U požaru svetova: Ivo Andrić - jedan evropski život: biografija (nem. Im Brand der Welten) je biografska studija nemačkog novinara i pisca Mihaela Martensa (nem. Michael Martens) (1973), objavljena 2019. godine u izdanju (nem. Zsolnay-Verlag).[1] Srpsko izdanje knjige objavljeno je 2016. godine u izdanju "Lagune" iz Beograda u prevodu Valerije Frelih (nem. Valeria Fröhlich).[2]

U požaru svetova: Ivo Andrić - jedan evropski život: biografija
Korice knjige srpskog izdanja
Nastanak i sadržaj
Orig. naslovIm Brand der Welten
AutorMihael Martens
Zemlja Nemačka
Jeziknemački
Žanr / vrsta delabiografija
Izdavanje
IzdavačLaguna
Broj stranica302
Tip medijamek povez
Prevod
PrevodilacValerije Frelih
Datum
izdavanja
2019.
Klasifikacija
ISBN?978-86-521-3573-8
ISBN ? orig.978-3552059603

O autoru uredi

Mihael Martens je rođen u Hamburgu 1973. godine. Martens je nemački novinar i pisac, dugogodišnji politički dopisnik lista Frankfurter Allgemeine Zeitung i stručnjak za balkanska pitanja.[3]

O knjizi uredi

U požaru svetova: Ivo Andrić - jedan evropski život predstavlja iscrpnu i pouzdanu biografsku studiju. Martens je temnjljno proučavao Andrićevo delo, prepiske, arhivsku građu i koristio literaturu stvarajući ovo delo.[3]

U periodu od 2002. do 2009. godine Martens je živeo u Beogradu kao dopisnik frankfurtskog dnevnika i tada se setio reči svog profesora iz gimnazije koji je Andrićev roman Na Drini ćuprija nazvao remek-delom evropske književnosti 20. veka. Martens je pročitao ovo delo i tada se rodilo interesovanje za Andrića. Martens je skoro sedam godina istraživao Andrićev život i delo da bi nakon toga objavio knjigu U požaru svetova. [4]

Martens je u knjizi U požaru svetova opisuje Andrićev život od rođenja u Bosni, preko sarajevskog atentata i diplomatske službe u evropskim prestonicama i Trećem rajhu, pa do života u Beogradu pod okupacijom. Piše o periodu Andrićevog života kada stvara dela koja će mu doneti svetsku slavu, kao i priklanjanje pisca novoj vlasti posle oslobođenja.[3]

Rečenica iz Andrićeve priče "Žena na kamenu" koja glasi "Sagoreti bez ostatka, izgubiti se u opštem požaru svetova kao vatra u vatri" je poslužila autoru da formira naslov knjige kao parafrazu iste. [5]

Sadržaj uredi

Iz sadržaja knjige:

  • Predgovor srpskom izdanju
  • Jedan. Plameni cvetovi Evrope
    • Bogovi i duhovi
    • Očevi i oci
    • Sava, raka, tikataka
    • Sarajevo
    • Plameni cvetovi Evrope
    • Krakov
    • Udar groma
    • Ćelija broj 115
  • Dva.Zvuci rata
    • Glavna je Jugoslavija
    • U Beograd!U Beograd!
    • Njujork, Rim,Bukurešt, Trst
    • Austrija
    • Mason
    • Marselj, Pariz
    • Yo lo vi
    • Između dve vatre
    • Ubistva i ubice
    • Ministar Andrić
    • Zavadi pa vladaj
    • Hitlerove ruke
    • Trgovina oružjem
    • Intrazije
    • U mreži
    • Zvuci rata
    • Zavladati Solunom
    • Puč
    • Interniran
  • Tri. Drug Ivo
    • Pisati i ćutati
    • O sreći i ratnim vremenima
    • Šta su Jugosloveni radili dok je njihov klasik pisao
    • Drug Ivo
    • Prokleti slon
    • Brak
    • Brakovi
    • Šta nas briga za Višegrad?
    • Tombola u Stokholmu
    • Slava
  • Četiri. Na mostu ćuprija
    • Vreme žetve
    • To što se zove odmetnik
    • Kasna berba
    • Žena koje više nema
    • Rituali (Carbo Animalis)
    • Ostariti
    • Sve poslednji put
    • Na mostu ćuprija
    • Jedan evropski život
  • Izrazi zahvalnosti
  • Izvori i literatura
  • Imenski registar

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ „Im Brand der Welten: Ivo Andric. Ein europäisches Leben”. amazon.com. Pristupljeno 17. 11. 2021. 
  2. ^ „U požaru svetova : Ivo Andrić - jedan evropski život : biografija”. plus.sr.cobiss.net. Arhivirano iz originala 17. 11. 2021. g. Pristupljeno 17. 11. 2021. 
  3. ^ a b v Martens, Mihael (2020). U požaru svetova: Ivo Andrić - jedan evropski život: biografija. Beograd: Laguna. str. 7—10, 303. ISBN 978-86-521-3573-8. 
  4. ^ „U požaru svetova; Ivo Andrić – jedan evropski život Mihael Martens”. casopiskus.rs. Pristupljeno 18. 11. 2021. 
  5. ^ „"U požaru svetova" biografija Ive Andrića”. dnevnik.rs. Pristupljeno 18. 11. 2021. 

Spoljašnje veze uredi