Hriseida (grč. Χρύσηίς, lat. Chryseis) je kćerka Apolonovog sveštenika Hrisa iz grada Hrisa u Miziji.[1]

Odisej vraća Hriseidu
Klod Loran, 1644

U Grčkoj mitologiji su postojale još dve Hriseide:

Mitologija uredi

Ahilej je zarobio Hriseidu, kada je osvojio mizijski grad Tebu, u pohodu na Troju, a ona je, pri podeli zarobnjenih žena pripala zapovedniku ahejske vojske Agamemnonu. Posle nekog vremena u tabor ahejske vojske se pojavio Hriseidin otac Hris, i veoma prijateljski nastrojen je ponudio veliki otkup za svoju kćerku. Agamemnon je odbio otkup i proterao Hrisa uvredljivim rečima. Vrativši se u grad, uvređen Hris se obratio bogu Apolonu sa molbama da mu pomogne, a kako je Hris bio sveštenik boga Apolona, ovaj je, ljut jer su mu sveštenika uvredili, poslao kugu na ahejsku vojsku.

Kada posle svega Agamemnon ništa nije preduzeo da umilostivi Apolona, Ahilej je sazvao vojsku kojoj je vrač Kalhant saopštio da će Apolon biti umilostivljen samo ako Hriseidu Agamemnon vrati ocu Hrisu. Agamemnon se ljut, bacio na Kalhanta, ali ga je Ahilej spasao. Agamemnon je uvredio Ahileja koji je branio Kalhanta. Agamemnon je, ipak, da bi spaso svoju vojsku od kuge, vratio Hriseidu kući, ali je kao nadoknadu za izgubljenom ženom od Ahileja uzeo njegovu ljubimicu Briseidu.

Ovaj sukob između Ahileja i Agamemnona je i osnova HomeroveIlijade“.

Reference uredi

  1. ^ Zamarovski 1985, str. 153.

Literatura uredi

  • Zamarovski, Vojteh (1985). Junaci antičkih mitova: Leksikon grčke i rimske mitologije. Zagreb.