Sticanje bez osnova

Sticanje bez osnova postoji kada neko činidbom ili na drugi način stekne nešto što mu po pravu ne pripada. Sticanje bez osnova ili kako se još naziva pravno neosnovano obogaćenje je poseban izvor obligacija, manjeg značaja i obuhvatnosti nego ugovor ili prouzrokovanje štete. Opšte je pravilo da se niko ne može obogatiti bez pravnog osnova, na tuđ račun. Iz toga nastaje obligacioni odnos u kome je obogaćeni dužnik, a osiromašeni povjerilac. Osiromašeni ima pravo potraživati da se ono što je obogaćeni primio vrati. Kada neki dio imovine jednog lica pređe, na bilo koji način, u imovinu drugog lica, a taj prelaz nema svoj pravni osnov u nekom pravnom poslu ili u zakonu, obogaćeni sticalac dužan je vratiti ga, kad je to moguće, ili naknaditi.

ElementiUredi

  • obogaćenje (povećanje imovine)
  • na tuđ račun (drugo lice osiromašilo)
  • bez pravnog osnova (osnov je ono što pravno objašnjava prenos vrijednosti iz jedne imovine u drugu)

Slučajevi pravno neosnovanog obogaćenjaUredi

1. Isplata nedugovanog kada neko isti dug plati dva puta onda ima pravo tražiti vraćanje po po opštim pravilima (tužba-condictio in debiti). Kod cesije kada dužnik isplati starom povjeriocu, a bio je obaviješten o novom, moći će da traži povrat i moraće da plati novom. Dolazi radnjom osiromašenog.

2. Isplata za budućnost po pravnom osnovu koji se nije ostvario. Onaj ko radi postizanja nekog, prema sadržaju pravnog posla, namjeravanog uspjeha svjesno izvrši neku nedugovanu činidbu, može zahtijevati vraćanje stečenog ako do tog uspjeha ne dođe (tužba-condictio ob causam futuram) Dolazi radnjom obogaćenog lica (protivpravno oduzimanje, potrošnja ili prerada).

3. Isplata s obzirom na pravni osnov koji je kasnije otpao (tužba-condictio ob causam finitam). Može otpasti radnjom 3. lica ili spoljnjim događajem. tada se razmatra pitanje savjesnosti i veće vrijednosti.

Obogaćeni je dužan vratiti što je primio bez osnova: ako je stvar individualno određena, vraća stvar ako može ili naknada; ako su plodovi, postavlja se pitanje savjesnosti- ako je savjestan zadržava ih, danom saznanja postaje nesavjestan;.

Troškovi: Obogaćeni, ako je bio savjestan, ima pravo na naknadu nužnih i korisnih troškova, dok nesavjestan ima pravo samo na naknadu nužnih i korisnih do iznosa povećanja vrijednosti stvari u trnutku vraćanja.

Tužba iz pravno neosnovanog obogaćenja se naziva kondikcija, dolazi u obzir kada drugih pravnih sredstava nema, jer sticanje bez osnova ima supsidijaran karakter. Obično će se podnijeti tužba za ispunjenje obaveze ili tužba za naknadu štete.