Sučava
Ovaj članak sadrži spisak literature (štampane izvore i/ili veb-sajtove) korišćene za njegovu izradu, ali njegovi izvori nisu najjasniji zato što ima premalo izvora koji su uneti u sam tekst. Molimo vas da poboljšate ovaj članak tako što ćete dodati još izvora u sam tekst (inlajn referenci). |
Sučava (rum. Suceava, rus. Сучава, polj. Suczawa) grad je u Rumuniji. Nalazi se na severoistoku zemlje, u istorijskoj pokrajini Bukovina. Sučava je upravno središte istoimenog okruga Sučava.
Sučava Suceava | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Rumunija |
Okrug | Sučava |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2011. | 92.121[1][2] |
— gustina | 2.042 st./km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 47° 38′ 47″ S; 26° 15′ 20″ I / 47.646369° S; 26.255556° I |
Aps. visina | 270–435 m |
Površina | 52,1 km2 |
Sučava se prostire se na 52,1 km² i prema podacima iz 2007. godine u gradu je živelo 106.397 stanovnika.
Geografija uredi
Grad Sučava je jedan od najsevernijih gradova rumunske Moldavije, mada grad po istorijskom viđenju pripada pokrajini Bukovini, tj. njenom malom, južnom delu u današnjoj Rumuniji.
Sučava se smestila u moldavskom gorju, u podnožju Karpata, čije se glavno bilo nalazi 20 km ka zapadu. Grad se nalazi na maloj reci Sučavi, po kojoj je dobio ime, a 10 km od veće reke Siret ka zapadu.
Istorija uredi
Ustupila je 1775. godine Turska Austriji staru moldavsku provinciju Bukovinu, čija je prestonica bila Sučava.[3] Nju je svojevremeno u 14. veku ustanovio vojvoda Bogdan iz Maramureša.[4] U Sučavi se na moldavskom dvoru pisalo službeno srpskim jezikom u 16. veku. Sačuvano je pismo od 18. juna 1566. godine, napisano na srpskom jeziku, koje je slao moldavski vojvoda Aleksandar - knezu i vlasteli u Dubrovniku. Pisar je bio izvesni Dragomir Srbin iz Sučave.[5]
Do 1790. godine tu se nalazila Pravoslavna rusko-rumunska bogoslovija, čiji je profesor i upravitelj od 1786. godine bio srpski kaluđer iz bačkog manastira Kovilja, Danil Vlahović, potonji episkop bukovinski.[6]
Stanovništvo uredi
U odnosu na popis iz 2002, broj stanovnika na popisu iz 2011. se smanjio.
1966. | 1977. | 1992. | 2002. | 2011. |
---|---|---|---|---|
37.697 | 62.715 | 114.462 | 106.138 | 92.121 |
Matični Rumuni čine većinu gradskog stanovništva Sučave, a od manjina prisutni su jedino Romi.
Znamenitosti uredi
Grad Sučava kao nekadašnji prestoni grad moldavskih prinčeva danas poznata kao središte sa mnogim starim i vrednim pravoslavnim crkvama, pa je samim tim i poznato mesto hodočašća. Najpoznatija je Crkva sv. Đorđa, danas pod zaštitom UNESKOa.
Partnerski gradovi uredi
Galerija uredi
-
Sučava - Gradsko jezgro sa brojnim crkvama
-
Bogorodičina crkva
-
Gradskam palata pravde
-
Manastir sv. Jovana
Reference uredi
- ^ „Recensământul Populației și al Locuințelor 2002 - populația unităților administrative pe etnii”. Kulturális Innovációs Alapítvány (KIA.hu - Fundația Culturală pentru Inovație). Arhivirano iz originala 14. 10. 2013. g. Pristupljeno 6. 8. 2013.
- ^ „Tab8. Populația stabilă după etnie – județe, municipii, orașe, comune”. Institutul Național de Statistică din România. jul 2013. Arhivirano iz originala 18. 01. 2016. g. Pristupljeno 5. 8. 2013.
- ^ "Pravda", Beograd 10. jun 1915.
- ^ "Beogradske opštinske novine", Beograd 1. mart 1940.
- ^ "Zora", Mostar 1.maj 1900.
- ^ "Srpski sion", Sremski Karlovci 3. oktobar 1893.