Huan Ponse de Leon

Huan Ponse de Leon (šp. Juan Ponce de León; rođen u mestu Senterva de Kampo (šp. Santervás de Campos) 1460. a umro je jula 1521) je bio kastiljanski konkistador i istraživač. Kao mlad, učestvovao je u ratu za Granadu, 1492. godine, koja je bila poslednje mavarsko uporište na Iberijskom poluostrvu. Ne zna se sa sigurnošću da li je u Ameriku prvi put stigao sa Kolumbom 1493. (drugo putovanje), ili sa Ovandom (šp. Ovando) 1502. U svakom slučaju, učestvovao je u osvajanju Hisopanjole (danas Santo Domingo u Dominikanskoj Republici), a sam je predvodio osvajanje obližnjeg ostrva San Huan ili Boriken (današnji Portoriko) (1508), čiji je kasnije postao guverner (1510) uprkos protivljenju Dijega Kolumba.

Huan Ponse de Leon
Huan Ponse de Leon
Datum rođenja1474.
Mesto rođenjaSantervas de Kampos
 Kastilja
Datum smrti1521.
Mesto smrtiHavana
 Kuba

Prvo putovanje u Ameriku uredi

Pretpostavlja se da je Huan prvi put stao na američko tlo kod grada Kokburn (engl. Cockburn Town) na Ostrvima Turks i Kaikos (engl. Turks and Caicos Islands) ali se ubrzo nastanio na Hispanjoli. Pomaže u osvajanju istočne Hispanjole (danas Dominikanska republika) i dobija titulu guvernera skoro osnovane provincije Higuej (šp. Higuey). U međuvremenu, slušao je priče o bogatstvima Borikena (danas Portoriko), tako da je podstaknut timpričama, zatražio i dobio dozvolu da ode tamo.

Godine 1508. Ponse de Leon podiže prvu naseobinu u Portoriku, zvanu Kapara (šp. Caparra). Poglavica plemena Taino, Agvejbana (šp. Agüeybaná) ga prima široko otvorenih ruku, tako da Ponse ubrzo uspostavlja vlast na celom ostrvu, zbog čega će 1509. postati guverner Portorika. Španci su prinudili lokalne Indijance da rade u lokalnim rudnicima, ali je puno njih umrlo što od napornog rada, što od zaraznih bolesti koje su konkistadori doneli iz Evrope a na koje Indijanci nisu bili imuni. Ponse de Leon se, međutim, obogatio dok je bio guverner [1].

Gubitak guvernerskog položaja uredi

Nakon smrti Kristifora Kolumba 1506, koji je bio imenovan za doživotnog vojnog upravnika novootkrivenih zemalja u Novom svetu, ta privilegija nije dodeljena njegovom sinu Dijegu Kolumbu, a Ponse de Leon je već bio određen za guvernera i kolonizatora Portorika. To je navelo Dijega Kolumba da slučaj dovede na vrhovni sud u Madridu, gde je i dobio sudski spor. Ponseu de Leonu je oduzeto mesto guvernera 1512. Pošto je Huan osećao da mu je ispod časti da služi Dijega Kolumba, tražio je pravo na istraživanje zemalja severno od Kube[2].

Izvor mladosti uredi

Za Huana Ponse de Leona je vezan veliki mit o Izvoru mladosti, kojeg je Huan navodno tražio po Floridi. U stvari, Huan je tražio ponovno rođenje preko slave, priznanja i bogatstva, ne bukvalno fizičko podmlađivanje. Naime, Indijanci sa Portorika su govorili Špancima o bogatoj zemlji severno od Biminija (ostrva Bahami), gde je Ponse de Leon tražio zlato, robove i nove zemlje nad kojima bi imao upravu u ime španske krune. Taj mit je prvi put pomenut u memoarima Ernanda de Eskalantea Fontanede (šp. Hernando de Escalante Fontaneda) 1560. Taj mit je bio preuzet i u hronološkoj knjizi Antonija de Herera Tordesiljasa (šp. Antonio de Herrera y Tordesillas) Opšta istorija doživljaja Kastiljanaca (šp. Historia general de los hechos de los Castellanos), koja govori o doživljajima Španaca u američkim kolonijama od 1492. do 1554.[3]

Otkriće Floride uredi

Godine 1513. Ponse de Leon je o svom trošku napravio ekspediciju sa tri broda. Prvi put je video ostrvo 27. marta 1513. međutim, nastavio je s plovidbom. Dana 2. aprila iskrcava se na kopno u delu koji se nalazi na severoistoku današnje države Florida koju je proglasio španskom teritorijom u ime španskih kraljeva.

Postoje dva moguća razloga zbog kojih je poluostrvo nazvao Florida - prvi je zbog bujne vegetacije i ogoromne količine cveća (Florida na španskom znači cvetna), a drugi je zato što je tamo stigao na španski praznik Paskva Florida (šp. Pascua Florida) to jest, Uskrsa.[1][2] Paskva Florida - 2. april - je danas zvaničan praznik na Floridi.[4]

Ponse de Leon je nastavio plovidbom u pracu juga uz obalu Floride i ucrtavajući u mapu obalu i reke na koje je nailazio. Obišao je Florida Kiz (engl. Florida Keys) a onda je oplovio zapadnu obalu Floride do Kejp Romana (engl. Cape Romano). Zatim se vratio do Havane, a onda se opet vratio do Floride, napravio pauzu u Biskejn Beju (engl. Biscayne Bay) i zatim se vratio u Portoriko.[1] .

Ponse de Leon možda nije bio prvi Evropljanin koji je stigao do Floride. Našao je domoroce koji su govorili španski.[5]

Povratak u Španiju uredi

Godine 1514. Ponse de Leon se vratio u Španiju gde je dobio zadatak da osvoji karipsko ostrvo Gvadelup i kolonizuje Floridu. Ekspedicija na Gvadelup 1515. nije uspela te se Ponse Leon vratio u Portoriko gde ostao do 1521.

Poslednji put za Floridu uredi

Godine 1521. Huan Ponse de Leon je organizovao ekspediciju kolonizacije Floride sa dva broda i 200 ljudi, uključujući sveštenike, seljake, stoku (između ostalog i 50 konja) i alate. Ekspedicija je pristala na jugozapadnu obalu Floride. Tu su Špance napali Kaluse, jedno domorodačko pleme sa Floride. Pritom je Ponse de Leon pogođen otrovnom strelom u rame. Kolonisti su se vratili u Havanu, gde je Ponse de Leon umro od trovanja. Njegov grob se danas nalazi u katedrali Starog San Huana u Portoriku.[1][2]

Reference uredi

  1. ^ a b v g Ponce de Leon, Juan. The Columbia Electronic Encyclopedia, 6th ed. 2005. Columbia University Press Arhivirano na sajtu Wayback Machine (18. oktobar 2007), Pristupljeno 30. 4. 2013.
  2. ^ a b v Florida of the Conquistador Arhivirano na sajtu Wayback Machine (15. jun 2006), Pristupljeno 30. 4. 2013.
  3. ^ Florida's Fountain of Youth - Likely Origins of the Legend Arhivirano na sajtu Wayback Machine (2. avgust 2005), Pristupljeno 30. 4. 2013.
  4. ^ The 2005 Florida Statutes - Chapter 683 - LEGAL HOLIDAYS; SPECIAL OBSERVANCES Arhivirano na sajtu Wayback Machine (1. februar 2009), Pristupljeno 30. 4. 2013.
  5. ^ Smith, Hale G. and Marc Gottlob. 1978. Spanish-Indian Relationships: Synoptic History and Archaeological Evidence, 1500-1763, in Jerald T. Milanich|Milanich, Jerald and Samuel Proctor. Tacachale: Essays on the Indians of Florida and Southeastern Georgia during the Historic Period. Gainesville. . Florida: The University Presses of Florida. ISBN 978-0-8130-0535-5. .

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi