Teočak

насељено место у опшитни Теочак, ФБиХ

Teočak je naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini, u opštini Teočak, koje administrativno pripada Federaciji Bosne i Hercegovine. Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, u naselju je živjelo 2.817 stanovnika.[1]

Teočak
Administrativni podaci
DržavaBosna i Hercegovina
EntitetFederacija BiH
KantonTuzlanski kanton
OpštinaTeočak
Stanovništvo
 — 2013.Pad 2.817
Geografske karakteristike
Koordinate44° 36′ 09″ S; 18° 58′ 55″ I / 44.602562° S; 18.981934° I / 44.602562; 18.981934
Vremenska zonaUTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST)
Teočak na karti Bosne i Hercegovine
Teočak
Teočak
Teočak na karti Bosne i Hercegovine
Ostali podaci
Poštanski broj75414
Pozivni broj035

Istorija uredi

 
Džamija i ostaci srednjovjekovne tvrđave u Teočaku
 
Kamene kugle ispred džamije u Teočaku

Teočak je u dalekoj prošlosti imao veoma važnu ulogu zbog svoje tvrđave i strateškog položaja. Teočak ima takav položaj da se iz njega vide Drina i Sava, Bijeljina i Brčko i mnoga naselja Semberije. U Starom Teočaku su ostaci tvrđave, a uz nju i naselja. Pod samom tvrđavom je džamija, za čiju gradnju se spominje ime Sultana Fatiha Drugog, poslije zauzimanja tvrđave od Ugara početkom 1474. godine, kada se u osmanlijskoj vlasti spominju tuzlanska područja. Stanovništvo oko Teočaka nekada je bilo hrišćansko. Teočak se u istorijskim izvorima prvi put spominje oko 1432. godine u vezi sa srpskim despotom Đurđem Brankovićem (1427-1456), kada ga on preuzima od Mađara (kada je dobio pravo da upravlja nad zapadnim Podrinjem) i vrši u njemu dograđivanje. Po obliku trougaone osnove podsjeća na Smederevo. Vjerovatno je tada i podignuta i crkva u Teočaku (kasnije pretvorena u džamiju), u kojoj su neko vrijeme bile smještene mošti Svetog Jevanđeliste Luke. Poslije pada Bosne 1463. godine, Mađari su držali Teočak do 1521. kada su i njega zajedno sa Srebrenikom zauzeli Turci. Do danas su u Teočaku očuvane priče o mađarskoj i rimskoj crkvi.

Stanovništvo opštine Teočak uredi

Sastav stanovništva – naselje Teočak
2013.[2]1991.[3]1981.[4]1971.[5]
Ukupno2 763 (100,0%)2 861 (100,0%)2 674 (100,0%)2 098 (100,0%)
Bošnjaci2 749 (99,49%)2 831 (98,95%)12 483 (92,86%)12 051 (97,76%)1
Jugosloveni6 (0,217%)10 (0,350%)159 (5,946%)1 (0,048%)
Hrvati3 (0,109%)2 (0,070%)3 (0,112%)3 (0,143%)
Bosanci2 (0,072%)
Srbi1 (0,036%)15 (0,524%)14 (0,524%)33 (1,573%)
Albanci1 (0,036%)
Nepoznato1 (0,036%)
Ostali3 (0,105%)11 (0,411%)6 (0,286%)
Crnogorci4 (0,150%)4 (0,191%)
  1. 1 Na popisima od 1971. do 1991. Bošnjaci su popisivani uglavnom kao Muslimani.

Vidi još uredi

Reference uredi

Spoljašnje veze uredi