Strojkovce je naseljeno mesto grada Leskovca u Jablaničkom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 1.233 stanovnika (prema popisu iz 2002. bilo je 1.344 stanovnika). Najpoznatiji Strojkovčanin je poznati glumac i reditelj Gojko Mitić koji živi u Berlinu.

Strojkovce
Glavna ulica
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugJablanički
GradLeskovac
Stanovništvo
 — 2011.1.233
Geografske karakteristike
Koordinate42° 54′ 08″ S; 21° 55′ 11″ I / 42.902333° S; 21.919833° I / 42.902333; 21.919833
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina305 m
Strojkovce na karti Srbije
Strojkovce
Strojkovce
Strojkovce na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj16203
Pozivni broj016
Registarska oznakaLE

Položaj i tip uredi

Na 11 kilometara južno od Leskovca, na mestu gde se Nakrivanjska reka uliva u Veternicu, zaselilo se selo Strojkovce, čiji je glavni deo lociran između ovih dveju reka u južnom uglu. Selo se nije razvijalo samo na obalama ovih dveju reka, već pored puteva koji kroz selo prolaze ili odavde kao od čvorišta idu u razne pravce, pa bi se tako moglo smatrati i drumskim naseljem. Pod Turcima, kada je longitudalni put BeogradSolun uspostavljen, Strojkovce je, posle Leskovca, bilo jedino naselje koje se našlo na tom putu. Iza njega, na oko tri kilometra, nalazilo se selo Nakrivanj, kroz koje je tako isto ovaj drum, pre no što zađe u planinu, prolazio. Taj karakter drumskog naselja i raskrsnnce puteva Strojkovce je i danas zadržalo. Kao i ostala sela Porečja, zbijenog je tipa.[1]

Reke uredi

U pogledu tekućih voda Strojkovce predstavlja jedinstven slučaj u Porečju. Pored njega i kroz njega teku dve reke: Veternica i Nakrivanjska reka, a na zapadu kroz njegov atar teče i rečica Botunja. Na svome ataru i u svojoj blizini ima i tri izvora, kladenca: Terzijski uz put za Vučje i Kod groblja. Sem toga, blagodareći pritisku Veternice i Nakrivanjske reke, izdanska voda je obilata i svuda prisutna, pa svako domaćinstvo ima svoj bunar u dvorištu. Obilje vode u ataru ovog sela ima višestruki značaj. Mehaničku snagu Nakrivanjske reke Strojkovčani su koristili za pokretanje mnogobrojnih vodenica, a vodu Veternice, pa i Nakrivanjske reke upotrebaljavali su za močenje konopljine trske u doba kada se ova industrijska biljka obilato sejala u Porečju.     

Zemlja uredi

U optimalnom položaju sa gledišta obilja rečnih voda i puteva, Strojkovce je i najbogatije selo u obradivoj zemlji. Atar mu je veliki i zahvata prostor od 953 hektara, od koga oranice zahvataju 556 hektara. To je najveća površina ziratne zemlje koju ima ma koje selo Porečja. U svome ataru ovo selo ima šume u površini od 168 hektara, livade u površini od 74 hektara. Zemljište nosi ove nazive: Selište, na levoj obali Veternice, Progon, zapadno od Selišta, Kas'movo (nekad pod hrastovom šumom iako u aluvijalnoj ravni Veternice), Ašanke, na severu od Kas'movo, Rosulja, u pravcu Palikuće, Svinjarnik, Jezave (do Veternice, do pre 60 godina pod vodom i ševarom), Pelinište (po pelinu i „kozjoj pogači" kojim biljem je bilo obraslo), Kaldrme u produženju šainovačkih Kaldrmki, Karapandžino-Karapandžin most, Kod groblja, Donje polje, Gornje selište (od Strojkovca ka Nakrivnju), Grbavica, Crveni breg; livade: Donje livade i Gornje livade, kod Šainovca, Rosulje pored gornjeg puta. Vinogradi: Čuka i Srednji rid. Šume: Veverica, Ravnine, Srednji rid.

Istorija uredi

U ataru sela postoje tragovi neolitskog naselja na mestu zv. Srednja bila na desnoj obali Nakrivanjske reke. Iako Han u svome putopisu „Od Beograda do Soluna", ne navodi koliko je Strojkovce imalo stanovnika, ono nije moglo biti malo selo, jer je Milan Đ. Milićević, dvadesetak godina posle Hanovog proputovanja, zabeležio da je Strojkovce imalo posle oslobođenja od Turaka 107 poreskih glava. Sem toga, pred kraj turske vlasti, Strojkovce je bilo podeljeno na četiri gospodarluka i imalo četiri čitluk-sahibije, pa i to govori u prilog njegove veličine kao naselja, prostranosti njegovog atara i bogatstva njegove zemlje. U dvorištu jednog od poslednjih gospodara Strojkovca, Rašit-bega, do pre nešto više od 30 rodina (1972), postojao je ogroman hrast, koji je narod označavao kao Rašit-begov hrast. Imao je obim na visini od 1,5 metra od zemlje oko šest metara, pa su ga jedva obuhvatala četiri krupna čoveka. Hrast se sasušio i najzad sam pao, a niko nije smeo da u njega udari sekirom, pošto se u narodu verovalo da su u njemu stanovali duhovi. U Strojkovcu je 1884. godine podignuta radionica gajtana u vodenici Dorke i Natalije Čuljković. To je bilo prvo tekstilno preduzeće u Leskovačkoj kotlini i ono je predstavljalo onaj embrion iz koga će se, vrlo brzo, razviti tekstilna industrija leskovačkog bazena. Zrrada vodenice u kojoj je bila ova prva radionica danas je pretvorena u Muzej tekstilne industrije. Kao trag nekada veoma razvijenog vodeničarstva na reci Nakrivanjskoj u Strojkovcu postoje tri zrrade starih vodenica: Isaka Osmanbegovića, Natalije Čuljković i Hadžitančićeva vodenica.[2]     

Demografija uredi

U naselju Strojkovce živi 1080 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 41,8 godina (41,1 kod muškaraca i 42,6 kod žena). U naselju ima 324 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 4,15.

Ovo naselje je naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[3]
Godina Stanovnika
1948. 1.182
1953. 1.204
1961. 1.246
1971. 1.325
1981. 1.384
1991. 1.409 1.380
2002. 1.344 1.391
2011. 1.233
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[4]
Srbi
  
1.341 99,77%
Crnogorci
  
1 0,07%
Makedonci
  
1 0,07%
nepoznato
  
0 0,0%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Galerija uredi

Reference uredi

  1. ^ „istorija”. Arhivirano iz originala 25. 04. 2017. g. Pristupljeno 21. 03. 2013. 
  2. ^ J. V. Jovanović, Leskovačko porečje (drugi-poseban deo), Leskovački zbornik 13, 10-13 strana, Leskovac, 1968
  3. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  4. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  5. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze uredi