Univerzitet u Istočnom Sarajevu

Univerzitet u Istočnom Sarajevu je državni univerzitet u Lukavici. Univerzitet u Istočnom Sarajevu je dio prijeratnog Univerziteta u Sarajevu koji je osnovan 1949. godine i baštini tradiciju Sarajevske bogoslovije osnovane 1882. godine.[3]

Univerzitet u Istočnom Sarajevu
Tipdržavni
Osnivanje14. septembar 1992. god.; pre 31 godine (1992-09-14)
Budžet14 miliona € (2015)[1]
RektorMilan Kulić
Broj studenata8.049 (2018/19)[2]
LokacijaLukavica, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina
43° 49′ 25″ S; 18° 22′ 29″ I / 43.8237° S; 18.3747° I / 43.8237; 18.3747
Veb-sajtwww.ues.rs.ba

Univerzitet u Istočnom Sarajevu zauzeo je prvo mjesto među univerzitetima u Bosni i Hercegovini prema posljednjem izvještaju SCImago Institutions Rankings (SIR). [4]

Nazivi uredi

  • Univerzitet u Sarajevu (1949—1992)
  • Univerzitet u Sarajevu Republike Srpske (1992)
  • Univerzitet u Srpskom Sarajevu (1992—2006)
  • Univerzitet u Istočnom Sarajevu (2006—danas)

Istorija uredi

Sarajevska bogoslovija kao matica Univerziteta uredi

Univerzitet u Istočnom Sarajevu baštini i tradiciju prvih visokoškolskih institucija osnovanih u BiH. To se, prije svega, odnosi na Sarajevsku bogosloviju, koja je osnovana još 1882. godine i koja, kao prva srpska visoka škola u BiH, predstavlja svojevrsnu maticu Univerziteta u Istočnom Sarajevu.

Poslije Drugog svjetskog rata Sarajevska bogoslovija nije nastavila rad zato što su joj prostorije nacionalizovane i oduzete. Savremena istorija Sarajevske bogoslovije počinje 1991. godine, kada je Sinod Srpske pravoslavne crkve donio odluku da se pokrene proces restitucije imovine Sarajevske bogoslovije i da se osnuje duhovna akademija u Sarajevu. Zbog građanskog rata u BiH realizacija te odluke prolongirana je do 1994. godine, kada je u Foči, tadašnjem Srbinju, osnovana Duhovna akademija Svetog Vasilija Ostroškog, koja iste godine počinje sa izvođenjem nastave kao članica Univerziteta u Istočnom Sarajevu.

Univerzitet u Sarajevu Republike Srpske uredi

Univerzitet u Istočnom Sarajevu, pod imenom Univerzitet u Sarajevu Republike Srpske, osnovan je 14. septembra 1992. godine odlukom Narodne skupštine Republike Srpske. Tom odlukom potvrđene su ranije odluke vlasti Republike Srpske prema kojima je Univerzitet u Istočnom Sarajevu sukcesor Univerziteta u Sarajevu (1949—1992), kojeg je, usljed izbijanja građanskog rata u BiH, 1992. godine moralo da napusti više stotina nastavnika i saradnika, kao i više hiljada studenata srpske nacionalnosti. Slična situacija bila je i na drugim univerzitetima u BiH, koji su se nalazili na teritoriji muslimansko-hrvatske federacije, danas Federacije BiH, posebno na univerzitetima u Mostaru i u Tuzli. Zahvaljujući entuzijazmu i patriotizmu srpskih nastavnika i saradnika sa pomenuta tri univerziteta, kao i izraženoj volji naroda i vlasti Republike Srpske, osnovani su fakulteti i akademije u Palama, Zvorniku, Bijeljini, Brčkom i u Trebinju, te revitalizovana vaspitno-obrazovna, naučna, istraživačka, duhovna i umjetnička djelatnost u svim većim opštinama u istočnom dijelu Republike. Danas ti fakulteti i akademije čine temelje i stubove integrisanog Univerziteta u Istočnom Sarajevu.

Pojedini fakulteti u sastavu Univerziteta osnovani su sukcesivno od 1992. godine kada su osnovani Medicinski fakultet, Pravni fakultet i Viša pedagoška škola koja je predstavljala preteču Filozofskom fakultetu koji je osnovan 1950. godine u Sarajevu. U Univerzitet u Istočnom Sarajevu integrisana je tradicija i iskustvo i Poljoprivredno-šumarskog fakulteta, koji je osnovan 1940. godine kao zaseban fakultet Univerziteta u Beogradu. Godinu dana kasnije otvara se Tehnički fakultet (1949.), a iste godine zvanično sa radom je otpočeo Univerzitet u Sarajevu. 1975. godine Elektrotehnički fakultet uselio u novu zgradu u Lukavici.[5] Na osnovu toga Univerzitetu u Istočnom Sarajevu s pravom pripada bogata tradicija i istorija današnjeg Univerziteta u Sarajevu. Većina profesora i asistenata sa Univerziteta u Istočnom Sarajevu radili su prije rata na jedinstvenom Univerzitetu u Sarajevu. Broj studenata prije rata kretao se oko 30 000 (oko 22 000 redovnih i 8000 vanrednih).

U skladu sa bolonjskim procesom, čija je primjena započela 2006. godine, Univerzitet u Istočnom Sarajevu od akademske 2007/08. godine predstavlja integrisani univerzitet, na kome, u deset univerzitetskih centara, prema podacima sa upisa za školsku 2018–19. studira ukupno oko 8,000 studenata na 38 studijskih programa. Danas ova visokoškolska institucija predstavlja generator razvoja lokalnih zajednica u kojima egzistiraju organizacione jedinice Univerziteta. Istovremeno, primjenjujući osnovne postulate međunarodne saradnje, koju razvija sa velikim brojem institucija u regionu, Evropi i svijetu, Univerzitet u Istočnom Sarajevu danas je strateški važan faktor razvoja i garant budućnosti Republike Srpske.[6]

Organizacija uredi

 
Zgrade Pravnog, Ekonomskog i Filozofskog fakulteta na Palama.
  • U Brčkom
    • Ekonomski fakultet
      • Studijski program računovodstvo i finansije
      • Srudijski program menadžment
  • U Bijeljini
    • Fakultet poslovne ekonomije
      • Studijski program spoljna trgovina, porezi i carine
      • Studijski program finansije, bankarstvo i osiguranje
      • Studijski program poslovna informatika
    • Pedagoški fakultet
      • Studijski program razredna nastava
      • Studijski program predškolsko obrazovanje
      • Studijski program tehničko obrazovanje i informatika
    • Pravni fakultet
    • Poljoprivredni fakultet
      • Studijski program: poljoprivreda — tri smjera: opšti, biljna proizvodnja i stočarstvo
  • U Doboju
    • Saobraćajni fakultet
      • Studijski program drumski i gradski saobraćaj
      • Studijski program željeznički saobraćaj
      • Studijski program telekomunikacije i poštanski saobraćaj
      • Studijski program logistika
      • Studijski program vazdušni saobraćaj
      • Studijski program saobraćajnice
      • Studijski program informatika u saobraćaju
      • Studijski program motorna vozila
  • U Zvorniku
    • Tehnološki fakultet
      • Studijski program hemijsko procesno inženjerstvo
      • Studijski program prehrambeno inžinjerstvo
      • Studijski program inženjerstvo zaštite životne sredine
      • Studijski program elektrohemijsko inžinjerstvo
      • Studijski program upravljanje tehnologijama
      • Studijski program biologija
  • U Istočnom Novom Sarajevu
    • Elektrotehnički fakultet
      • Studijski program elektroenergetika
      • Studijski program automatika i elektronika
      • Studijski program računarstvo i informatika
      • Studijski program telekomunikacije
    • Poljoprivredni fakultet
      • Studijski program: poljoprivreda — tri smjera: opšti, biljna proizvodnja i stočarstvo
    • Mašinski fakultet
      • Studijski program mašinstvo — tri smjera: proizvodno mašinstvo, inženjerski dizajn i termodinamika i procesno mašinstvo
    • Muzička akademija
      • Studijski program vokalno instrumentalni
        • Odsjek za solo pjevanje
        • Odsjek za klavir
        • Odsjek za harmoniku
        • Odsjek za gudačke instrumente — violina
        • Odsjek za gudačke instrumente — viola
        • Odsjek za duvačke instrumente — flauta
        • Klasa gitara
      • Studijski program muzičko, pedagoško teorijski
        • Odsjek za opštu muzičku pedagogiju
        • Odsjek za crkvenu muziku i pojanje
        • Odsjek za kompoziciju
  • U Palama
    • Ekonomski fakultet
      • Studijski program ekonomija
      • Studijski program turizam i hotelijerstvo
    • Pravni fakultet
    • Filozofski fakultet
      • Studijski program filozofija
      • Studijski program sociologija
      • Studijski program novinarstvo
      • Studijski program istorija
      • Studijski program pedagogija
      • Studijski program razredna nastava
      • Studijski program psihologija
      • Studijski program srpski jezik i književnost
      • Studijski program ruski i srpski jezik i književnost
      • Studijski program opšta književnost i bibliotekarstvo
      • Studijski program opšta književnost i teatrologija
      • Studijski program engleski jezik i književnost
      • Studijski program njemački jezik i književnost
      • Studijski program kineski i engleski jezik i književnost
      • Studijski program geografija
      • Studijski program matematika i računarstvo
      • Studijski program matematika i fizika
      • Studijski program politikologija i međunarodni odnosi
    • Fakultet fizičkog vaspitanja i sporta
      • Studijski program sport
      • Studijski program fizičko vaspitanje
  • U Foči
    • Pravoslavni bogoslovski fakultet
      • Studijski program pravoslavna teologija opšti smjer
      • Studijski program pravoslavna teologija praktični smjer
      • Studijski program crkveno slikarstvo i umjetnost
    • Medicinski fakultet
      • Studijski program medicina
      • Studijski program stomatologija
      • Studijski program zdravstvena njega
      • Studijski program specijalna edukacija i rehabilitacija
  • U Trebinju
  • U Srebrenici
  • U Vlasenici

Praznici uredi

Slava Univerziteta u Istočnom Sarajevu je 24. maja, Sveti Ćirilo i Metodije.

Rektori uredi

Od osnivanja Univerziteta u Istočnom Sarajevu funkciju rektora obavljali su sljedeći istaknuti profesori:[7]

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ „Stihijsko gašenje Univerziteta u Istočnom Sarajevu”. Arhivirano iz originala 22. 12. 2016. g. Pristupljeno 13. 11. 2016. 
  2. ^ „ENROLLED STUDENTS” (PDF). rzs.rs.ba. Pristupljeno 29. 11. 2019. 
  3. ^ Univerzitet u Istočnom Sarajevu, istorijat, Pristupljeno 27. 4. 2013.
  4. ^ „University Rankings - Bosnia and Herzegovina 2022”. www.scimagoir.com. Pristupljeno 2022-05-17. 
  5. ^ „Istorijat ETF-a u Istočnom Sarajevu”. Arhivirano iz originala 08. 07. 2010. g. Pristupljeno 09. 10. 2010. 
  6. ^ Zvanična stranica Univerziteta u Istočnom Sarajevu, Pristupljeno 27. 4. 2013.
  7. ^ https://www.ues.rs.ba/la/o-univerzitetu-2/istorijat/

Spoljašnje veze uredi