Tuđice ili pozajmljenice su reči stranog porekla koje u svaki jezik, pa tako i u srpski jezik, ulaze kroz kontakte sa drugim narodima. Najčešće je to direktno preuzimanje, mada postoje i tuđice koje su u narodni jezik ušle preko jezika posrednika. U zavisnosti od toga koje su reči u pitanju i iz kog jezika su preuzete, mogu pretrpeti određeni vid prilagođavanja, što podrazumeva usklađivanje sa jezičkom normom, prvenstveno na fonološkom i pravopisnom nivou, a onda i na sintatičkom i morfološkom.[1]

Najviše tuđica u srpski jezik ušlo je iz turskog jezika, zbog viševekovnog uticaja Turske na Balkanu.[2]

Podela književne leksike uredi

Prema poreklu, reči u srpskom jeziku dele se na srpske narodne reči, crkvenoslovenske reči i pozajmljenice (turcizmi, germanizmi, galicizmi, italijanizmi, hungarizmi, rusizmi, grcizmi, latinizmi, anglicizmi i dr).[2]

Kao i u mnogim drugim svetskim jezicima i u srpskom je veoma česta pojava pozajmljivanja reči iz drugih jezika. Reči su se najčešće pozajmljivale iz jezika susednih zemalja ili zemalja sa kojima je Srbija imala određene kulturno-istorijske odnose. Takve reči su najčešće došle iz turskog, nemačkog, mađarskog, francuskog, grčkog, engleskog i ruskog jezika. Pozajmljene reči su se s vremenom odomaćile u srpskom jeziku, pa se gotovo i ne vidi razlika između domaćih i stranih reči, niti se u brojnim slučajevima može raspoznati da je u pitanju pozajmljena reč.

Pojedine tuđice koje se svakodnevno upotrebljavaju vekovima se koriste u srpskom jeziku. Za neke od njih ne postoje odgovarajuće zamene (npr. atom, karikatura, telefon), dok za neke postoje odgovarajuće zamene (npr. avlija=dvorište, šnajder=krojač, šraf=zavrtanj)[3]

  • Srpske narodne reči - Većinu reči u savremenom srpskom jeziku čine srpske narodne reči. One su nastale u našem jeziku ili su nasleđene iz jezika naših predaka. One svedoče o tome čime su se naši preci hranili (grah, žito, pivo), kako su preživljavali (plug, ralo, motika, stado, udica, mreža, oranje, kopanje, sejanje), kako su se oblačili (vuna, šav, šivenje, tkanje) ili zabavljali (svirala, bubanj, gusle, svirati, pevati, plesati, pištaljka).
  • Reči iz crkvenoslovenskog jezika - Crkvenoslovenski jezik je stari književni jezik pravoslavne crkve i kulture uopšte. Mnoge reči su iz njega ušle i u narodni jezik. Neke od njih su: vazduh, vasiona, vaskrsnuće, opšti, opština, suština, sabor, savet, savest...
  • Tuđice ili pozajmljenice su reči stranog porekla.

Potreba za tuđicama u srpskom jeziku uredi

Tuđice su neophodne u jeziku, jer bi bez njih komunikacija bila oskudna. Srpski lingvista Egon Fekete smatra ih sredstvom za obogaćivanje jezika. Iako se u nekim tekstovima i u svakodnevnoj komunikaciji primećuje nagomilavanje stranih izraza, pa domaće reči koje bi možda više odgovarale bivaju zapostavljene, to ipak ne ukazuje na siromašenje jezika, već je odraz lošijeg stila, pa i nedovoljnog jezičkog obrazovanja. Prema rečima Ivana Klajna, savremeni lingvisti više ne zastupaju stav da se jezik kvari pod naletom stranih reči i izraza, te da oni nisu potrebni jer je jezik dovoljno bogat. Srpski jezik, na primer, ne bi bio toliko bogat da nije reči stranog porekla.

U jezik pristiže mnogo tuđica, ali one nikako ne potiskuju domaće reči, već funkcionišu paralelno s njima i to često sa specifičnim značenjem. Tako, na primer, engleska reč dejt (sastanak) u srpskom jeziku pokriva samo deo značenja ove imenice i označava isključivo ljubavni sastanak. To ne znači da će se izgubiti izraz ljubavni sastanak, a pogotovo reč sastanak, jer tuđica dejt nema tendenciju da se širi na ostala značenja ove imenice (npr. poslovni dejt). Na sličan način se mogu objasniti i anglicizmi biznis, šou, šoping, koje se koriste kad se misli na određenu vrstu poslovanja, zabavne emisije, kupovine (kada kupujemo hleb i mleko, ne kažemo da idemo u šoping). Tako stručnjaci za marketing, na primer, koriste veliki broj anglicizama zato što oni u svojoj realnosti susreću niz vrlo specifičnih koncepata, koje uglavnom upoznaju na engleskom jeziku. Pri tome nije dokazano da zbog toga neke reči iščezavaju iz njihovog maternjeg jezika.[4]

Mnoge pozajmljenice se mogu zameniti nekom od domaćih reči. Može se reći:

  • računar umesto kompjuter (mada se i ovde govori o specifičnostima u značenju svake od njih),
  • sukob umesto konflikt,
  • međunarodni umesto internacionalni,
  • rasprava umesto diskusija,
  • zamisao umesto ideja...

Razlog zašto ove i slične reči stabilno stoje u srpskom jeziku jeste, između ostalog, tvorbeni potencijal koje imaju, za razliku od srpskih reči. Od kompjutera se mogu izvesti kompjuterizovati, -izovan, -izacija, dok sa rečju računar to nije slučaj, a slično je i sa ostalim navedenim rečima.[5]

Turcizmi uredi

Turcizmi su tuđice poreklom iz turskog jezika. Mnoge od njih potpuno su odomaćene u srpskom jeziku. Ne gledamo na njih kao na reči stranog porekla i često nemaju sinonime. Danas u savremenom srpkom jeziku ima oko 3000 turcizama koji su se odomaći. Pojedine reči kao što su duvan, šegrt ili gungula su čak nestale iz savremenog turskog jezika, a mi ih i dalje upotrebljavamo.[6] Neki od turcizama su:

  • avet (sablast, utvara)
  • avlija (dvorište)
  • ajvar
  • alav (proždrljiv)
  • alka (karika)
  • alat (pribor za rad)
  • bakar
  • bakšiš (napojnica)
  • Balkan
  • barjak (zastava)
  • barut
  • bašta (vrt)
  • boza
  • boja
  • bubreg
  • vajda (korist)
  • dadilja (negovateljica)
  • duvan
  • dugme
  • dud
  • dućan (prodavnica)
  • dušmanin (ljuti neprijatelj)
  • đakonija (poslastica)
  • esnaf
  • đeram
  • đerdan (ogrlica)
  • đevđir (cediljka)
  • đon (oplata)
  • đubre (otpad)
  • đuture (ukupno)
  • ekser
  • žrvanj
  • zanat
  • jastuk
  • jok (ne)
  • jorgan
  • jorgovan
  • juriš
  • kabast (glomazan)
  • kaiš (opasač)
  • kandža
  • kapija (vratnice)
  • kafa
  • kašika
  • kesa (vreća)
  • kesten
  • kirija (zakup, najam)
  • kičma
  • komšija (sused)
  • kreč
  • kutija
  • limun
  • majmun
  • makaze (sečice)
  • marama (rubac)
  • meze (zakuska)
  • musaka
  • mušema
  • muštuluk
  • narandža
  • oluk
  • odžak (dimnjak)
  • papagaj
  • papuča
  • parče (deo)
  • patlidžan (plavi paradajz)
  • pekmez
  • peškir (ubrus)
  • pirinač
  • pita
  • pamuk
  • rakija
  • raf (polica)
  • sanduk (škrinja)
  • sapun
  • sat
  • sokak (mala ulica)
  • talas
  • tamaniti (uništavati)
  • taraba (ograda)
  • taze (sveže)
  • tepsija
  • torba
  • top
  • ćebe
  • ćilim
  • ćošak (ugao)
  • hajduk (odmetnik, pobunjenik)
  • hapsiti
  • čair (pašnjak, livada, poljana)
  • čekić (malj)
  • čarapa
  • čelik
  • česma
  • čizma
  • džabe (besplatno)
  • džak (vreća)
  • džezva
  • džep
  • džin
  • šegrt (pomoćnik)
  • šuga
  • šator
  • šećer

Anglicizmi uredi

Zanimljiv je stav lingviste Marka Simonovića, koji je doktorirao upravo na tuđicama, a koji izlaže na primeru anglicizma selfi (selfie). On ovu i slične reči vidi zapravo kao naše reči, jer u engleskom jeziku ne postoji reč selfi koja je muškog roda, sa kratkosilaznim akcentom i množinom selfiji. Simonović smatra da je srpski jezik u kontaktu sa engleskim razvio obrasce kojima govornici na osnovu engleskih korenova bez ikakvog napora grade naše reči. To je znanje koje naš jezik čini vitalnim, a ne ugroženim.

Ideju da se anglicizam selfi zameni rečju svojko On tumači na sledeći način: „Treba praviti razliku između jezične kreativnosti (npr. nastanka reči svojko) i proterivanja tuđica (nametanja svojka da bi se iskorenio selfi). Iluzija je da ne mogu mirno i trajno jedna pored druge postojati pozajmljenica i kovanica, tisuća i hiljada, ćirilica i latinica itd. Svojko neće zaživeti jer se uvodi negativnom ideologijom, ali i zato što je kao reč slabo upotrebljiv: podseća na stojko, ne može se staviti u množinu, i ima akuzativ jednine kao da označava nešto živo (npr. „Vidim svojka”). Mnogo bi veće šanse imala ženska verzija: svojka.”[7]

 
Anker, sidro i kotva

Anglicizmi su reči preuzete iz engleskog jezika i one u srpski jezik danas najviše prodiru. U srpskom, kao i mnogim drugim jezicima, jednostavno nema mnogih koncepata koji se kreiraju i globalno šire u kreativnim industrijama i poslovnim sferama Amerike i Britanije. Originalne reči su prvi i najjednostavniji način da se te nove realnosti upoznaju i prihvate. Zahvaljujući tome, engleski jezik je od istorijski najvećih pozajmljivača reči na svetu postao najveći davalac. Među rečima za koje bi bilo besmisleno nalaziti zamenu svakako su: internet, hit, marketing i dr. Anglicizmi ulaze u naš jezik na više načina:

  • Neki anglicizmi se danas u srpskom jeziku, u svakodnevnom razgovoru, koriste bez razloga jer za njih postoje egzaktne srpske reči.
  • S druge strane, postoje mnoge domaće jezičko-morfološke forme kojima smo engleske reči prilagodili našem jeziku. Tako je, na primer, za farmerke marke Levi's nastala srpska reč leviske, a za patike marke Chuck Taylor All-Stars reč starke.
  • Postoji i lingvistička tehnika poznata kao kalkiranje (od kalk - calque). Ova tehnika dobro je poznata u nemačkom i francuskom jeziku i njome se stvaraju nove reči koje predstavljaju direktan, ali pažljiv i kreativan prevod korena originalne strane reči. Primer za to je naša reč cepidlačenje, koja je zapravo direktan prevod engleskog originala splitting hairs.[8]

Neki primeri anglicizama u srpskom jeziku su:

  • bedž
  • kompjuter (računar)
  • lord
  • magazin (časopis)
  • puding
  • rimejk
  • rum
  • snob
  • sport
  • trik (obmana, varka)
  • farma (poljoprivredno imanje)
  • farmer (zemljoradnik ili stočar)
  • film
  • fudbal
  • džemper
  • džungla (prašuma)

Germanizmi uredi

Germanizmi su reči poreklom iz nemačkog jezika:

  • anker (sidro, kotva)
  • berza
  • vaga
  • decidiran (jasan, odlučan, određen, nedvosmislen)
  • dresura
  • grof
  • kelj
  • krompir
  • kugla
  • kuplung (kvačilo, spojka)
  • kurcšlus (kratak spoj)
  • majstor
  • malter
  • pegla (glačalo)
  • pumpa (šmrk, crpka)
  • rival (suparnik)
  • futrola (korice)
  • caka (dosetka, smicalica)
  • šlank (vitak)
  • šminka
  • šmokljan (glupan, nespretnjaković, smetenjak)
  • špajz (ostava)
  • šrafciger (odvijač, odvrtač)
  • šunka

Galicizmi uredi

Galicizmi su reči francuskog porekla:

  • avans (predujam)
  • amortizer
  • artiljerija
  • armija
  • artikl (proizvod)
  • as (prvak)
  • bajonet
  • bal
  • banket
  • bataljon
  • bilans (završni račun)
  • bilijar
  • biro
  • brigada
  • vinjeta
  • voal
  • vodvilj
  • gabarit
  • dama
  • garancija
  • garderoba (odeća)
  • desert (poslastica)
  • drenaža (odvodnjavanje)
  • žurnal (dnevnik)
  • kanton (oblast, okrug)
  • komandir
  • kurir (glasnik)
  • manir (način ponašanja)
  • moda
  • model
  • nonšalantno (nemarno)
  • paraf (skraćeni potpis)
  • pardon (izvinite)
  • plafon (tavanica)
  • regrut
  • rezerva
  • tirada
  • šansona (pesma)
  • šarlatan (varalica, nadristručnjak, hvalisavac)

Italijanizmi uredi

Italijanizmi su reči italijanskog porekla:

  • arija
  • bagatela (sitnica, jeftinoća)
  • banda
  • banka
  • bas
  • bokal
  • bomba
  • bravo
  • violina
  • galerija
  • kabanica
  • kaput
  • kasa
  • kompanija
  • kompas
  • kredenac (kuhinjski ormar)
  • lava
  • milion
  • salama
  • salata
  • sirup
  • terakota
  • torta
  • citadela (tvrđava)
  • škart (neupotrebljiva roba)

Hungarizmi uredi

Hungarizmi su reči poreklom iz mađarskog jezika:

  • ašov
  • bitanga (propalica)
  • bunda
  • varoš (mali grad)
  • vašar
  • gazda
  • gulaš
  • dereglija (skela)
  • doboš
  • kip
  • korov
  • kočija
  • lopov (kradljivac)
  • lopta
  • marva (stoka)
  • salaš
  • cipela

Rusizmi uredi

Rusizmi su reči ruskog porekla:

  • votka
  • zapeta (zarez)
  • knjaz
  • kumir (idol)
  • rejon (okrug)
  • stepa
  • tundra
  • čistka
  • šinjel

Grcizmi uredi

Grcizmi ili grecizmi su reči preuzete iz grčkog jezika. Postoje tuđice u srpskom jeziku koje smatraju grcizmima, ali su zapravo u oba jezika ušle iz turskog.[1] Neke od reči koje potiču iz grčkog jezika, a svakodnevno se koriste u srpskom:

  • anđeo
  • antipatičan (neprivlačan)
  • apatičan (bezvoljan)
  • dijametar (prečnik)
  • epitel
  • ikona
  • jevanđelje
  • manastir
  • freska
  • koliba
  • komad (parče)
  • atmosfera
  • arhitekta
  • apoteka
  • biblioteka
  • geografija
  • gimnazija
  • gimnastika
  • gramatika
  • demokratija
  • ideja
  • metal
  • parafraza
  • radijus (poluprečnik)
  • samar
  • simpatičan (privlačan)
  • stil
  • teatar (pozorište)
  • filozofija
  • centar (središte)
  • cilindar (valjak)

Latinizmi uredi

Latinizmi su reči iz latinskog jezika:

  • agens (uzrok)
  • agrar (poljoprivreda)
  • akomodacija (prilagođavanje)
  • ambidekster
  • arhiva
  • aukcija
  • afinitet (sklonost)
  • vijadukt
  • vulkan
  • genije
  • datum
  • digresija
  • direktor
  • disciplina
  • duplikat
  • eventualno (moguće)
  • evidentno (očigledno)
  • element
  • emigrant (iseljenik)
  • eminentan (ugledan)
  • entitet
  • imigracija (useljavanje)
  • indiferentan (ravnodušan)
  • inkarnacija (otelotvorenje)
  • insekt (buba)
  • insert (umetak)
  • integritet (nepovredivost)
  • intenzitet (jačina)
  • irelevantan (sporedan)
  • kaciga
  • kvota
  • konfuzija (zbrka)
  • konkavan (udubljen)
  • kontradiktoran (protivrečan)
  • konveksan (ispupčen)
  • korpulentan (krupan, debeo)
  • krčag
  • kultura
  • lament (jadikovanje)
  • Mediteran (Sredozemlje)
  • melioracija
  • notoran (očigledan)
  • nukleus (jezgro)
  • opsesija (obuzetost)
  • oralan (usni)
  • orbita
  • principijelnost (doslednost)
  • predispozicija
  • profesor
  • procesija (povorka)
  • relativan (uslovljen)
  • relikt
  • spontano
  • sporadično (povremeno)
  • striktan (određen)
  • tendencija (težnja)
  • fascinacija (opčinjavanje)
  • flagrantno (uočljivo)
  • fundament (temelj, osnova)

Postoje, naravno, i reči odomaćene u našem jeziku i iz mnogih drugih jezika. Tako su, na primer, iz arapskog došli arabizmi, kakvi su algebra i almanah, iz persijskog algoritam, čabar i pidžama, iz češkog bohemizmi obred i zemička i td.

Tuđice u srpskom i hrvatskom jeziku uredi

Tridesetih godina 19. veka Hrvati su za svoj književni jezik uzeli štokavski i od tada imaju sklonost da ga čiste od tuđica, dok sami Srbi tu sklonost nemaju. Neposredna posledica jezičke reforme Vuka Karadžića jeste ta da su iz srpskog književnog jezika izbačeni mnogi slavenizmi i rusizmi, a ubačeni mnogi turcizmi. Ali praznina koja je ostala nakon izbacivanja slavenizama i rusizama bila je tolika da se morala nadomestiti internacionalizmima, dok Hrvati nikada nisu bili u toj situaciji.

Hrvati imaju sklonost da izbegavaju turcizme, pa na primer ne kažu ćebe nego deka, pretpostavljajući germanizam u odnosu na turcizam. Hrvati takođe izbegavaju i direktne grcizme, pa umesto grčke reči hiljadu upotrebljavaju slovensku reč tisuću. takođe izbegavaju i internacionalizme. Na prvi pogled to izgleda čudno, jer su internacionalizmi često latinizmi, a Hrvati su u velikom broju rimokatoličke veroispovesti. Neotpornost srpskog jezika na internacionalizme posledica je mnogo činilaca, a prvenstveno Vukove reforme. Zato se u srpskom koriste internacionalizmi, a u hrvatskom slavenizmi (avion-zrakoplov, advokat-odvjetnik, apoteka-ljekarna, artiljerija-topništvo, biblioteka-knjižnica, geografija-zemljopis, golman-vratar, direktor-ravnatelj, ekonomija-gospodarstvo itd). Srpski lingvisti ni danas nisu skloni prečišćavanju jezika od tuđica i kroatizmima.[9][5]

Srpske reči u drugim jezicima uredi

Nije srpski jezik koji je samo “uvozio” reči i prilagođavao ih svom izgovoru i upotrebi. Postoje reči koje potiču iz srpskog jezika, a koje su deo rečnika drugih jezika. one se nazivaju srbizmi.

Srbizmi u engleskom jeziku uredi

U velikom rečniku engleskog jezika, nalaze i neke srpske reči:

  • Vampire (vampir) je prvi i najpoznatiji srbizam zabeležen u engleskom rečniku. On se u engleskom jeziku nalazi od prve polovine 18. veka. U britanskom izdanju ne navodi se da je ova reč konkretno srpskog porekla, već piše da je slovenskog. Međutim, u američkom izdanju je ovaj detalj ubačen, pa je ova reč u njihovom rečniku reč srpskog porekla, odosno srbizam.
  • Paprika (paprika) je takođe jedan srbizam koji se nalazi u standardnom engleskom vokabularu.

U engleskog jeziku ukupno postoji 28 srbizama, ali se većina ređe koristi. Za razliku od vampira i paprike, koji su deo uobičajnog vokabulara engleskog jezika. Među srbizmima u engleskom jeziku su i:

  • Slivovitz (šljivovica; stručnjaci smatraju da je šljivovica u engleski jezik došla posredstvom nemačkog jezika)
  • Slava (označava upravo slavu kao srpski narodni o)
  • Vila ili wili (jedno od slovenskih mitoloških bića za koje su drugi narodi saznali tek u 19. veku, kada su se našla u rečniku engleskog jezika. Reč Vila zapisana je u nekim tekstovima koji su u vezi sa natprirodnim bićima)
  • Kolo (označava upravo srpsko kolo, vrstu plesa koja se igra uz srpsku narodnu muziku).[10]
Srbizmi u turskom jeziku uredi

U savremenom turskom jeziku ima oko stotinu reči poreklom iz slovenskih jezika. To su, na primer, višnja, mazut, plug, kosa (alatka). Slovenske reči su zastupljene u dijalektima, odnosno u onim delovima Turske u kojima žive doseljenici koji vode poreklo od slovenskih naroda. Iz srpskog jezika preuzeli su reč Božić, koja se na dijalektu izgovara Bodžuk.[6]

Reference uredi

  1. ^ a b Aleksandra (12. 11. 2019). „Grčke reči u srpskom jeziku”. Grci Srbije. Arhivirano iz originala 05. 08. 2021. g. Pristupljeno 5. 8. 2021. 
  2. ^ a b „PODELA LEKSIKE SRPSKOG JEZIKA”. Svetionik. Pristupljeno 4. 8. 2021. 
  3. ^ „Tuđice”. Opšte obrazovanje. Pristupljeno 4. 8. 2021. 
  4. ^ Simonović, Marko. Šta se actually dešava među jezicima. Univerzitet u Utrehtu. Pristupljeno 5. 8. 2021. 
  5. ^ a b Stevanović, Marjana (4. 3. 2013). „Tuđice su actually neophodne - TRICE & CRTICE...”. Danas. Pristupljeno 5. 8. 2021. 
  6. ^ a b „Turcizmi u srpskom jeziku – tudjice iz turskog jezika”. Bašta Balkana. Pristupljeno 5. 8. 2021. 
  7. ^ Simonović, Marko. „Tuđice - Dr Marko Simonović: Selfi je naša reč”. Pismenica. Pristupljeno 5. 8. 2021. 
  8. ^ Džamić, Lazar. „Otvoreno pismo o engleskim rečima u srpskom jeziku – tudjice i srpski jezik”. Bašta Balkana. Pristupljeno 5. 8. 2021. 
  9. ^ „Ko je u pravu: hrvatske slovenske reči ili srpske tuđice?”. Pismenica.rs. Pristupljeno 5. 8. 2021. 
  10. ^ „Srpske reči – koje svi razumeju”. Edukacij - srednje škole. 14. 10. 2015. Pristupljeno 7. 8. 2021. 

Literatura uredi

  • Best, Karl-Heinz, Kelih, Emmerich (eds.) (2014): Entlehnungen und Fremdwörter: Quantitative Aspekte. Lüdenscheid: RAM-Verlag.
  • Betz, Werner (1949): Deutsch und Lateinisch: Die Lehnbildungen der althochdeutschen Benediktinerregel. Bonn: Bouvier.
  • Betz, Werner (1959): “Lehnwörter und Lehnprägungen im Vor- und Frühdeutschen”. In: Maurer, Friedrich / Stroh, Friedrich (eds.): Deutsche Wortgeschichte. 2nd ed. Berlin: Schmidt, vol. 1, 127–147.
  • Bloom, Dan (2010): "What's That Pho?". French Loan Words in Vietnam Today; Taipei Times, [1]
  • Cannon, Garland (1999): “Problems in studying loans”, Proceedings of the annual meeting of the Berkeley Linguistics Society 25, 326–336.
  • Duckworth, David (1977): “Zur terminologischen und systematischen Grundlage der Forschung auf dem Gebiet der englisch-deutschen Interferenz: Kritische Übersicht und neuer Vorschlag”. In: Kolb, Herbert / Lauffer, Hartmut (eds.) (1977): Sprachliche Interferenz: Festschrift für Werner Betz zum 65. Geburtstag. Tübingen: Niemeyer. str. 36–56.
  • Gneuss, Helmut (1955): Lehnbildungen und Lehnbedeutungen im Altenglischen. Berlin: Schmidt.
  • Grzega, Joachim (2003): “Borrowing as a Word-Finding Process in Cognitive Historical Onomasiology”, Onomasiology Online 4, 22–42.
  • Grzega, Joachim (2004): Bezeichnungswandel: Wie, Warum, Wozu? Heidelberg: Winter.
  • Haugen, Einar (1950): “The analysis of linguistic borrowing”. Language 26, 210–231.
  • Haugen, Einar (1956): “Review of Gneuss 1955”. Language 32, 761–766.
  • Hitchings, Henry (2008). The Secret Life of Words: How English Became English. London: John Murray. ISBN 978-0-7195-6454-3. .
  • Hayakawa, Isamu (2014). A Historical Dictionary of Japanese Words Used in English, Revised and Corrected Edition. Amazon, Tokyo: Texnai. ISBN 978-4907162313. .
  • Kersley, Leo; Sinclair, Janet (1979). A Dictionary of Ballet Terms. Da Capo Press. ISBN 978-0-306-80094-8. Arhivirano iz originala 02. 12. 2016. g. Pristupljeno 07. 08. 2021. .
  • Koch, Peter (2002): “Lexical Typology from a Cognitive and Linguistic Point of View”. In: Cruse, D. Alan et al. (eds.): Lexicology: An International on the Nature and Structure of Words and Vocabularies/Lexikologie: Ein internationales Handbuch zur Natur und Struktur von Wörtern und Wortschätzen. Berlin/New York: Walter de Gruyter, 1142–1178.
  • Oksaar, Els (1996): “The history of contact linguistics as a discipline”. In: Goebl, Hans et al. (eds.): Kontaktlinguistik/contact linguistics/linguistique de contact: ein internationales Handbuch zeitgenössischer Forschung/an international handbook of contemporary research/manuel international des recherches contemporaines. Berlin/New York: Walter de Gruyter, 1–12.
  • Shanet, Howard (1956). Learn to Read Music. New York: Simon & Schuster. ISBN 978-0-671-21027-4. .
  • Stanforth, Anthony W. (2002): “Effects of language contact on the vocabulary: an overview”. In: Cruse, D. Alan et al. (eds.) (2002): Lexikologie: ein internationales Handbuch zur Natur und Struktur von Wörtern und Wortschätzen/Lexicology: an international handbook on the nature and structure of words and vocabularies. Berlin/New York: Walter de Gruyter. str. 805–813.
  • Weinreich, Uriel (1953): Languages in contact: findings and problems. The Hague: Mouton.
  • Zuckermann, Ghil'ad , ‘‘Language Contact and Lexical Enrichment in Israeli Hebrew’’, Houndmills: Palgrave Macmillan. 2003. ISBN 978-1-4039-3869-5.

Spoljašnje veze uredi