Hadramut (arap. حضرموت) je ime za istorijsku oblast na jugu Arabijskog poluostrva duž Adenskog zaliva u Indijskom okeanu, koja ide prema istoku sve do omanskog Dofara.

Kraljevstvo Hadramut na mapi, u 3. stoljeću

Istorija uredi

Već od 2. milenijuma p. n. e. Hadramut je postao važno središte južnoarapske civilizacije. Preko Hadramuta se odvijala trgovina egzotičnim robama (zlato, slonovača, robovi, tamjan) iz Afrike i Indije za antička kraljevstva u Sredozemlju. Iz Hadramauta su kretali karavani na Put tamjana preko Mariba i Hidžaza do Palestine.

U davnoj povijesti slavu imena Hadramut pronijelo je antičko kraljevstvo iz predislamskog doba,kraljevstvo Hadramut, po kojem je i današnja jemenska muhafaza Hadramut dobila ime. Stanovnici Hadramauta zovu se Hadramućani (Hadramiti, Hadramisi), antički pisci zvali su ih; Katramotiti, Katramiti ili Adramiti.

Na teritoriju Hadramuta od 14. stoljeća prostirao se plemenski Sultanat Katiri, a od kraja 19. stoljeća i Sultanat Kuvaiti, oba dva postali su dio Adenskog protektorata. Hadramut je ostao pod britanskom kontrolom kao dio protektorata južne Arabije sve do 1967. godine. Nakon toga osnovan je Južni Jemen, koji se ujedinio s Sjevernim Jemenom 22. maja 1990. u današnju državu Republiku Jemen.

Porijeklo imena uredi

Postoji više teorija o porijeklu imena Hadramut ali najvjerovatnija je ona po kojoj ime Hadramut potiče od grčke riječi ,,hydreumata" a to je značilo utvrđena vodena postaja (utvrđeni grad s izvorom vode) duž suvog korita vadija. To su bila odmorišta karavana na Putu Tamjana.

Geografske odlike uredi

 
Priroda Hadramuta

Oblast Hadramut je zapravo porječje vodotoka Vadi Hadramuta i još uski obalni pojas duž obale Arapbijskog mora koji se proteže na istok sve do omanskog Dofara. Obala je bezvodna, a odmah nakon nje uzdiže se pojas strme široke visoravni (al-Jol), koji je prosječno visok 1.370 m. Ova visoravan je izbrazdana oskudnom mrežom dubokih kanjona - (vadija) (sezonskih vodotokova). Sa sjevera Hadramut postupno prelazi u veliku pustinju Rub el Hali ili kako Hadramućani kažu - Prazni prostor.

Današnji Hadramut je upravno podijeljen imeđu jemenskih muhafaza Hadramut, Al Mahra i Šabva

Stanovnici ove oblasti, Hadramućani danas kao i u davnoj prošlosti žive u svojim karakterističnim pustinjskim naseljima (vrlo gusto naseljenim naseljima i gradovima) smještenima uglavnom duž Vadi Hadramuta, uglavnom tamo gdje postoji neki izvor vode ili bunari. No bave se zapravo zemljoradnjom, uz uske pojase obradive zemlje oko svojih gradova. Sade pšenicu, proso, uzgajaju datule, kokos, duvan i kafu. Po pustinjskoj visoravni lutaju malobrojni beduini sa svojim stadima ovaca i koza. Hadramitski društveni odnosi su još uvijek prožeti plemenskim običajima, plemenske vođe upravljaju životima svojih suplemenika. Uz njih veliku ulogu ima i stara sejidska vjerska aristokratija, koja za sebe tvrdi da vuče porijeklo od samog Muhameda. Vrlo konzervativno školovana, strogo se drži islama (onako kako ga ona interpretira) i ima visok društveni ugled.

Od kraja 19. stoljeća, i uspostava veza sa širim svjetskim okruženjem preko britanske kolonijalne politike, otpočeo je proces emigracije Hadramućana u tadašnje britanske kolonije po Indiji (Hajderabad, Batkal, Malabar) te zemlje jugoistočne Azije, poglavito na Javu, Sumatru, Malaku, Timor i Singapur. Mnogi Hadramućani su se uspeli u svojim novim sredinama na vrlo visoke položaje, tako je na primjer nekoliko indonezijskih ministara, uključujući i bivšeg ministra spoljnih poslova Ali Alatasa i bivšeg ministra finansija Mari Muhameda, bilo hadramitskog porijekla. Najviše se ipak uspeo bivši premijer Istočnog Timora Mari Alkatiri. Hadramućani su se naselili i duž obala istočne Afrike (dva kenijska ministara; Šarif Naser i Najib Balala, su Hadramitskog porijekla).

Danas je vjerovatno najpoznatiji potomak Hadramućana - Osama bin Laden čija porodica vodi porijeklo iz Hadramuta.

Najveći grad u Hadramutu i upravno sjedište muhafaze je lučki grad Al Mukala sa 174,700 stanovnika (2003), drugi veći gradovi su; Sajun (75, 700), Aš Šihr (69,400), Tarim (48,079).

Prvi evropljanin koji je u moderna vremena, u prvoj polovini 19. stoljeća posjetio Hadramut i izvjestio tadašnju evropsku javnost o prilikama u tom zabačenom dijelu svijeta iz 1001 noći bio je njemački arabista Adolf Gustav fon Vrede.

Vidi još uredi

Izvori uredi

Spoljašnje veze uredi