Hiva
Ovaj članak sadrži spisak literature, srodne pisane izvore ili spoljašnje veze, ali njegovi izvori ostaju nejasni, jer nisu uneti u sam tekst. |
Hiva je grad u Uzbekistanu. Bivša je prestonica Horezmije i Hivskog kanata. Hiva se nekad zvala Horezm.
Hiva Хива | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Uzbekistan |
Oblast | Horezmska |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— | 55.568 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 41° 23′ 00″ S; 60° 22′ 00″ I / 41.383333° S; 60.366667° I |
Istorija uredi
U ranom delu istorije tu se govorio jedan istočnoiranski jezik. Prema arheološkim nalazima grad postoji od 6. veka. Muslimanski putopisci prvi put pišu o Hivi u 10. veku. Hiva nije odmah postala glavni grad Horezmije. Velika reka Amu Darja je 1598. promenila svoj tok, pa je prethodna prestolnica Gurgenč napuštena, a Hiva je postala glavni grad. Do početka 17. veka Hiva je postala glavni grad Hivskog kanata. Ruski general fon Kaufman je 1873. napao i zauzeo grad. Iako je Rusija kontrolisala Hivski kanat, dopustila je da Hiva ostane polunezavisni protektorat. Nakon Oktobarske revolucije stvorena je kratkoživuća Horezumska Narodna Sovjetska Republika do 1924. kada Hiva postaje deo Uzbečke SSR.
Znamenitosti uredi
Hiva je podeljena na dva dela. Spoljni grad poznat pod nazivom Dišan Kala bio je zaštićen zidom sa 11 vrata. Unutrašnji grad (Ičan Kala) je okružen zidovima od cigle, za čije se temelje veruje da su iz 10. veka. Sadašnji zidovi su iz 17. veka i imaju visinu do 10 m. Stari grad sadrži više od 50 istorijskih spomenika i 250 starih kuća iz 18. i 19. veka. Ičan Kala u Hivi nalazi se na UNESKOvoj listi svetske baštine.
Stanovništvo uredi
Ovaj odeljak bi trebalo proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |
2005. |
---|
55.568 |
Reference uredi
Literatura uredi
- Campaigning on the Oxus, and the Fall of Khiva, MacGahan, (London, 1874).
- Russian Central Asia, Lansdell, (London, 1885).
- A travers l'Asie Centrale, Moser, (Paris, 1886).
- Russia against India, Colquhoun, (New York, 1900).
- Khiva, in Russian, S. Goulichambaroff, (Askhabad, 1913).