Fišeklija
Fišeklija je trgovac prahom odnosno barutom. Fišeklije su postojale pre pojave municije u doba kada su se puške punile od usta cevi. Pre stavljanja kuršuma u cev se sipao barut koji se prodavao, pripremljen, u papirnim fišecima, pa odatle i naziv zanata. Fišeklija je takođe i kutijica od drveta ili torbica od kože (nosila se na opasaču) gde se držao barut.
U Beogradu uredi
Sredinom devetnaestog veka, fišeklije su bile u blizini Stambol kapije. Zbog opasnosti od eksplozije knjaz Miloš ih je "prognao" daleko van grada, čak iza Batal džamije, tj. na mesto gde je danas Glavna pošta u blizini Tašmajdana. Cela ta čaršija dobija ime Fišeklijska. Pojavom savremene municije, fišeklije nestaju, a na njihovom mestu niču prodavnice stare robe ili telalnice. U Fišekliji su bili kafana „Tri lista duvana” i radnja berberina Miše, "jedne od najpopularnijih ličnosti tadašnjeg Beograda", koji je i vadio zube, puštao krv i stavljao pijavice.[1] Još kasnije tu će biti Glavna pošta i Markova crkva.
Galerija uredi
-
Kutija za nošenje fišeka, takum kutija, iz perioda XIX veka. Deo je zbirke oružja Narodnog muzeja u Leskovcu.
-
Fišeklija za barut, mesing, 8,5×7×3,5 cm, 19. vek. Eksponat iz istorijske zbirke Muzeja rudničko-takovskog kraja iz Gornjeg Milanovca.