Ferdinand fon Cepelin

Grof Ferdinand fon Cepelin (nem. Ferdinand von Zeppelin; Konstanc, 8. jul 1838Berlin, 8. mart 1917) je bio nemački inženjer i oficir.[1] On je osnivač aero-nautičkog udruženja Cepelin i pronalazač vazdušne lađe koja nosi njegovo ime.

Ferdinand fon Cepelin
Ferdinand fon Cepelin
Puno imeFerdinand fon Cepelin
Datum rođenja(1838-07-08)8. jul 1838.
Mesto rođenjaKonstancBaden
Datum smrti8. mart 1917.(1917-03-08) (78 god.)
Mesto smrtiBerlinNemačko carstvo
RoditeljiFriedrich von Zeppelin
Amelie Françoise Pauline Macaire

Vojna karijera uredi

Cepelin se učio u vojnoj školi u Ludvigsburgu i postao poručnik 1858.[2] Potom je bio posmatrač u građanskom ratu u SAD, učestvovao u Austrijsko-pruskom ratu (1866) kao generalštabni oficir, i najzad i u ratu Francuske i Pruske (1870—1871).[3] Komandovao je jedinicom u Ulmu (1882—1885), a bio je i izaslanik Virtenberga u Berlinu. Godine 1906. postao je general konjice.

Avijacija uredi

Od 1880-ih, Cepelin se interesovao za probleme balona dirižabla (baloni kojima se može upravljati) i 1899. počeo je konstrukciju prvog balona dirižabla sa čvrstom konstrukcijom. Sa njime je uspeo da napravi tri probna leta. Ovaj uspeh izazvao je oduševljenje javnosti, što ga je podstaklo na dalja istraživanja. Novo transportno sredstvo dobilo je njegovo ime. Druga verzija je u potpunosti bila finansirana poklonima i, čak, lutrijskim prihodima. Ironično je da je većina prihoda prikupljena posle nesreće cepelina LZ4, godine 1908. Ukupno je prikupljeno 6 miliona maraka, koje su upotrebljene za osnivanje društva i fondacije za izgradnju vazdušnih brodova „Cepelin“ (Luftschiffbau-Zeppelin GmbH).

Iste godine, vojska je otkupila već funkcionalni LZ3. Od 1909, cepelini su korišćeni za transport civila. Samo godine 1914, nemačko vazduhoplovstvo je transportovalo oko 35.000 ljudi na 1.500 letova bez ijednog incidenta.

Grof Cepelin je umro 1917, nešto pred kraj Prvog svetskog rata. Nije doživeo da vidi privremeni prekid rada društva Cepelin zbog odredbi Versajskog mira, ni drugo „zlatno doba“ popularnosti cepelina, kada je letelice projektovao njegov naslednik Hugo Ekener.

Eksplozija i požar na cepelinu LZ129 Hindenburg 20 godina kasnije, 6. maja 1937, u mestu Lejkherst (SAD) je označila definitivan kraj epohe velikih dirižabla.

Mnogi sumnjaju u originalnost njegovih ideja, jer su prije njega te iste ideje razrađivali i ruski naučnik srpskog porekla Ognjeslav Kostović Stepanović i mađarski naučnik jevrejskog porekla David Švarc. Postoje pretpostavke da je on nakon smrti Davida Švarca nezakonitim putem došao do njegovih nacrta.

Reference uredi

  1. ^ „Zeppelin, Ferdinand von | Hrvatska enciklopedija”. www.enciklopedija.hr. Pristupljeno 2023-01-27. 
  2. ^ „Ferdinand von Zeppelin Facts - Inventor of Zeppelin”. www.zeppelinhistory.com. Pristupljeno 2023-01-27. 
  3. ^ „Ferdinand, Graf von Zeppelin | Biography & Facts | Britannica”. www.britannica.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2023-01-27.