Hening Kopel (Henning Koppel, Kopenhagen, 8. maj 1918 – Kopenhagen, 27. jun 1981) bio je danski skulptor i dizajner. Srebro, kao simbol čistote, čiste svetlosti koja se prima i vraća, čiste svesti, iskrenosti i ispravnosti, bio je glavni materijal u kome je Kopel oblikovao upotrebne predmete od srebra, i sa njima osvajao brojne porestižne medalje za dizajn.[1]

Hening Kopel
Hening Kopel 1912. godine
Datum rođenja(1918-05-08)8. maj 1918.
Mesto rođenjaKopenhagen
  Danska
Datum smrti27. jun 1981.
Mesto smrtiKopenhagen
  Danska

Život i karijera uredi

Rođen je u Kopenhagenu, u porodici Kopel od oca Valdemara, urednika i majke Elise Jorgensen koja se 1941. godine preudala za Jytte Skouboe Petersen-a. U Kopenhagenu je u periodu od 1935. do 1936. učio crtanje u poznatoj danskoj umetničkoj školi „Bižie Hoyer”. Potom je studirao vajarstvo prvo, na Kraljevskoj danskoj akademiji lepih umetnosti a zatim 1938. godine, a nastavio na Akademiji Ranson u Parizu. Boraveći u Parizu prihvatio je u to vreme popularan avangardni stil.[2]

Drugi svetski rat proveo je u Švedskoj (1943-1945), gde je vežbao rad na dizajniranju nakita. U Stokholmu je 1944. godine učestvovao na grupnoj izložbi umetnika u egzilu.

Posle rata vratio se u Dansku i od tada decenijama sarađuje sa firmom „Jensen”, sve do njegove smrti.

Postao je jedan od najistaknutijih inovatora umetnosti u srebru u drugoj polovini 1900.tih godina, dizajnirajući pribore za jelo i nakit.[3]

Delo uredi

Svoje vajarsko umeće primenjivao je ne samo u izradi skulptura već i u drugim oblastima umetnosti i na drugim materijalima, kao što su porcelan i staklo, ali je njegova najveća ljubav bila je i ostala – srebro.

Radeći sa srebrom one je stvarao brojne skulpturne korpusne radove, čime je obnovio tradiciju danskog srebra. Za razliku od funkcionalista, Kopel je preuzeo formu i dozvolio funkciji da bude njoj podređena. Karakteristika njegovog stvralaštva je jednostavan oblik i elegantne linije upotrebnih predmeta. Jedna od takvih njegova kreacija – kutlača od srebra, čuva se u čuvenom Muzeju „Jensen” u Kopenhagenu. Arhitekta Radmila Milosavljević, stvaralaštvo umetnika ovako opisuje:

Kopel je uglavnom radio unikate ili male serije, ali je ipak smatran dizajnerom predmeta od srebra. Njegovi predmeti imaju izvanredno lepo oblikovane organske forme, što znači da je umetnik odbacio, tada popularne apstraktne tendencije avangardnih umetnika. Radio je izvanredno lepe posude za vino, pladnjeve za ribu, pribor za jelo, njegovi predmeti na raskošno postavljenom stolu za obedovanje bili su pravi praznik za oči. Kada kažem „raskošno”, ne mislim to u bukvalnom ili pejorativnom smislu. Naprotiv, forme predmeta koje je oblikovao ovaj maestro srebra bile su sve samo ne pretenciozne. Bile su svedene, otmene, uzdržano elegantne. Ostavljale su materijalu – u ovom slučaju srebru, da njegova lepota dođe do punog izražaja.[1]

Skice za svoja dizajnerska dela, prethodno je pretežno radio perom i mastilom, dok je odlivke izvodio u glini. Kopel je takođe dizajnirao srebrne poslužavnike i čelični pribor za jelo, porcelanske čaše za Bing & Gröndahl samt Royal Copenhagen, električne satove i lampe za firmu Louis Poulsen & Co, obojene sveće za firmu Torben Ørskov & Co.. i predmete od stakla za firmu Holmegaard Glasværk.

Priznanja uredi

Nagrađivan je zlatnim medaljama za dizajn na Milanskom trijenalu 1951, 1954 i 1957. godine.[4]

Izvori uredi

  1. ^ a b Milosavljević, Radmila. „Hening Kopel (1918–1981) U: Nakit za sobu”. Politika Beograd. Pristupljeno 18. 7. 2018. 
  2. ^ „Henning Koppel” (na jeziku: Danish). Dansk Biografisk Leksikon. Pristupljeno 18. 7. 2018. 
  3. ^ Antikt - Bukowskis experter berättar, kap. Modernt silver av Camila Behrer, s. 227
  4. ^ „Arent Nicolai Dragsted”. skovlarsen.dk (na jeziku: Danish). Arhivirano iz originala 12. 11. 2013. g. Pristupljeno 18. 7. 2018. 

Literatura uredi

  • Koppel, Henning. In: Hans Vollmer: Allgemeines Lexikon der bildenden Künstler des XX. Jahrhunderts. Band 6, Nachträge H–Z. E. A. Seemann, Leipzig (1962). str. 160.
  • Charlotte und Peter Fiell: Scandinavian Design. Skandinavisches Design. Köln u. a. (2002). str. 362–369
  • Charlotte und Peter Fiell (Hg.): Decorative Art 60s. Köln u. a. 2006
  • Henning Repetzky: Koppel, Henning. In: Allgemeines Künstlerlexikon. Die Bildenden Künstler aller Zeiten und Völker (AKL). Band 81, de Gruyter. . Berlin. 2014. pp. 301. ISBN 978-3-11-023186-1. 

Spoljašnje veze uredi

  Mediji vezani za članak Hening Kopel na Vikimedijinoj ostavi