statement, Associated & Catholic Colleges of WA, 25. rujna 2014.
  29. ^ Social Justice Statement 2014-15. A Crown for Australia. Striving for the best in our sporting nation. Arhivirano na sajtu Wayback Machine (11. april 2015), Australian Catholic Social Justice Council (sadrži zapise u formatima pdf, video, ppt i doc, te poveznicu na YouTube)
  30. ^ a b v g Sport treba braniti od sportskih preterivanja , Radio Vatikan, 20. septembra 2014.
  31. ^ a b Dimitrijević, Bojan (2013). „Sport kao nova tema u srpskoj istoriografiji”. 
  32. ^ Ladislav, Bognar (2005). Didaktika. Zagreb: Školska knjiga. 
  33. ^ Videnović, Radomir (2011). Vaspitanje za humane odnose. Filozofski fakultet Univerziteta u Nišu. 
  34. ^ a b Koković, Dragan (2010). Društvo, nasilje i sport. Novi Sad: Mediterran publishing. 

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi