Hajnrih Šliman (nem. Heinrich Schliemann; Nojbukov, 6. januar 1822Napulj, 26. decembar 1890) je bio nemački arheolog koji je svoje celokupno bogatstvo stečeno u mladosti trgovinom potrošio na arheološka istraživanja.[1] Otkrio je 1868. Troju, koristeći se podacima iz Homerovih spevova „Ilijada“ i „Odiseja“, a iskopavao je u Mikeni, Orhomenu i Itaci.[2]

Hajnrih Šliman
Hajnrih Šliman
Datum rođenja(1822-01-06)6. januar 1822.
Mesto rođenjaNojbukov
 Nemačka
Datum smrti26. decembar 1890.(1890-12-26) (68 god.)
Mesto smrtiNapulj
 Italija

Biografija uredi

Posle dvanaest dana putovanja brodom koji je potonuo, a plovio je u Južnu Ameriku, čamcem se sa preživelim putnicima iskrcao u Holandiju. Sa 25 godina postao je uspešan samostalan trgovac, naučivši 11 jezika – poslednji među njima bili su stari i moderni grčki. Arheologiji se potpuno posvetio u svojoj 36 godini. Posle braka sa Ruskinjom koja nije želela da napusti svoju domovinu, oženio se veoma mladom Grkinjom, po principu kupovine. Počeo je da živi u Atini. Svoj dom je nazvao Belerofont, svoju decu Andromaha i Agamemnon, a sluge Telamon i Pelop.

 
Maska Agamemnona, otkrio je Šliman

1870. godine otišao je u Troadu ubeđen da će pod bregom Hisarlih naći „Prijamovu Troju“. Posle godinu dana, sa 80 radnika i sa ogromnim entuzijazmom započeo je iskopavanja na tom lokalitetu. Trud se isplatio. Otkriven je veliki bakarni sud u kome se nalazilo oko 9000 zlatnih i srebrnih predmeta. U Evropu je poslao poruku da je pronađeno „Prijamovo blago“.[3] Kasnije, zajedno sa njim iskopavanja su nastavili arheolozi i učenjaci Derpfeld, Virhov i Birnuf.[4]

Sumnja o postojanju Troje na maloazijskom tlu bila je otklonjena. Postojalo je samo pitanje koja od devet iskopanih je „Homerova“? 1876. godine, Šliman je rešio da dokaže da je i Agamemnon bio istorijska ličnost. Trag za potvrdom njegovog postojanja odveo ga je na istočni Peloponez – u Mikenu, vođen Pausanijinim delom „Klasični opis Grčke“. U Mikeni je ubrzo naišao na 34 uspravna okna (duboke grobnice) iskopana na stenovitom tlu.[5]

U međuvremenu, iz Turske je prokrijumčario „Prijamovo blago“ u Berlin, smestivši ga u Državni muzej. Nastavivši sa iskopavanjima u Mikeni pronašao je (većinom u navedenim uspravnim oknima), pored ostalog, brojne skelete, grnčariju, nakit i zlatne maske. Tadašnjem grčkom kralju javio je da su otkrivene grobnice Atreja i Agamemnona. Kasnije, u Tirintu je otkopao veliku palatu i ogromne, „kiklopske“ kamene zidove.

Njegov veliki entuzijazam da bi što pre došao do cilja prouzrokovao je da uništi i pomeša iskopane predmete. Svakako, posle kasnijih analiza, pogrešno je misliti da je blago u Troji „Prijamovo“ a zlatna maska u Mikeni Agamemnonova.[6]

Međutim, njegov učinak za arheologiju onoga vremena bio je veoma veliki. Ni sam svestan toga, mnoge je arheologe uveo u otkrivanje starog sveta odnosno, civilizacije (drevna „mikenska“ civilizacija) starije od one koje je bio ubeđen da je pronašao.

Na redu je bio Pilos... Hajnrih Šliman umro je 1890. godine.

Reference uredi

  1. ^ „Heinrich Schliemann Archaeology - Troy - Mask of Agamemnon”. www.age-of-the-sage.org. Pristupljeno 2021-02-02. 
  2. ^ Lovgren, Stefan. „National Geographic News”. National Geographic Society. Pristupljeno 2012-12-18. 
  3. ^ Welle (www.dw.com), Deutsche. „Heinrich Schliemann, the man who discovered Troy | DW | 26.12.2020”. DW.COM (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2021-02-02. 
  4. ^ „Heinrich Schliemann”. biography.yourdictionary.com. Pristupljeno 2021-02-02. 
  5. ^ „Heinrich Schliemann | Biography, Excavations, & Facts”. Encyclopedia Britannica (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2021-02-02. 
  6. ^ „Heinrich Schliemann”. www.brown.edu. Pristupljeno 2021-02-02. 

Literatura uredi

  • Život Grčke“, Vil Djurant


Spoljašnje veze uredi