Teočak
Teočak je naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini, u opštini Teočak, koje administrativno pripada Federaciji Bosne i Hercegovine. Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, u naselju je živjelo 2.817 stanovnika.[1]
Teočak | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Bosna i Hercegovina |
Entitet | Federacija BiH |
Kanton | Tuzlanski kanton |
Opština | Teočak |
Stanovništvo | |
— 2013. | 2.817 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 44° 36′ 09″ S; 18° 58′ 55″ I / 44.602562° S; 18.981934° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST) |
Ostali podaci | |
Poštanski broj | 75414 |
Pozivni broj | 035 |
Istorija uredi
Teočak je u dalekoj prošlosti imao veoma važnu ulogu zbog svoje tvrđave i strateškog položaja. Teočak ima takav položaj da se iz njega vide Drina i Sava, Bijeljina i Brčko i mnoga naselja Semberije. U Starom Teočaku su ostaci tvrđave, a uz nju i naselja. Pod samom tvrđavom je džamija, za čiju gradnju se spominje ime Sultana Fatiha Drugog, poslije zauzimanja tvrđave od Ugara početkom 1474. godine, kada se u osmanlijskoj vlasti spominju tuzlanska područja. Stanovništvo oko Teočaka nekada je bilo hrišćansko. Teočak se u istorijskim izvorima prvi put spominje oko 1432. godine u vezi sa srpskim despotom Đurđem Brankovićem (1427-1456), kada ga on preuzima od Mađara (kada je dobio pravo da upravlja nad zapadnim Podrinjem) i vrši u njemu dograđivanje. Po obliku trougaone osnove podsjeća na Smederevo. Vjerovatno je tada i podignuta i crkva u Teočaku (kasnije pretvorena u džamiju), u kojoj su neko vrijeme bile smještene mošti Svetog Jevanđeliste Luke. Poslije pada Bosne 1463. godine, Mađari su držali Teočak do 1521. kada su i njega zajedno sa Srebrenikom zauzeli Turci. Do danas su u Teočaku očuvane priče o mađarskoj i rimskoj crkvi.
Stanovništvo opštine Teočak uredi
Sastav stanovništva – naselje Teočak | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
2013.[2] | 1991.[3] | 1981.[4] | 1971.[5] | ||||
Ukupno | 2 763 (100,0%) | 2 861 (100,0%) | 2 674 (100,0%) | 2 098 (100,0%) | |||
Bošnjaci | 2 749 (99,49%) | 2 831 (98,95%)1 | 2 483 (92,86%)1 | 2 051 (97,76%)1 | |||
Jugosloveni | 6 (0,217%) | 10 (0,350%) | 159 (5,946%) | 1 (0,048%) | |||
Hrvati | 3 (0,109%) | 2 (0,070%) | 3 (0,112%) | 3 (0,143%) | |||
Bosanci | 2 (0,072%) | – | – | – | |||
Srbi | 1 (0,036%) | 15 (0,524%) | 14 (0,524%) | 33 (1,573%) | |||
Albanci | 1 (0,036%) | – | – | – | |||
Nepoznato | 1 (0,036%) | – | – | – | |||
Ostali | – | 3 (0,105%) | 11 (0,411%) | 6 (0,286%) | |||
Crnogorci | – | – | 4 (0,150%) | 4 (0,191%) |
- 1 Na popisima od 1971. do 1991. Bošnjaci su popisivani uglavnom kao Muslimani.
Vidi još uredi
Reference uredi
- ^ „Preliminarni rezultati Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013, Agencija za statistiku BiH, Sarajevo, 5. 11. 2013.” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 23. 11. 2018. g. Pristupljeno 23. 07. 2015.
- ^ „Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik”. popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano iz originala 7. 4. 2021. g. Pristupljeno 7. 4. 2021.
- ^ „Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 113)” (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 11. 1. 2016.
- ^ „Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.” (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 11. 1. 2016.
- ^ „Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.” (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 11. 1. 2016.
Spoljašnje veze uredi
- Stranica o Teočaku Arhivirano na sajtu Wayback Machine (30. jul 2017) (jezik: bošnjački)