Uprava grada Beograda

Uprava grada Beograda je bila upravno-bezbednosna institucija u Beogradu u periodu 1839—1944. Najveći deo tog vremena bila je smeštena u „Glavnjači” koja se nalazila na mestu današnje zgrade Hemijskog fakulteta na Studentskom trgu u Beogradu.

Beogradom su upravljala dva organa vlasti, Uprava grada Beograda kao nosilac policijske i upravne državne vlasti i Opština grada Beograda kao nosilac samoupravne vlasti. Posle 1944. Uprava grada Beograda nije nastavila sa radom jer je uspostavljena drugačija organizacija upravljanja u Beogradu.

Kraljevina Jugoslavija

uredi
 
Uprava grada Beograda s okolinom
 
Uprava grada Beograda u Kraljevini Jugoslaviji 1931. godine

Podelom Kraljevine Jugoslavije na banovine 1929. godine, formirana je zasebna administrativno-teritorijalna jedinica pod nazivom „Uprava grada Beograda”, koja je obuhvatala grad Beograd sa bližom okolinom, uključujući Zemun i Pančevo. Ova teritorija je bila u potpunosti okružena Dunavskom banovinom, koja je imala upravno sedište u Novom Sadu. U vreme Drugog svetskog rata, 1941. godine, Uprava grada Beograda je nastavila da postoji kao administrativno-teritorijalna jedinica Srbije pod nemačkom okupacijom, sve dok krajem 1941. nije uspostavljena nova teritorijalna podela Srbije na okruge, kada i Uprava grada Beograda prestaje da postoji u administrativno-teritorijalnom smislu.

Upravnici

uredi

Upravnici grada Beograda su bili:[1]

Vidi još

uredi

Reference

uredi
  1. ^ Branislav Božović: Uprava i upravnici grada Beograda 1839—1944, Prosveta, Beograd, 2011. godine, 414 strana. ISBN 978-86-07-01910-6. COBISS.SR 176630540
  2. ^ „Politika”, 15. jul 1937

Literatura

uredi

Spoljašnje veze

uredi