Srpsko narodno vijeće

Srpsko narodno vijeće (skraćeno: SNV) je izabrano političko, savetodavno i koordinativno telo koje deluje kao samouprava Srba u Republici Hrvatskoj u stvarima u koje pripadaju pitanja njihovih neotuđivih ljudskih, građanskih i nacionalnih prava, te u pitanjima njihova identiteta, njihove participacije i integracije u hrvatsko društvo.

Srpsko narodno vijeće
Datum osnivanja19. jul 1997.
Tipudruženje građana
SedišteHrvatska Zagreb, Hrvatska
PredsednikMilorad Pupovac
Generalni sekretarBranko Jurišić
Veb-sajtwww.snv.hr

Pun naziv glasi: Srpsko narodno vijeće - Nacionalna koordinacija vijeća srpske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj.

Osnivanje i status uredi

Srpsko narodno vijeće je osnovano na osnovu Erdutskog sporazuma, koji Srbima garantuje lokalnu manjinsku samoupravu, te posebno tačke 9. "Pisma Vlade Republike Hrvatske o dovršenju mirne reintegracije područja pod prelaznom upravom" - kao vijeće srpske etničke zajednice u Hrvatskoj, odnosno kao institucija manjinske, etničke samouprave Srba u Hrvatskoj i Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj."[1]

Vijeće je osnovano i na osnovu viševekovne tradicije srpske samouprave koja seže u vremena prvih crkveno-narodnih sabora, preko zakonodavnih i političkih akata kojima se regulisao položaj Srba u Hrvatskoj tokom 18. i 19. veka, do dokumenata Zemaljskog antifašističkog veća.[1]

Konstitutivna sjednica Vijeća održana je 19. jula 1997. godine u Zagrebu na inicijativu Saveza srpskih organizacija i njegovih članica: Srpskog kulturnog društva Prosvjeta, Srpskog demokratskog foruma, Zajednice Srba Rijeke, Zajednice Srba Istre te Zajedničkog veća opština istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srema. Osim inicijatora osnivanja, članovi osnivači bili su i Samostalna demokratska srpska stranka, Baranjski demokratski forum, Udruženje izbjeglih i prognanih Srba iz Hrvatske, predstavnici dijela crkvenih opština Srpske pravoslavne crkve, saborski zastupnici srpske nacionalnosti i ugledni pojedinci. Osnivanje Vijeća nisu podržale Srpska narodna stranka i Zajednica Srba Hrvatske.[2]

Vijeće je utemeljeno na vrednostima demokratije, civilnog društva, tolerancije, multikulturalnosti i interkulturalnosti, i kao takvo se protivi bilo kojim vrstama etničke, verske ili političke isključivosti kojima se ugrožava tolerancija razlika, narušava priznavanje različitih identiteta i njihovo integrisanje u celinu nacionalne kulture.

Prva decenija uredi

Prvih deset godina Srpskog narodnog vijeća ispunjeno je doista brojnim inicijativama, akcijama i delatnostima među koji se izdvajaju:[1]

Majska skupština uredi

Velika skupština SNV-a održana je 31. maja 2008. godine u Zagrebu na kojoj je učestvovalo 1.682 većnika iz cele Hrvatske, predstavnika opštinskih, gradskih i županijskih veća srpske manjine i organizacija koje okupljaju Srbe iz Hrvatske. Najveći skup u samostalnoj Hrvatskoj izabranih predstavnika Srba u Hrvatskoj održao se povodom 160. godina od Majske skupštine u Sremskim Karlovcima i 160. godišnjice ustoličenja patrijarha Josifa Rajačića.[3]

Odeljenja uredi

Arhiv Srba u Republici Hrvatskoj osnovan je u novembru 2006. godine kao odeljenje koji se bavi prikupljanjem građe koja je vezana za istoriju Srba u Hrvatskoj. Arhiv prikuplja dokumente, audio-vizuelne i digitalne zapise, te fotografije od posebnog značaja za kulturno-istorijsku baštinu.

Centar za razvoj i investicije ustanovljen je u leto 2006. godine kao izraz potrebe i prepoznavanja problema sa područja od posebne državne brige, odnosno povratničke populacije. Veće je donijelo odluku o formiranju Centra na svojoj skupštini 2006. godine sa ciljem da dosadašnju delatnost usmerenu na statusna pitanja srpske zajednice, povratak izbjeglih i njihova reintegraciju te izdavačko informativnu djelatnost proširi na područje ekonomije odnosno pitanja ekonomske održivosti i razvoja povratnika i srpske zajednice u cjelini sa težištem na područje od posebne državne brige.

Između ostalih delatnosti Veće se bavi i izdavaštvom. Pored nedeljnika „Novosti“ Veće je do sada izdao nekoliko publikacija i izdanja. Svake godine Veće priređuje svoj kalendar,

Veće srpske nacionalne manjine uredi

Prvi izbori za veća provedeni su 18. maja 2003. godine. Drugi izbori za veća provedeni su 17. juna 2007. godine. Treći izbori za veća provedeni su 10. jula 2011. godine.

Srpsko narodno vijeće kao nacionalna koordinacija veća srpske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj pored predsednika čini i predsedništvo. Predsedništvo čine predsednici županijskih veća izabrani na manjinskim izborima.

Naziv županije Predsednik 2003—2007 Predsednik 2007—2011 Aktuelni predsednik
1.
Zagrebačka
Dragica Knez
Dragoljub Geratović
Đuro Zatezalo
2.
Krapinsko-zagorska
nema predstavnika
nema predstavnika
nema predstavnika
3.
Sisačko-moslavačka
Milan Lončar
Nikola Sužnjević
Nikola Arbutina
4.
Karlovačka
Đuro Zatezalo
Rade Kosanović
Rade Kosanović
5.
Varaždinska
Dragan Dašić
Dragan Dašić
Milan Mirčetić
6.
Koprivničko-križevačka
Žarko Čenić
Veljko Mandić
Branko Dulikravić
7.
Bjelovarsko-bilogorska
Nenad Vlahović
Nenad Vlahović
Darko Kekanović
8.
Primorsko-goranska
Branko Vrcelj
Branko Vrcelj
Milan Eraković
9.
Ličko-senjska
Milorad Delić
Dragan Đević
Ilija Obradović
10.
Virovitičko-podravska
Staniša Žarković
Staniša Žarković
Igor Pavković
11.
Požeško-slavonska
Milan Mirić
Darko Derenj
Miroslav Grozdanić
12.
Brodsko-posavska
Anđelko Rudeš
Slavko Čiča
Slavko Čiča
13.
Zadarska
Veselko Čakić
Veselko Čakić
Milan Milić
14.
Osječko-baranjska
Jovan Jelić
Stanislav Vukosavljević
Stanislav Vukosavljević
15.
Šibensko-kninska
Ratko Gajica
Petar Pašić
Mirko Rašković
16.
Vukovarsko-srijemska
Jovan Ajduković
Miodrag Nedeljković
Miodrag Nedeljković
17.
Splitsko-dalmatinska
Momčilo Rusić
Momčilo Rusić
Marko Tomašević
18.
Istarska
Žarko Čortan
Radomir Janković
Milan Rašula
19.
Dubrovačko-neretvanska
nema predstavnika
Milorad Vukanović
Milorad Vukanović
20.
Međimurska
nema predstavnika
Zorica Laih
Zorica Laih
21.
Grad Zagreb
David D. Orlović
Aleksandar Milošević
Aleksandar Milošević

Dodela nagrada i priznanja uredi

Veće svake godine na Božićnom prijemu dodeljuje sledeće nagrade (povelja i medalja):

Spisak dobitnika nagrada uredi

Godina Dobitnici Nagrade Svetozar Pribićević
2008.
Zoran Pusić
2009.
Drago Hedl
[4]
2010.
Igor Mandić
[5]
2011.
Vesna Škare Ožbolt i Ivan Vrkić
[6]
2012.
Ivo Josipović i Boris Tadić
[7]
2013.
Josip Rajhl-Kir1
[8]
2014.
Milka Kučeković
[9]
Godina Dobitnici Nagrade Nikola Tesla
2009.
Damir Kajin
[4]
2010.
Jovan Mirić
[5]
2011.
Vojislav Stanimirović
[6]
2012.
Slobodan Uzelac i Miloš Vojnović1
[7]
2013.
Tatjana Musić-Olujić
[8]
2014.
Nataša Desnica Žerjavić
[9]


Godina Dobitnici Nagrade Gojko Nikoliš
2009.
Đuro Zatezalo
[4]
2010.
Slavko Goldštajn
[5]
2011.
Nikola Visković
[6]
2012.
Josip Boljkovac i Rade Bulat
[7]
2013.
Stjepan Mesić
[8]
2014.
Ivan Fumić
[9]
Godina Dobitnici Nagrade Dijana Budisavljević
2011.
Vesna Teršelić
[6]
2012.
Darinka Janjanin1
[7]
2013.
Mirjana Galo
[8]
2014.
Tonči Majić
[9]

1 Miloš Vojnović, Darinka Janjanin i Josip Rajhl-Kir nagrade su dobili posthumno.

Vidi još uredi

Reference uredi

Spoljašnje veze uredi