Uprava grada Beograda
Uprava grada Beograda je bila upravno-bezbednosna institucija u Beogradu u periodu 1839—1944. Najveći deo tog vremena bila je smeštena u „Glavnjači” koja se nalazila na mestu današnje zgrade Hemijskog fakulteta na Studentskom trgu u Beogradu.
Beogradom su upravljala dva organa vlasti, Uprava grada Beograda kao nosilac policijske i upravne državne vlasti i Opština grada Beograda kao nosilac samoupravne vlasti. Posle 1944. Uprava grada Beograda nije nastavila sa radom jer je uspostavljena drugačija organizacija upravljanja u Beogradu.
Kraljevina Jugoslavija
urediPodelom Kraljevine Jugoslavije na banovine 1929. godine, formirana je zasebna administrativno-teritorijalna jedinica pod nazivom „Uprava grada Beograda”, koja je obuhvatala grad Beograd sa bližom okolinom, uključujući Zemun i Pančevo. Ova teritorija je bila u potpunosti okružena Dunavskom banovinom, koja je imala upravno sedište u Novom Sadu. U vreme Drugog svetskog rata, 1941. godine, Uprava grada Beograda je nastavila da postoji kao administrativno-teritorijalna jedinica Srbije pod nemačkom okupacijom, sve dok krajem 1941. nije uspostavljena nova teritorijalna podela Srbije na okruge, kada i Uprava grada Beograda prestaje da postoji u administrativno-teritorijalnom smislu.
Upravnici
urediUpravnici grada Beograda su bili:[1]
- Jovan German (v. Germani (porodica)) 13. jul 1839 — 22. novembar 1839.
- Ilija Čarapić 22. novembar 1839 — 27. maj 1840.
- Miloš Bogićević 27. maj 1840 — 24. septembar 1840.
- Mladen M. Žujović 24. septembar 1840 — 6. avgust 1842. i ponovo 1858.
- Mihailo Ljotić 29.8 — 22. septembar 1842.
- Stefan Stefanović Tenka 22.9 — 6. novembar 1842.
- Radovan Damnjanović 6. novembar 1842 — 20. decembar 1844.
- Jovan Vučković 20. decembar 1844 — 22. jul 1848.
- Gavrilo Jeremić 22. jul 1848 — 27. septembar 1852.
- Konstantin Magazinović 27. septembar 1852 — 15. novembar 1855.
- Milivoje Petrović Blaznavac 15. novembar 1855 — 18. oktobar 1856.
- Nikola Hristić 18. oktobar 1856 — 30. novembar 1858. i 27. septembar 1859 — 7. oktobar 1860.
- Jovan Belimarković 30. novembar 1858 — 11. februar 1859.
- Jovan Dimitrijević Mitričević 11.2 — 27. septembar 1859.
- Dragutin Žabarac 27. oktobar 1860 — 19. januar 1861.
- Mihailo Barlovac 19. januar 1861 — 18. jul 1868.
- Jakov Tucaković 1. avgust 1868 — 4. april 1873. i 1. jun 1876 — 1. jun 1878.
- Živojin Blaznavac 4. april 1873 — 13. februar 1874. i 25. februar 1879 — 17. mart 1887.
- Dimitrije Joksić 13. februar 1874 — 22. oktobar 1875. i 22. oktobar 1875 — 1. jun 1876. (zastupnik)
- Jovan Avakumović 22. oktobar 1875 — 1. jun 1876.
- Janko Terzić 1877 — 4. februar 1878.
- Jakov Brzaković 4. februar 1878 — 1. jun 1878.
- Pantelija Lunjevica (v. Lunjevice) 1. jun 1878 — 25. februar 1879.
- Živko Anđelić 17. mart 1887 — 6. januar 1888.
- Gliša Đorđević 6. januar 1888 — 16. septembar 1889.
- Vladimir Milenković 1889. i 1892.
- Velimir Todorović (v. Todorovići (porodica)) 16. septembar 1889 — 13. januar 1890.
- Svetozar Arsenović 13. januar 1890 — 11. maj 1891.
- Mihailo P. Jovanović 27. maj 1891 — 1. avgust 1892.
- Pavle Denić (v. Baba-Dudići) 1. avgust 1892 — 2. april 1893.
- Stojan Protić 2 — 7. april 1893.
- Đorđe Nestorović 7. april 1893 — 12. januar 1894.
- Miloš Mihailović 12. januar 1894 — 24. maj 1894.
- Živko Kasidolac 24. maj 1894 — 29. oktobar 1894.
- Aleksa Stevanović 29. oktobar 1894 — 1. avgust 1895.
- Nikola Stevanović 1. avgust 1895 — 20. april 1896.
- Rista Bademlić 20. april 1896 — 14. jul 1900.
- Božidar Maršićanin 13. jul 1900—29. maj 1903.
- Bogdan Damjanović 29. maj 1903—24. jun 1903.
- Dušan Vujić 24. jun 1903—25. oktobar 1903.
- Mihailo Cerović 25. oktobar 1903—20. januar 1905. i 16. mart 1906—19. jul 1907.
- Mihailo A. Rašković 20. januar 1905—14. avgust 1905.
- Dragić Pavlović[2] 14. avgust 1905—21. januar 1906.
- Branimir Rajić 21. januar 1906—15. mart 1906.
- Dragutin Milićević 19. septembar 1907—22. april 1908.
- Obrad Blagojević 22. april 1908—27. septembar 1908.
- Dušan Đ. Alimpić 22. septembar 1908—10. maj 1910.
- Gojko Pavlović 10. maj 1910 — 4. septembar 1912.
- Manojlo Lazarević 4. avgust 1912 — 9. septembar 1918. i 24. septembar 1919—27. decembar 1934.
- Kosta Tucaković 9. septembar 1918—24. septembar 1919.
- Dušan Filipović 27. decembar 1934 — 13. oktobar 1935.
- Milan Aćimović 13. oktobar 1935 — 21. decembar 1938.
- Živojin Simonović 9. februar 1939 — 20. april 1939.
- Dragoslav M. Lazić 1. mart 1939 — 1. april 1940.
- Dragomir Drinčić 28. mart 1940 — 27. mart 1941.
- Milutin Stefanović 27. mart 1941 — 1. april 1941.
- Dušan Ribar 1 — 12. april 1941.
- Dragomir-Dragi Jovanović 7. maj 1941 — 5. oktobar 1944.
Vidi još
urediReference
uredi- ^ Branislav Božović: Uprava i upravnici grada Beograda 1839—1944, Prosveta, Beograd, 2011. godine, 414 strana. ISBN 978-86-07-01910-6. COBISS.SR 176630540
- ^ „Politika”, 15. jul 1937
Literatura
uredi- Dimić, Ljubodrag (2001). Istorija srpske državnosti. 3. Novi Sad: Ogranak SANU.