Hamamet (arap. الحمامات) je grad u Tunisu. Zbog svojih plaža, Hamamet je popularna destinacija za kupanje i sportove na vodi. To je bila prva turistička destinacija u Tunisu. Nalazi se na jugoistočnom delu severnog poluostrva Kap Bon u regionu Nabel, na severnoj granici zaliva Hamamet.

Hamamet
الحمامات
Medina
Administrativni podaci
Država Tunis
PokrajinaVilajet Nabel
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2004.63.116
 — gustina1.753,22 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate36° 25′ 00″ S; 10° 36′ 00″ I / 36.416667° S; 10.6° I / 36.416667; 10.6
Površina36 km2
Hamamet na karti Tunisa
Hamamet
Hamamet
Hamamet na karti Tunisa
Ostali podaci
GradonačelnikAhur Bihiju
Veb-sajt
www.commune-hammamet.gov.tn

Prijavljeni broj stanovnika varira od 20.000 do 70.000 stanovnika i učetvorostručava se zbog turista svakog leta.

Posebno je poznat po jasminu, po čemu je letovalište Jasmin Hamamet dobilo ime. Po Hamametu se mogu naći mnogobrojni suveniri od jasmina.

Oko Hamameta, pojavljuju se naselja za doseljenike iz južnog dela zemlje koji dolaze u potrazi za poslom.

Opis uredi

Turistčka zona je podeljena u dva dela:

  • Severni Hamamet, najmanji i najstariji deo grada proteže se sve do Nabela.
  • Jasmin Hamamet, najveći i najnoviji deo, nalazi se nekoliko kilometara jugozapadno od severnog Hamameta.

Tri kilometra od centra nalazi se nekadašnja vila preminulog rumunskog milionera Georgija Sebastijana, i tu se svakog leta održava „Internacionalni hamametski festival“.

Istorija uredi

 
Medina noću

Pre nove ere na tom mestu je bio grad Piput[1], a sada se nalazi u predgrađu Hamameta. Taj grad je postao rimska kolonija u 2. veku nove ere. Veliki deo ruševina iz tog perioda nije sačuvan i sada se nalazi ispod zemlje u temeljima priobalnih hotela. U to vreme grad je poprimio rimska obležja kao što su vodovod, rezervoari za vodu i javna kupatila, stoga je kasnije pod arapskom vlašću dobio naziv Hamamet (kupatilo).

U 13. veku izgrađene su gradske zidine, u 15. veku Medina, a kasnije grad pada pod špansku i tursku vlast. U Drugom svetskom ratu, general Ervin Romel je u gradu imao sedište.

Reference uredi

  1. ^ „tripadvisor.com-Istorija Hamameta”. Pristupljeno 12. 9. 2009. 

Spoljašnje veze uredi