Temišvarski sabor
Ovaj članak sadrži spisak literature, srodne pisane izvore ili spoljašnje veze, ali njegovi izvori ostaju nejasni, jer nisu uneti u sam tekst. |
Temišvarski sabor je bio raspravni sabor Srba u Habzburškoj monarhiji, održan u Temišvaru 1790. godine. Sazivanje ovog sabora je tražio srpski mitropolit Mojsej Putnik, a odobrio ga je habzburški car Leopold II. Međutim, ubrzo po odobrenju za sazivanje sabora, mitropolit Putnik je iznenada preminuo, pa je sabor postao i izborni. Na saboru je bilo prisutno stotinak poslanika.
Na Temišvarskom saboru je iznet zahtev da se Srbima dodeli Banat, kao posebna autonomna oblast - vojvodstvo, a zatraženo je i da se ponovo uspostavi posebna dvorska ustanova za održavanje privilegija (Ilirska dvorska kancelarija) koja je bila ukinuta drugim Regulamentom 1770. godine.
U širem političkom kontekstu, carev komesar prisutan na saboru je takođe podsticao Srbe da traže posebnu teritoriju, da bi ovim srpskim zahtevom bio izvršen politički pritisak na Mađare, koji su tada uslovljavali krunisanje Leopolda II za kralja Ugarske.
Iako su srpski zahtevi sa Temišvarskog sabora načelno prihvaćeni od strane Beča, do formiranja posebne srpske teritorije tada nije došlo, već je samo, po odluci Leopolda II, 1791. godine osnovana Ilirska dvorska kancelarija. Međutim, nakon smrti Leopolda II, 1792. godine, ova kancelarija je ukinuta.
Na Temišvarskom saboru je za novog srpskog mitropolita izabran budimski episkop Stefan Stratimirović, koji je na čelu Karlovačke mitropolije ostao 46 godina.
Vidi još uredi
Literatura uredi
- Gavrilović, Vladan (2005). Temišvarski sabor i Ilirska dvorska kancelarija (1790-1792). Novi Sad: Platoneum.
- Gavrilović, Vladan (2013). „Temišvarski sabor 1790. godine: Srbi u Monarhiji između ugarskih i austrijskih valsti” (PDF). Godišnjak Istorijskog arhiva grada Novog Sada. 7: 11—31. Arhivirano iz originala (PDF) 20. 10. 2016. g. Pristupljeno 02. 01. 2019.
- Gavrilović, Slavko (1986). „Srbi u Ugarskoj i Slavoniji od austro-turskog rata 1737-1739. do kraja XVIII veka”. Istorija srpskog naroda. knj. 4, sv. 1. Beograd: Srpska književna zadruga. str. 195—216.
- Gavrilović, Slavko (2010). O Srbima Habzburške monarhije. Beograd: Srpska književna zadruga.
- Gavrilović, Slavko; Petrović, Nikola (1972). Temišvarski sabor 1790. Sremski Karlovci: Arhiv Vojvodine.
- Krestić, Vasilije (2003). Iz prošlosti Srema, Bačke i Banata. Beograd: Srpska književna zadruga.
- Mikavica, Dejan (2005). Srpska Vojvodina u Habzburškoj monarhiji 1690-1920: Istorija ideje o državi i autonomiji prečanskih Srba. Novi Sad: Stylos.
- Mikavica, Dejan (2011). Srpsko pitanje na Ugarskom saboru 1690-1918. Novi Sad: Filozofski fakultet.
- Mikavica, Dejan (2017). Srpska politika u Vojvodini 1526-1918. Novi Sad: Zavod za kulturu Vojvodine.
- Mikavica, Dejan (2018). Srpska politička elita u Austrougarskoj monarhiji: 1526-1860. 1. Novi Sad: Zavod za kulturu Vojvodine.
- Mikavica, Dejan; Gavrilović, Vladan; Vasin, Goran (2007). Znamenita dokumenta za istoriju srpskog naroda 1538-1918. Novi Sad: Filozofski fakultet.
- Mikavica, Dejan; Lemajić, Nenad; Vasin, Goran; Ninković, Nenad (2016). Srbi u Habzburškoj monarhiji 1526-1918. 1. Novi Sad: Prometej.
- Popović, Dušan J. (1959). Srbi u Vojvodini. Knj. 2: Od Karlovačkog mira 1699 do Temišvarskog sabora 1790. Novi Sad: Matica srpska.
- Popović, Dušan J. (1963). Srbi u Vojvodini. Knj. 3: Oo Temišvarskog sabora 1790 do Blagoveštenskog sabora 1861. Novi Sad: Matica srpska.
- Slijepčević, Đoko M. (1966). Istorija Srpske pravoslavne crkve. knj. 2. Minhen: Iskra.