Stega crnogorska i brdska

Stega crnogorska i brdska predstavlja prvi pisani zakon na području (stare) Crne Gore i Brda, koji je donet 1796. godine, a imao je svega šest članova. Donet je na zboru crnogorskih i brdskih glavara na Cetinju, nedugo nakon bitke na Martinićima, u kojoj je manjim dijelom vojske komandovao vladika Petar I Petrović Njegoš, dok je nad dvije trećine komandovao guvernadur Jovan Radonjić, porazivši tursku vojsku. Stegu je osmislio i sastavio vladika Petar, u želji da osnaži vezu između Crnogoraca i Brđana. Prvopotpisani na ovom dokumentu je guvernadur Jovan Radonjić, dok vladičinog potpisa u izvorniku nema, te se mnogi istoričari spore oko autorstva Stege. Dokument je pisan rukom Aleksejeva, koji i sam u jednom pismu kaže kako su jedine vladičine riječi u tekstu Stege: „Juda“ i „Branković“. Stega predstavlja ozakonjenje zajedničke borbe Crnogoraca i Brđana protiv Turaka. Ovaj zakon predviđa samo moralne sankcije, čime se prvenstveno apeluje na savjest i čast. Prvim članom se Bog poziva u pomoć da se međusobno ne izdaju. Drugim se naglašava obaveza Crnogoraca da priskoče u pomoć bilo kom brdskom plemenu koje bi Turci napali. Trećim članom se preti prokletstvom od strane naroda za svakog ko bi izdao. U četvrtom se ističe da će i potomstvo onoga ko izda ostati bez časti. Peti član obavezuje na zaklinjanje da se ovaj zakon poštuje. Šestim članom se obavezuje Mitropolija i nahije da čuvaju tekst Stege.[1]

Stega (1796) prvi pisani zakon Crne Gore i Brda

Vidi još uredi

 
Područje Stare Crne Gore (1) i područja dvaju brdskih plemena (zeleno): Bjelopavlića (2) i Pipera (3)

Reference uredi

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi