Hanti (hant. hanti, handэ, kantэk) su ugarski narod iz grupe ugro-finskih naroda, koji pretežno živi u Rusiji, odnosno u autonomnom okrugu Hantija-Mansija, u kojem čine oko 1,3% stanovništva, i u kojem predstavljaju šesti narod po brojnosti, posle Rusa (68%), Tatara (7,6%), Ukrajinaca (6,4%), Baškira (2,5%) i Azerbejdžanaca (1,8%).[1] Hanti su većinom pravoslavne veroispovesti, ali su sačuvali i tradicionalna verovanja (šamanizam, totemizam). Govore hantijskim jezikom, koji spada u ugro-finsku grupu uralske porodice jezika.

Hanti
Hanti sa reke Ob
Ukupna populacija
31.000
Regioni sa značajnom populacijom
 Rusija30.943
 Ukrajina100
Jezici
ruski, hantijski
Religija
Ruska pravoslavna crkva, šamanizam
Srodne etničke grupe
Mansi
Hanti sa reke Ob
Položaj Hantije-Mansije u Rusiji

Narodi Hanti i Mansi su u literaturi poznati i kao Obski Ugri, a njihovi jezici su najsličniji mađarskom.

Populacija uredi

U Rusiji ih je 2010. ukupno bilo 30.943[2]. Od tog broja 29.227 u Tjumenskoj oblasti, od kojih 19.608 u Hanti-mansijskom autonomnom okrugu — Jugri i 9.489 u Jamalo-neneckom autonomnom okrugu, a preostalih 130 u drugim delovima Tjumenske oblasti. U susednoj Tomskoj oblasti ih je bilo 718 i 48 u Republici Komi.[1]

Istorija uredi

Jugri koji se pominju u 11. veku u ruskim izvorima su najverovatnije Hanti, u to vreme su oni došli u kontakt sa ruskim lovcima i trgovcima. Ime Jugri (rus. югры) potiče iz jezika Koma-Zirjana i to je ime kojim Komi-Zirjani nazivaju Hante. Moguće je da ih je prvi pomenuo engleski kralj Alfred Veliki u 9. veku, on je locirao Fenland istočno od Belog mora u Zapadnom Sibiru. Zastareli ruski naziv za Hante je Ostjaci (rus. остяки) i potiče od hantijske reči As ho, što znači „čovek sa reke Ob (As)” (ili „obski (aski) čovek”) i sufiksa jak po uzoru na imena drugih naroda, kao na primer Permjak.[3]

Reference uredi

  1. ^ a b „Nacionalni sastav stanovništva po regionima Ruske federacije Popis 2010.”. Arhivirano iz originala 01. 05. 2020. g. Pristupljeno 21. 09. 2016. 
  2. ^ „Rezultati popisa 2010. u Rusiji Nacionalni sastav stanovništva” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 10. 12. 2019. g. Pristupljeno 21. 09. 2016. 
  3. ^ M. Vasmer, Etimologicheskii slovar russkogo yazyka, Vol. III (Moscow, 1971). str. 167.

Vidi još uredi

Spoljašnje veze uredi