Susret psihoanalitičarke i Marine Abramović
Susret psihoanalitičarke i Marine Abramović: susret umetnice i Žanet Fišer (nem. Psychoanalytikerin trifft Marina Abramović : Künstlerin trifft Jeannette Fischer) je knjiga autorke Žanet Fišer (nem. Jeannette Fischer), nastala kao rezultat susreta sa Marinom Abramovič, objavljena 2018. godine. Srpsko izdanje objavila je izdavačka kuća "Geopoetika" iz Beograda 2019. godine u prevodu Tijane Tropin.[1]
Susret psihoanalitičarke i Marine Abramović: susret umetnice i Žanet Fišer | |
---|---|
![]() Naslovna strana srpskog izdanja iz 2019. | |
Nastanak i sadržaj | |
Orig. naslov | Psychoanalytikerin trifft Marina Abramović : Künstlerin trifft Jeannette Fischer |
Autor | Žanet Fišer i Marina Abramovič |
Jezik | nemački |
Žanr / vrsta dela | stručna monografija |
Izdavanje | |
Izdavač | Geopoetika |
Datum | 2018. |
Klasifikacija | |
ISBN ? | 978-86-6145-326-7 |
O autorima
uredi- Žanet Fišer (1954), frojdovska psihoanalitičarka od 1986. godine u Cirihu. Intenzivno se bavi pitanjem nasilja, moći i nemoći. Autor je knjige Strah – od njega se moramo plašiti (2018).[2]
- Marina Abramović (1946) umetnica performansa koja ga je od ranih sedamdesetih etablirala kao umetničku formu. Istražuje svoje fizičke i psihičke granice. Osnovala je Institut Marine Abramović (MAI), platformu za nematerijalni, interdisciplinarni dugoročni rad.
O knjizi
uredi„ | Ako čovek nanosi sebi bol da bi se oslobodio straha, onda je bol u redu. - Marina Abramović | ” |
„ | Strah proteruje sva osećanja. A bol ih ponovo uspostavlja. - Žanet Fišer | ” |
Knjiga Susret psihoanalitičarke i Marine Abramović je nastala nakon razgovora koji je trajao četiri dana tokom avgusta 2015. godine u Hadsonu, između psihoanalitičarke Žanet Fišer i Marine Abramović. Knjiga otkriva motive, strahove, inspiraciju ove velike umetnice. Marina Abramović analizira sebe i svoju umetnost dajući čitaocima jedinstvenu priliku da urone u njen tajanstveni univerzum.[3]
Godine 1998. na izložbi u Bernu, Žanet Fišer je prvo upoznala Marinin rad, a potom i samu umetnicu. Tada je shvatila i izjavila: Ona izvodi ono što ja istražujem. Čitavim svojim bićem prevodi u umetnost ogromne unutarnje i spoljne moći kao i njihove odnose[4].
U slobodnim razgovorima dve sagovornice su podvrgle Marininu biografiju i umetnost – i njihov međusobni odnos – dubinskom pogledu iz psihoanalitičke perspektive. Razgovori su strukturirsani i podeljeni u sledeća poglavlja: “Bol pruža osjećaj strahu”, “Otkako je zemlja okrugla, nedostaje nam bezdan”, “Nemoć ne zna za granice”, “I na odbijanje se možeš osloniti “, “Od laskanja se nećeš zasititi”. U njima se raspravlja i prikazuju strah, bol, moć nad nasiljem, osjećaj nemoći, zavist, mržnja, ljubav i usamljenost. [5]
Sadržaj
urediKnjiga sadrži sledeće celine i poglavlja:[2]
- Bol pruža osećaj strahu
- Strah
- Krivica i kazna
- Sama
- Otkako je Zemlja okrugla, nedostaje nam bezdan
- Kišobran
- Nemoguća misija
- Moć nad nasiljem
- Nemoć ne zna za granice
- Ignorisanje
- Ne
- Strah i nemoć postaju bol
- I na odbijanje se možeš osloniti
- Zavist
- Zatvaranje vrata
- Od laskanja se nećeš zasititi
- Ljubav
- 0:1
- Usamljena
Vidi još
urediReference
uredi- ^ „Susret psihoanalitičarke i Marine Abramović : susret umetnice i Žanet Fišer”. plus.cobiss.net. Pristupljeno 10. 8. 2022.
- ^ a b Fišer, Žanet; Abramović, Marina (2019). Susret psihoanalitičarke i Marine Abramović : susret umetnice i Žanet Fišer. Beograd: Geopoetika. str. omot, 10—11. ISBN 978-86-6145-326-7.
- ^ „SUSRET PSIHOANALITIČARKE I MARINE ABRAMOVIĆ”. makart.rs. Pristupljeno 10. 8. 2022.
- ^ „„Susret psihoanalitičarke i Marine Abramović“, stvarnost pretočena u knjigu”. rts.rs. Pristupljeno 10. 8. 2022.
- ^ „Susret psihoanalitičarke i Marine AbramovićS/usret umetnice i Žanet Fišer”. citajknjigu.com. Arhivirano iz originala 10. 08. 2022. g. Pristupljeno 10. 8. 2022.