Hatušili III bio je kralj Hetitskog carstva (Novo kraljevstvo) od 1267. p. n. e. do 1237. p. n. e.[1]. Bio je četvrti i najmlađi sin Muršilija II. Muršili je Hatušilija imenovao za sveštenika Sausge od Samuhe, a Hatušili je ostao odan „Ištar od Samuhe“ do svoje smrti.

Hatušili III
Kameni reljef sa prikazom Hatušilija III
Mesto rođenjaHetitsko carstvo
Mesto smrtiAsirija
Porodica
SupružnikPuduhepa
PotomstvoMathornefrura, Tašmi-Šaruma, Tudhalija IV, Kilušepa
RoditeljiMuršili III
Gasulavija
Period1267. p. n. e. — 1237. p. n. e.
PrethodnikMuršili III
NaslednikTudhalija IV

Stariji brat Muvatali II je prestonicu premestio u Dataš, a njega imenovao guvernerom Hatuše. Hatušili je bio zapovednik hetitskih snaga koje su porazile egipatski pohod na Siriju u bici kod Kadeša 1274. p. n. e. Hatušili je kao guverner takođe ponovno osvojio Nerik i postao visoki sveštenik njegovog boga oluja. Hatušili svog najstarijeg sina i prestonaslednika „Nerikailija“ imenovao u počast ovog dostignuća.

Nećak Muršili III (ili Urhi-Tešub) prestonicu je vratio u Hatušu (KBo 21.15 i 11-12), i tako oduzeo Hatušilijev guvernerski položaj. Muršili ga je potom svrgnuo u Neriku, izazvaši građanski rat. Hatušili je u njemu porazio i prognao svog nećaka. Hatušili je Urhi-Tešupovog sestru Ulmi-Tešup preimenovao „Kurunta“ (ili je udao za Kurunu), a Kuruntu imenovao guvernerom Dataša. Nakon toga je Hatušili svog mlađeg sina Tudhaliju IV imenovao prestonaslednikom.

Hatušili i egipatski faraon Ramzes II su zapečatili mirovni ugovor temeljen po hetitskom tekstu, koji je zahvaljujući monumentalnim egipatskim kopijama postao najstariji poznati mirovni ugovor u istoriji i ustanovio dugogodišnji mir između dva suparnička carstva. Ramzes je oženio Hatušilijevu kći, poznatu po egipatskom imenu Maat-hor-neferu-re. Nešto kasnije je oženio drugu hetitsku princezu.

Arhiva od preko 200 pisama je pronađena u kraljevskoj palati u Hatuši što pokazuje da se Hatušili dopisivao sa brojnim bliskoistočnim kraljevima, uključujući Ramzesa II. Ona su glavni primarni istorijski izvor ovog perioda.

Izvori uredi

  1. ^ Bryce, Trevor (1998). The Kingdom of the Hittites. Oxford University Press. ISBN 978-0199240104. , pp.xiii-xiv

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi